Ruski predsjednik Vladimir Putin priznao je u ponedjeljak dvije odmetnute proruske regije na istoku Ukrajine i potom zapovjedio ruskoj vojsci da odmah ondje krene u "operaciju očuvanja mira", što je izazvalo oštre osude zapada i pojačalo strahove da je rat na pomolu.
Pratite tijek događaja:
23:46 - Američki državni tajnik Antony Blinken kazao je u utorak da je otkazao susret, zakazan za četvrtak, s ruskim kolegom Sergejom Lavrovom nakon što je Moskva priznala dvije separatističke regije u Ukrajini kao neovisne države.
Blinken je kazao da je pristao na susret s Lavrovom samo ako Rusija ne izvrši invaziju na Ukrajinu.
"Sada kada vidimo da invazija počinje i da je Rusija jasno dala do znanja da odbacuje diplomaciju, nema smisla održati taj sastanak u ovom trenutku", rekao je Blinken novinarima nakon sastanka s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmitrom Kulebom u Washingtonu.
"Konzultirao sam se s našim saveznicima i partnerima. Svi su se složili", dodao je Blinken.
Američki državni tajnik kazao je da je poslao Lavrovu u utorak pismo kojim ga je obavijestio da otkazuje sastanak. Također je istaknuo da će SAD i saveznici uvesti oštrije sankcije Rusiji ako ona pojača agresiju protiv Ukrajine.
23.30 - Ujedinjeni narodi i dalje se nadaju diplomatskom rješenju ukrajinske krize unatoč vojnoj eskalaciji Rusije, dok Ukrajina šalje pozive pripadnicima pričuvnog sastava vojske, ali isključuje opću mobilizaciju.
„Vidimo da se i dalje planiraju razgovori između SAD-a i Ruske Federacije, nadamo se krajem tjedna u Ženevi. Nadamo se da će ovi sastanci održati“, rekao je u New Yorku Stéphane Dujarric, glasnogovornik glavnog tajnika Antónia Guterresa. Istaknuo je da bi vojni sukob bio „katastrofalan“.
23:00 - Čitav ruski bankarski sektor mogao bi biti na meti sankcija ako Rusija nastavi invaziju na Ukrajinu, rekao je u utorak američki dužnosnik, u času kada su Sjedinjene Države najavile prvi paket kaznenih mjera protiv Moskve.
"Nijedna ruska novčarska ustanova neće biti pošteđena ako se invazija nastavi", rekao je taj dužnosnik novinarima nakon najave sankcija protiv VEB-a, javne banke za razvoj i PSB-a povezanog sa sektorom obrane.
Dužnosnik koji je htio ostati anoniman, rekao je da bi novi napadi na Ukrajinu mogli dovesti do sankcija velikim bankama Sberbanku i VTB-u.
Kontrola izvoza koja bi prekinula dopremu high-tech komponenata u Rusiju također je "važan dio naših potencijalnih sankcija", rekao je, ocijenivši mjere "doista moćnima, jer govorimo o bitnoj tehnologiji koja je Rusiji potrebna za diverzifikaciju njezina gospodarstva".
22:35 - Mađarska raspoređuje vojnike na svoju granicu s Ukrajinom dok se priprema za mogući priljev izbjeglica koje bježe od sukoba s Rusijom, izvijestila je u utorak državna novinska agencija MTI pozivajući se na ministra obrane.
U slučaju eskalacije sukoba u istočnoj Ukrajini, borbe bi se mogle proširiti i na Kijev, a zatim dalje na zapad prema Mađarskoj, prenosi MTI riječi ministra obrane Tibora Benköa.
Granica između Mađarske, koja je članica Europske unije, i Ukrajine duga je oko 140 kilometara.
Mađarske oružane snage moraju biti spremne spriječiti oružane skupine da uđu na mađarski teritorij i nositi se s priljevom izbjeglica, uključujući pružanje humanitarne pomoći, rekao je Benkö. Nije iznio detalje o broju vojnika koji se šalju prema granici.
Poljska, koja također dijeli granicu s Ukrajinom, rekla je da priprema skloništa za hitne slučajeve kako bi pomogla raseljenim osobama koje će bježati od nasilja ako Rusija napadne.
22:05 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao je večeras kako će pozvati rezervne vojne snage, no zasad neće mobilizirati cijelu vojsku Ukrajine.
Pojasnio je kako još uvijek traži diplomatska rješenja kako bi se riješila trenutna kriza, no Rusiji neće ustupiti dijelove svojeg teritorija.
Pozdravio je sve sankcije koje su danas objavile zapadne zemlje, a glavni prioritet su ''očuvanje suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine''.
