Predsjednik Vlade Tihomir Orešković, kojem se priprema smjena, uz pomoć projekata koje su pripremale neke bivše Vlade nastoji uvjeriti javnost u istinitost vlastite tvrdnje da njegova Vlada radi dobro te da postoji mogućnost da preživi saborsko glasovanje o nepovjerenju. Tako je novinarima u petak prezentirao devet projekata ukupne vrijednosti 1,3 milijarde eura kao svoje iako su među njima i Pelješki most te Dugo Selo Križevci i Luka Gruž čije je ubrzanje pogurao upravo HDZ čiju je podršku Orešković izgubio.
– O LNG-u se govori deset godina, a mi ćemo pokrenuti njegovu gradnju u iduća tri mjeseca – argument je Oreškovića u dokazivanju uspješnog rada Vlade. U petak je također zajedno s ministrom gospodarstva Tomislavom Panenićem iz Mostove kvote potpisao ugovore o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na šest istražnih polja u Slavoniji te najavio dodatni natječaj za još deset polja u srpnju.
Kanađani dobili najviše
– Ovo su investicije od 500 milijuna kuna, a na tih deset novih polja bit će i veće od milijardu kuna – kazao je premijer ne osvrćući se na kritike novinara koji su propitivali treba li u odlasku potpisivati dugoročne koncesije.
Riječ je o završetku projekta zbog kojeg je Ivan Vrdoljak, danas predsjednik HNS-a, primao salve kritika, a koji bi trebao povećati ukupnu hrvatsku proizvodnju nafte i plina. Sukladno odluci Vlade, pravo na eksploataciju plina i nafte u Slavoniji dobili su Ina, nigerijski Oando PLC te kanadski Vermilion pri čemu Ina ima pravo na jedno istražno polje, a Vermilion na čak četiri polja površine od 2100 do 2600 četvornih kilometara.
Natječaj je raspisao Vrdoljak, a za područje Drave, istočne Slavonije i Save tvrtke su se mogle prijaviti do 18. veljače 2015. godine. Za natječaj je od početka vladao veliki interes pa je tako čak 20 tvrtki posjetilo Data Room tijekom natječajnog procesa, a kako su ulazak u sobu s podacima platili 5000 eura Agencija je svojevremeno izvijestila da je samo time stvorila prihode od 100.000 eura. I dok je velika povika bila protiv istraživanja naftnih potencijala u Jadranu, a i mnogi su stručnjaci tvrdili da nafte u Jadranu nema dovoljno za isplativu eksploataciju, Slavonija je poznata po naftnom bogatstvu.
Kap u moru potreba
Upitno je tek koliko ga je ostalo obzirom da je do sada iscrpljeno 700 milijuna barela nafte te 350 milijuna barela plina. Iako bi od završetka ovog natječaja trebala profitirati i država i lokalna zajednica, a njime će se otvoriti i radna mjesta, nafta koju će te tvrtke pronaći tek je kap u moru ukupnih hrvatskih potreba za energentima. Hrvatska naime uvozi oko 82 posto svojih potreba za naftom, a oko 41 posto ukupnih potreba za plinom. To su milijarde eura vrijedni uvozi koji znatno utječu i na vanjskotrgovinsku bilancu.
Stoga je poticanje upstreama u Hrvatskoj presudno za smanjenje ovisnosti o uvozu energenata. Natječaj za šest polja bio je tek dio plana za onshore istraživanja i eksploatacije nafte i plina jer je bivši ministar pripremao projekt kojim se trebalo omogućiti istraživanje na dinarskom području te u Lici koje je netaknuto i moglo bi biti još bogatije od slavonskih nalazišta. Interes za projekt ovisit će najviše o cijeni nafte koja je na svjetskim tržištima djelomično oporavila i doswegla je cijenu po kojoj je isplativo eksploatirati naftu na kopnu.
Ma što to moje oči vide, Zoltan Abott iz MOL-a, Timmy Orešković iz Opus Dei i Tomislav Panenić iz Braunsberger-Ćuprije-Stiropor d.o.o. Ruku pod ruku, jedno tijelo, jedno srce, jedna duša, ruku pod ruku, sve u nacionalnom interesu, hahahaha