Hrvatska ima dvanaest smještajnih objekata s Michelinovim ključevima, priopćila je Hrvatska gospodarska komora (HGK). Predstavnici nagrađenih hotela okupili su se na Danima hrvatskog turizma kako bi u raspravi pod okriljem Komore govorili o tome što je potrebno za vrhunsko iskustvo i što bi Hrvatska trebala napraviti da je se prepozna kao destinaciju za zahtjevne goste. Michelinov ključ, podsjetimo, od 2024. dodjeljuje se i smještajnim objektima, a vrednuje ukupno iskustvo gosta: osobnost objekta, kvalitetu usluge, autentičnost i odnos prema destinaciji. Jedan ključ označava vrlo poseban boravak, dva izniman, a tri izvanredan. Prema podacima koje je navela Katarina Miličević iz Tourism and Hospitality Laba, globalna selekcija za 2026. obuhvaća 2832 objekta, od kojih je gotovo polovica u Europi. Hrvatska je broj nagrađenih povećala s deset na dvanaest. Villa Nai 3.3 na Dugom otoku drugu godinu zaredom ima tri ključa, najviše priznanje.
Suvlasnik te vile Goran Morović kazao je da su ovogodišnju sezonu obilježili gosti koji su prvi put u Hrvatskoj, a došli su upravo zbog nje. Prema njegovim riječima, oni čine nešto više od 20 posto noćenja. Mirna Lončar Stražičić iz Ville Dubrovnik, koja ima dva ključa, istaknula je da im identitet grade kroz baštinu, arhitekturu i gastronomiju. Andreja Vukojević, potpredsjednica HGK-a, upozorila je da kvaliteta sama po sebi nije dovoljna te da je treba učiniti vidljivom na tržištima na kojima Hrvatska gradi premium poziciju. Komora to, kaže, radi i kroz platformu Stories Croatia, koja okuplja ponuditelje premium iskustava. Panelisti su govorili i o nedostacima. Matea Jerić Ćurković, predsjednica Uprave hotelske grupacije President, smatra da hrvatskim hotelima najviše nedostaje kontinuitet vrhunske usluge te da hotel treba biti i dio života lokalne zajednice. Nina Faber iz hotela San Canzian naglasila je pak da se premium hotelijerstvo temelji na ljudima, jer gost, kaže, pamti kako se osjećao. Zaključak panela jest da Hrvatska može ponuditi više od mora i sunca.