Obraćajući se naciji nakon sjednice parlamenta, Zelenskij je objavio program "ekonomskog domoljublja" koji uključuje poticanje lokalne proizvodnje i smanjenje PDV-a na benzin.
21:25 - Rusija je u utorak službeno objavila da je uspostavila diplomatske veze s dvjema separatističkim regijama na istoku Ukrajine, kojih je neovisnost Vladimir Putin priznao dan ranije, što su Kijev i Zapad osudili.
Moskva i "republike" Donjeck i Lugansk, koje međunarodna zajednica ne priznaje, dogovorili su se o "uspostavi diplomatskih odnosa", objavilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov uputio je čestitku svojim "kolegama" u dvjema separatističkim pokrajinama, dodaje ministarstvo u priopćenju.
"Ruska strana želi razvijati sveobuhvatnu suradnju" s tim teritorijima radi "učvršćenja mira, regionalne stabilnosti i sigurnosti", navodi isti izvor.
Ove izjave dolaze u času kada Kijev i Zapad strahuju od velike ruske vojne ofenzive na Ukrajinu, na čijoj se granici prije više tjedana rasporedilo više od 150.000 ruskih vojnika, objavio je Washington.
21:05 - Ministri vanjskih poslova država članica EU-a postigli su u utorak politički dogovor o prvom paketu sankcija protiv Rusije, “koje će za nju biti vrlo bolan”, izjavio je visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.
“Ove će sankcije biti vrlo bolne za Rusiju”, izjavio je Borrell nakon završetka izvanrednog sastanka ministara vanjskih poslova EU-a u Parizu.
“Postigli smo jednoglasan dogovor o prvom paketu sankcija”, izjavio je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian.
“Sankcije nemaju čudotvorni učinak, ali su ekonomski bolne, a bolne su i za osobe protiv kojih su usmjerene”, rekao je Borrell.
Politički dogovor o sankcijama, koji je još treba formalno potvrditi kako bi postao zakon, odgovor je EU-a na rusko priznanje ukrajinskih odmetnutih teritorija Donjeck i Lugansk, čiju su samostalnost proglasili ruski separatisti.
Sankcije se uvode protiv 351 zastupnika ruske Dume te 27 pojedinaca i pravnih osoba koji su pridonijeli ugrožavanju ukrajinske teritorijalne cjelovitosti, suverenosti i neovisnosti, među kojima su i ruske banke koje su financirale ruske vojne i druge operacije na tim teritorijama.
“Ovo je jasan odgovor na (rusko) kršenja međunarodnog prava. Sankcije su izravno usmjerene na pojedince i tvrtke uključene u te radnje. Na meti su banke koje financiraju ruski vojni aparat i doprinose destabilizaciji Ukrajine. Također zabranjujemo trgovinu između dvije otcijepljene regije i EU – kao što smo to učinili nakon ilegalne aneksije Krima 2014. I konačno, ograničavamo sposobnost ruske vlade da prikupi kapital na financijskim tržištima EU-a. Maksimalno ćemo otežati Kremlju provođenje agresivne politike”, rekla je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.
Ona je ispravnom ocijenila odluku njemačke vlade o zamrzavanju postupka izdavanja dozvole za rad plinovoda Sjeverni tok II koji izravno povezuje Rusiju s Njemačkom ispod Baltičkog mora.
“Sjeverni tok II treba ocjenjivati u svjetlu sigurnosti opskrbe energijom za cijelu Europu, jer ova kriza pokazuje da je Europa još uvijek previše ovisna o ruskom plinu”, dodala je von der Leyen, ističući da EU treba diversificirati opskrbu energijom i masovno ulagati u obnovljive izvore energije.
Ovo je prvi paket sankcija, a Zapad u rezervi čuva snažnije sankcije ako kriza dodatno eskalira. Na popisu za sankcije oko kojih je sada postignut dogovor nalazi se pet ruskih banaka, ali je samo jedna od njih od sistemske važnosti.
20:25 - Mislimo da je ovo početak invazije, najnovije ruske invazije na Ukrajinu - rekao je u Bijeloj kući američki predsjednik Joe Biden.
- Što, zaboga, Putin misli tko je on i odakle mu pravo proglašavati nove takozvane države na teritoriju koji pripada njegovim susjedima?! Ovo je flagrantno kršenje međunarodnog prava i zahtijeva čvrst odgovor međunarodne zajednice. Počet ću uvoditi sankcije kao odgovor, daleko izvan koraka koje smo mi i naši saveznici i partneri poduzeli 2014. I ako Rusija ode dalje s ovom invazijom, spremni smo ići dalje sa sankcijama. Danas najavljujem prve sankcije za dvije najveće ruske financijske institucije - rekao je Biden nakon čega je nabrojao koje sve sankcije uvode Rusiji.
- Uvodimo potpune sankcije na dvije velike ruske financijske institucije: VEB i njihovu vojnu banku. Provodimo sveobuhvatne sankcije na ruski državni dug. To znači da smo rusku vladu odsjekli od zapadnog financiranja. Ona više ne može prikupljati novac sa Zapada i ne može trgovati svojim novim dugom na našim tržištima niti na europskim tržištima. Također ćemo nametnuti sankcije ruskim elitama i članovima njihovih obitelji. Oni sudjeluju u korumpiranoj dobiti politike Kremlja, a trebali bi sudjelovati i u boli. S Njemačkom ćemo osigurati da Sjeverni tok 2 neće krenuti naprijed - rekao je Biden.
- Danas, kao odgovor na priznanje Rusije da neće povući svoje snage iz Bjelorusije, odobrio sam dodatna kretanja američkih snaga i opreme, već stacioniranih u Europi kako bi ojačali naše baltičke saveznike: Estoniju, Latviju i Litvu - rekao je američki predsjednik.
- Nemamo namjeru boriti se protiv Rusije, samo želimo poslati poruku, SAD će se sa svojim saveznicima štititi svaki inč NATO teritorija. Nadam se da Rusi neće krenuti u pravu invaziju i da neće krenuti na veće gradove i na glavni grad Kijev. Već preko 150 tisuća vojnika se nalazi u Ukrajini - kazao je Biden te dodao:
- Nitko od nas neće biti prevaren, nema opravdanja za raspoređivanje snaga, to je i dalje prijetnja u narednim danima, ako Rusija krene dalje s aktivnostima, oni će snositi odgovornost. Obrana slobode imat će određene troškove po nas ovdje kod kuće. Pokrenut ću robusne akcije da budemo sigurni da sav teret snosi Rusija, a ne mi. Ovo može povećati cijene, ali želim olakšati američkom narodu. U proteklim danima u stalnom sam kontaktu s europskim liderima. U svakom trenutku smo uvjeravali da radimo sa svojim partnerima zajedno, mi smo ujedinjeni da se suprotstavimo ruskoj agresiji, ujedinjeni smo da branimo NATO i ujedinjeni smo da se suprotstavimo prijetnjama koje Rusija predstavlja svjetskoj sigurnosti i miru. On je direktno napao ukrajinsko pravo na postojanje, to je prijetnja i članicama NATO-a. Prijetio je ratom ako se njegovim zahtjevima ne udovolji. Rusija je agresor, no ima vremena da se promijeni najgori scenarij. SAD i partneri su i dalje spremni za diplomaciju, cijenit ćemo Rusiju po njenim aktivnostima, a ne riječima. Što god učine iduće suprotstavit ćemo se ujedinjeni - kazao je Biden koji je nakon govora otišao s govornice te nije odgovarao na pitanja novinara.
19:35 - Predsjednik SAD-a Joe Biden uskoro bi se trebao obratiti javnosti.
19:25 - Rusija je će evakuirati diplomatsko osoblje iz Ukrajine, priopćilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova.
''Ruski diplomati i zaposlenici veleposlanstva su naš najveći prioritet. Povlačenje će krenuti uskoro'', piše u priopćenju.
19:20 - Glavni tajnik NATO-a izjavio je u utorak da očekuje da će Rusija izvesti veliki napad na Ukrajinu, ponovno pozvao Moskvu da odustane od planova za napad te rekao da je stotinu NATO-ovih zrakoplova u stanju pripravnosti.
“Sve ukazuje na to da Rusija nastavlja planirati napad širokih razmjera na Ukrajinu”, izjavio je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nakon sastanka Vijeća NATO-Ukrajina.
Dodao je da NATO nastavlja pozivati Rusiju da odustane od svojih planova za napad.
“Nikada nije prekasno za odustajanje od napada”, rekao je Stoltenberg, dodajući da je ovo najopasniji trenutak za europsku sigurnost u naše doba.
Stoltenberg je rekao da je Rusija najavila povlačenje svojih snaga s ukrajinskih granica, ali radi suprotno i nastavlja ih jačati. Također nastavlja provokacije u Donbasu tražeći izgovor za rat. Kazao je da će NATO nastaviti pružati političku potporu Ukrajini, da će učiniti sve da zaštite saveznike od agresije te da Savez ima stotinu zrakoplova u visokom stupnju pripravnosti.
17:40 - Vladimir Putin sazvao je konferenciju za medije.
17:38 - Bivši predsjednik SAD-a Donald Trump poslao je priopćenje oko situacije u Ukrajini, smatrajući je nepotrebnom.
Former Pres. Trump releases statement on Russia and Ukraine pic.twitter.com/qV91sTvIBQ
— Stephanie Myers (@_StephanieMyers) February 22, 2022
"Da se ispravno upravljalo, nema apsolutno nikakva razloga da bi se uopće dogodilo ovo čemu danas svjedočimo", priopćio je bivši američki predsjednik.
"Dobro poznajem Vladimira Putina, i on ne bi nikada za vrijeme administracije Trumpa učinio to što čini sada. Ne dolazi u obzir!", ustvrdio je Trump komentirajući nalog ruskog predsjednika o raspoređivanju ruskih vojnika u dvjema separatističkim pokrajinama na istoku Ukrajine.
Američki milijarder koji razmišlja o ponovnoj kandidaturi za Bijelu kuću, ocijenio je da su "slabe" sankcije koje je donijela Bidenova administracija protiv Putinu bliskih osoba i organizacija.
"Neznatne su ako se usporede sa zauzimanjem neke države ili strateških područja", ustvrdio je.
"Ne samo da Putin postiže ono što je oduvijek htio, već se i sve više bogati zahvaljujući uzletu cijena nafte i plina", rekao je.
17:30 - Iako je Turska osudila Putinovu jučerašnju odluku o priznavanju dvaju odcijepljenih regija u Ukrajini, odbila je nametnuti službene sankcije Rusiji.
- Sukobi i sankcije Rusiji na izvoz energenata bi mogle jako naštetiti turskoj ekonomskoj stabilnosti, objasnila je to turska stručnjakinja Atilla Yesilada.
17:20 - Gornji dom Dume službeno je prihvatio zahtjev Putina u kojem je zatražio slanje ruske vojske van granica Rusije. Kako javlja AP, ovaj potez mogao bi biti početak invazije na Ukrajinu.
17:10 - Putin je od gornjeg doma Dume zatražio dozvolu za slanje vojske van granica Rusije, kazao je to zamjenik ministra obrane
#BREAKING Putin asks upper house to approve use of Russian army outside Russia: deputy defence minister pic.twitter.com/0zqfPQMAxs
— AFP News Agency (@AFP) February 22, 2022
Putin je poslao pismo gornjem domu kako bi službeno dobio dopuštenje za slanje vojske u odcijepljenje dijelove Ukrajine, a odgovor bi trebao stići nakon sastanka.
16:45 - Nakon ruske invazije na Ukrajinu i zaustavljanja projekta plinovoda Sjeverni tok II do daljnjeg, u Njemačkoj se ubrzavaju pripreme za izgradnju infrastrukture za prijenos ukapljenog plina (LNG) te prije svega LNG terminala koji bi trebao biti izgrađen u blizini Hamburga.
„Ukrajinska kriza, ali i rast cijene energenata su nam pokazali da Njemačka mora biti neovisnija od bilateralnih ugovora s pojedinim državama“, rekao je ministar gospodarstva savezne pokrajine Donja Saska, na čijem području bi trebao biti izgrađen terminal u Stadeu.
Kao druga moguća lokacija za terminal se navodi Brunsbuettel, s druge strane ušća Labe, u saveznoj pokrajini Schleswig-Holstein.
„LNG terminali su dodatni ‚bypass‘ i pomažu ostvarenju cilja postizanja energetske neovisnosti“, rekao je ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni) za dnevnik Handelsblatt. On je ukazao i na to da je zbog smanjene isporuke plina iz Rusije protekle zime dolazilo do uskih grla u opskrbi te zaključio da to „mora sa sobom povući i neke političke korake“.
Habeck je rekao da se LNG terminali mogu koristiti i za transfer vodika, na kojeg se oslanja dio njemačke klimatske strategije.
16:40 - Cijene nafte stabilizirale su se u utorak na međunarodnim tržištima iznad razine od 97 dolara nakon jutrošnjeg šoka koji je izazvala zabrinutost za opskrbu nakon ruskog priznanja dvije odmetnute regije na istoku Ukrajine.
Cijena barela nafte je na londonskom tržištu u trgovini nakon podneva bila u plusu 1,93 dolara u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 97,32 dolara. Jutros se nakratko poskočila na najvišu razinu od rujna 2014. godine, od 99,50 dolara.
Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 2,96 dolara višoj cijeni, od 94,03 dolara. Na početku trgovine nakratko je dotaknula najvišu razinu u sedam godina, od 96 dolara.
15:45 - Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije te bivši predsjednik, na Twitteru je komentirao sankcije koje je najavio kancelar Olaf Scholz.
''Njemački kancelar Olaf Scholz izdao je nalog za zaustavljanje procesa certificiranja plinovoda Sjeverni tok 2. Dobro. Dobrodošli u hrabri novi svijet u kojem će Europljani morati plaćati 2.000 eura za 1.000 kubnih metara prirodnog plina'', napisao je na Twitteru.
German Chancellor Olaf Scholz has issued an order to halt the process of certifying the Nord Stream 2 gas pipeline. Well. Welcome to the brave new world where Europeans are very soon going to pay €2.000 for 1.000 cubic meters of natural gas!
— Dmitry Medvedev (@MedvedevRussiaE) February 22, 2022
15:30 - Europska unija najavila je prvi paket sankcija koje će biti usmjerene na osobe, vladu te poduzeća u odcijepljenim regijama te u Rusiji.
Cijeli paket službeno će biti objavljen iza sastanka u 16 sati, a trebao bi odmah stupiti na snagu.
Prema priopćenju, sankcije bi trebale biti nametnute 27 pojedinaca, među kojima su političari, članovi vojske te članovi poduzeća, kao i 'propagandisti' povezani s odlukom Rusije o priznavanju Donjecka i Luganska.
Radi se i o 11 članova ruskog parlamenta koji su predložili priznavanje te 351 člana koji su podržali tu odluku.
Piše kako je glavni cilj da ''odgovorni osjete ekonomske posljedice svojih ilegalnih i agresivnih akcija'', a sankcije će se proširiti ako Rusija napadne Ukrajinu.
15:05 - Ni Katar ni druge zemlje-proizvođači nemaju kapaciteta da Europi zamijene ruski plin ukapljenim prirodnim plinom (LNG) ako opskrba bude prekinuta zbog sukoba Rusije i Ukrajine, upozorio je ministar energetike Katara u utorak.
"Udio Rusije u opskrbi Europe iznosi, čini mi se, 30 do 40 posto. Nijedna zemlja ne može zamijeniti takav obujam (plin), za tako nešto nema kapaciteta u LNG-u", rekao je katarski ministar Saad al-Kaabi novinarima na konferenciji o plinu u Dohi.
Katar spada među najveće proizvođače ukapljenog plina u svijetu i dugoročnim je ugovorima uglavio prodaju većine plina kupcima u Aziji, iako dio prodaje i Europi.
Katarski ministar izjavio je danas da bi na Stari kontinent prema sklopljenim ugovorima mogli preusmjeriti samo 10 do 15 posto prodanog plina.
"Ne radi se o tome da to nije ugovoreno, postavlja se pitanje može li se preusmjeriti. Većina plina vezana je uz dugoročne ugovore, a preusmjeriti bi se moglo vjerojatno 10 do 15 posto", rekao je Kaabi.
14:51 - Rusija "za sada" ne planira slati vojnike na istok Ukrajine, navelo je Ministarstvo vanjskih poslova, prenosi AFP.
#BREAKING Russia not planning to send troops to east Ukraine 'for now': foreign ministry pic.twitter.com/gXzprpJ6Op
— AFP News Agency (@AFP) February 22, 2022
14:46 - Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da nema namjeru obnavljati carstvo. Više pročitajte OVDJE.
14:05 - Austrijski kancelar Karl Nehammer na konferenciji za novinare u Beču rekao je kako Austrija najoštrije osuđuje odluku ruskog predsjednika Vladimira Putina te kako će danas poslijepodne na sastanku ministara vanjskih poslova EU biti donesena odluka o sankcioniranju Rusije. Više pročitajte OVDJE.
14:01 - Švicarska je u kontaktu s drugim zemljama u pogledu mogućih sankcija protiv Rusije zbog intervencije u Ukrajini i možda neće odmah reagirati, objavila je švicarska vlada. Budu li Rusiji uvede nove međunarodne sankcije, švicarski kabinet analizirat će situaciju i tada odlučiti što će poduzeti, ako išta.
"Švicarske mjere dakle ne mogu biti donesene istodobno s onima drugih zemalja", odgovorilo je švicarsko ministarstvo gospodarstva na upit novinara.
"Ipak, možemo potvrditi da su švicarske vlasti u kontaktu s nekoliko zemalja radi razmjene informacija o sadašnjoj situaciji".
Neutralna Švicarska nije 2014. usvojila sankcije koje je EU uveo Rusiji zbog aneksije Krima i umjesto toga je provela vlastite mjere kako se zemlju i njezin financijski centar ne bi koristilo za zaobilaženje europskih sankcija. Švicarska mora po međunarodnom prvu provoditi samo one sankcije koje nametne Vijeće sigurnosti UN-a.
13:35 - Boris Johnson objavio je prve britanske ekonomske sankcije protiv Rusije.
Uvodno je kazao da priznavanjem separatističkih regija Vladimir Putin stvara "izgovore za invaziju" na ostatak Ukrajine.
Kako je naveo, sankcionirano je pet ruskih banaka (Rossiayaz Bank, IS Bank, General Bank, Promsvyazbank i Black Sea Bank) i troje imućnih ljudi (Gennadiy Timchenko, Boris Rotenberg i Igor Rotenberg). Sva imovina koju posjeduju u Ujedinjenom Kraljevstvu bit će zamrznuta, a pojedincima će biti zabranjen dolazak u Veliku Britaniju.
Ako se situacija ne promijeni, navodi, napori SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Njemačke i drugih saveznika da izbjegnu sukob diplomacijom mogu biti uzaludni.
- Svi smo pokušali pronaći miran put kroz ovu krizu - kazao je.
- Ne možemo reći što će se dogoditi u danima koji su pred nama, ali trebamo se pripremiti za dugotrajnu krizu jer će se Ujedinjeno Kraljevstvo suočiti s ovim izazovom rame uz rame s našim saveznicima - navodi.
13:03 - Predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić pridružio se u utorak oštrim osudama odnosa Rusije prema Ukrajini ističući kako Moskva bezobzirno krši međunarodno pravo, dok srpski član državnog vrha Milorad Dodik tvrdi kako BiH o ukrajinskoj krizi zapravo nema nikakvo stajalište.
12:55 - Rusko djelovanje u Ukrajini utjecat će na sigurnosnu procjenu zajedničkog finsko-ruskog nuklearnog projekta na sjeverozapadu Finske, rekao je u utorak finski predsjednik Sauli Niinisto.
"Sigurnost će svakako biti jedan faktor u procjeni“, rekao je Niinisto.
Odbio je komentirati vjerojatan ishod te revizije i dodao da će finska vlada donijeti konačnu odluku o građevinskoj dozvoli. Nuklearna elektrana zajednički je projekt konzorcija finskih tvrtki i podružnice ruske državne tvrtke Rosatom koja ima udjel od 34 posto. Finska projekt priprema zadnjih deset godina, a Rusija se priključila kao partner prije osam godina.
12:43 - Naš dopisnik iz Bruxellesa Tomislav Krasnec objasnio je zašto situacija u Ukrajini jako podsjeća na Jugoslaviju početkom 90-ih i analizirao bizaran Putinov nastup kojim je sinoć na TV-u najavio rat. Tri najmračnija trenutka tog događaja pogledajte OVDJE.
12:28 - Turski predsjednik Tayyip Erdogan je rekao da je priznanje Donjecka i Luganska od strane Moskve "neprihvatljivo".
"Tu odluku smatramo neprihvatljivom i pozivamo uključene strane na zdrav razum i poštivanje međunarodnog prava", rekao je Erdogan. On, koji je početkom veljače posjetio Kijev, je više puta ponudio da bude domaćin pregovora između predsjednika Rusije i Ukrajine.
12:26 - Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov kritizirao je prijetnju Zapada novim sankcijama protiv Moskve.
Zapad smatra Rusiju odgovornom za neuspjeh mirovnog plana za istočnu Ukrajinu, rekao je Lavrov na državnoj televiziji. Washington i Bruxelles će se smiriti tek kada "iscrpe mogućnosti za takozvano kažnjavanje Rusije", rekao je Lavrov.
"Već prijete svim vrstama sankcija... Navikli smo se".
12:15 - Njemačka vlada je, nakon ruske invazije istočnih ukrajinskih pokrajina, zaustavila postupak izdavanja dozvole za rad plinovoda Sjeverni tok II.
Njemački kancelar Olaf Scholz je nedavno rekao kako bi invazija na Ukrajinu otvorila mogućnost pokretanja svih raspoloživih sankcija, ali pritom nije izrijekom spomenuo Sjeverni tok II. Sada je i on, nakon susreta s irskim premijerom Michaelom Martinom, potvrdio zaustavljanje projekta. Više pročitajte OVDJE.
12:07 - Mađarski premijer Viktor Orban zasad nije osudio rusko priznanje samoproglašenih republika Donjeck i Lugansk, no najavio je da ne planira staviti veto na planirane europske sankcije Rusiji.
"Mađarska dijeli zajednički stav EU-a“, napisao je Orban na Facebooku. To je dao do znanja i u telefonskom razgovoru s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, prenosi dpa.
Orban ima prijateljski odnos s Putinom, a posljednji put ga je posjetio početkom veljače, najavivši tada dugogodišnju suradnju dviju država.Mađarski čelnik je ranije kritizirao europske sankcije Rusiji uvedene zbog aneksije Krima. One "ne djeluju“, govorio bi Orban, iako je njegova država uvijek podržavala odluke o sankcijama.
VIDEO SAD i saveznici oštri prema Rusiji u UN-u: 'Putinov govor niz je skandaloznih i lažnih tvrdnji'
12:02 - Ukrajinski predsjednik zatražio je hitno zaustavljanje plinovoda Sjeverni tok 2 od Rusije do Njemačke. Volodimir Zelenskij je na konferenciji za medije ustvrdio da Rusija mora biti kažnjena zbog priznanja dviju regija u istočnoj Ukrajini. On priželjkuje "trenutne sankcije", uključujući "potpuno zaustavljanje Sjevernog toka 2".
Također, razmatra zahtjev svog ministarstva vanjskih poslova za prekid diplomatskih odnosa s Rusijom, prenosi BBC.
Govoreći na konferenciji zajedno sa svojim estonskim kolegom, Volodimir Zelenskij poziva svoje europske saveznike da ne čekaju s uvođenjem sankcija Moskvi. Umanjuje izglede za sukob velikih razmjera s Rusijom, ali kaže da je spreman uvesti izvanredno stanje ako se to dogodi.
Priznanje separatističkih režima u istočnoj Ukrajini predstavlja, kaže, prijetnju sigurnosti drugim europskim nacijama, kao i njegovoj.
- Sigurnost granica jedne zemlje odlučuje o sigurnosti druge zemlje - navodi dodajući kako bi sve susjedne zemlje mogle biti izložene.
- Nitko ne želi rat. U Ukrajini ljudi žele samo mir. Ali moramo se pripremiti za bilo kakav pomak prema agresiji - kaže.
11:52 - Ukrajina će doživjeti nova iskušenja i gubitke, upozorio je ukrajinski ministar obrane obraćajući se vojsci, optužujući Kremlj da želi obnoviti SSSR.
"Pred nama su teška iskušenja. Bit će gubitaka. Morat ćemo proći kroz bol, nadvladati strah i očaj", rekao je Oleksij Reznikov, po priopćenju njegova ministarstva. "Pobijedit ćemo, nema sumnje. Na našoj smo zemlji", dodao je.
"Neprijatelj je jučer pokazao svoje pravo lice, lice kriminalca koji želi držati taocem slobodni svijet", rekao je.
"Kremlj je učinio novi korak prema obnovi SSSR-a" i "jedino što nas od toga dijeli je Ukrajina i ukrajinska vojska".
11:40 - Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine reagiralo je na rješenje Ruske Federacije o priznavanju "neovisnosti" takozvanih "DNR" i "LNR". Više pročitajte OVDJE.
11:25 - Rusija će nastaviti opskrbljivati bez prekida svjetska tržišta prirodnim plinom, napisao je ruski predsjednik Vladimir Putin u pismu energetskoj konferenciji u Dohi. Više pročitajte OVDJE.
11:16 - Dvije odmetnute pokrajine u istočnoj Ukrajini u utorak su zapečatile sporazum o tješnjoj suradnji s Rusijom, nakon što je predsjednik Vladimir Putin s čelnicima Donjecka i Luganska u ponedjeljak Moskvi potpisao odluku o priznanju neovisnosti dviju regija, zajedno sa sporazumima o prijateljstvu i suradnji.
Parlamenti samoproglašenih Donjecke narodne republike (DNR) i Luganske narodne republike (LNR) ratificirali su sporazume o "prijateljstvu, suradnji i uzajamnoj pomoći" s Rusijom na posebnoj sjednici, uz zaglušujuće ovacije zastupnika.
Po jednom takvom ugovoru Rusija ima pravo graditi vojne baze na teritoriju Donjecka i Luganska, no zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Andrej Rudenko je za Interfax kazao da se o tome nije raspravljalo.
Na hitnoj sjednici parlamenta u Donjecku svih 87 prisutnih zastupnika glasalo je za usvajanje zakona o ratifikaciji tog sporazuma, javlja RIA Novosti. Skupština LNR-a također je jednoglasno odobrila ratifikaciju - sporazum je podržalo 47 prisutnih zastupnika.
11:10 - Velika Britanija će smjesta uvesti oštre sankcije Rusiji nakon što je predsjednik Vladimir Putin naredio raspoređivanje snaga u dvije odmetnute regije u istočnoj Ukrajini, izjavio je premijer Boris Johnson.
"Smjesta ćemo uvesti paket gospodarskih sankcija", rekao je Johnson.
Na meti sankcija, rekao je premijer, naći će se ne samo entiteti u Donbasu, Donjecku i Lugansku, već i u samoj Rusiji. Po Johnsonovim riječima Britanija će sankcijama napasti ruske gospodarske interese što snažnije može.
"Putin će, ako izvrši invaziju na Ukrajinu, uvidjeti da se uvelike preračunao", kazao je Johnson.
11:07 - BiH podijeljena i o ukrajinskoj krizi, Džaferović osuđuje Moskvu, Dodik suzdržan
Bosna i Hercegovina ni o ukrajinskoj krizi nema usuglašeno stajalište pa su članovi njezinog državnog vrha na različite načine komentirali postupke Rusije koji su izazvali osude diljem svijeta.
Bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović jasno je osudio ponašanje Rusije odnosno odluku Moskve da jednostrano prizna samoproglašene republike Lugansk i Donjeck i tamo pošalje svoju vojsku.
"Osuđujem odluku Ruske Federacije da prizna dvije ukrajinske regije kao države, čime je izvršena flagrantna povreda međunarodnog prava", stoji u Džaferovićevoj izjavi koja je dostavljena medijima. On je istaknuo kako je službena politika BiH da priznaje i poštuje teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine.
Srpski član državnog vrha Milorad Dodik, poznat po svojim proruskim stajalištima, izbjegao je koristiti riječi koje bi mogle predstavljati kritiku ponašanja Vladimira Putina.
"Nedvojbeno svjedočimo novim geopolitičkim realnostima koje raslojavaju ne samo političku i sigurnosnu strukturu, već neminovno donose zaoštravanje i dodatne pritiske u bilateralnim i multilateralnim odnosima", kazao je neodređeno Dodik, koji je prije eskalacije krize u Ukrajini najavio kako će učiniti sve da u tom sukobu BiH ostane neutralna, odnosno da se ne prikloni politici Zapada.
Dodao je kako se nada smanjenju tenzija te odgovornom odnosu velikih sila prema krizi u odnosima Rusije i Ukrajine, ali i krizi u BiH. Zaključio je kako se sada mogu očekivati još veći pritisci na Republiku Srpsku.
VIDEO Putin šalje vojsku na istok Ukrajine, pripremaju se sankcije za Rusiju
11:03 - Slovenija oštro osuđuje odluku ruskog predsjednika Vladimira Putina, navelo je u utorak u priopćenju slovensko ministarstvo vanjskih poslova.
"Te neprijateljske mjere predstavljaju očito kršenje međunarodnog prava i obveza koji proistječu iz dogovora iz Minska, te neće ostati bez posljedica", dodaje se se u priopćenju iz Ljubljane.
Slovenska diplomacija je poručila da Slovenija "nepokolebljivo podržava nezavisnost, suverenost i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine u okviru međunarodno priznatih granica", te podupire ukrajinsko vodstvo "u svjetlu agresije koju je u cijelosti i jednostrano potaknula Rusija".
Istodobno, slovensko ministarstvo obrane objavilo je u poruci na društvenim mrežama da je "Slovenija spremna podržati članstvo Ukrajine u Europskoj uniji i ojačati prisutnost slovenske vojske u istočnim članicama NATO saveza", nakon što su o razvoju situacije u Ukrajini na telekonferenciji razgovarali premijer Janez Janša, ministar vanjskih poslova Anže Logar i ministar gospodarstva Zdravko Počivalšek. Oni su tom prilikom, kako se navodi, razmijenili aktualne informacije i "uskladili pristup Slovenije prema krizi" u Ukrajini.
09:38 - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović osudio je odluku Rusije da prizna neovisnost ukrajinskih separatističkih regija Donjeck i Lugansk, ustvrdivši da svojim potezom Moskva krši međunarodno pravo i međunarodni poredak zasnovan na pravu.
Predsjednik Crne Gore naveo je da njegova država osuđuje sve akte o priznanju oblasti Donjecka i Luganska kao neovisnih entiteta.
“Crna Gora ponavlja svoju nedvosmislenu podršku neovisnosti, teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine u okviru njezinih međunarodno priznatih granica”, napisao je Đukanović na Twitteru.
Montenegro reiterates its unequivocal support to independence, territorial integrity, and sovereignty of Ukraine within its internationally recognized borders.
— Milo Đukanović (@predsjednik_cg) February 21, 2022
Crna Gora je članica NATO-a, a svoju vanjsku politiku usuglasila je s politikom EU i podržala je ranije uvođenje sankcija Rusiji.
09:30 - Dvojica ukrajinskih vojnika poginula su noćas u granatiranju, a još 12 ih je ozlijeđeno, navodi se u izvješću ukrajinske vojske. Kako navodi The Guardian, dvojica vojnika preminula su od gelera, odnosno krhotina.
09:14 - Europska unija odlučit će danas popodne koje će sankcije uvesti Rusiji, naveo je visoki predstavnik EU Joseph Borrell.
Dodaje kako je pozvan na hitan neformalni sastanak ministara vanjskih poslova Europske unije kako bi se razgovaralo o europskom odgovoru Rusiji.
- Ne bih rekao da je ovo potpuna invazija, ali ruske trupe su na ukrajinskom tlu - navodi Borrell, prenosi CNN.
09:07 - SAD i njegovi saveznici su se na izvanrednoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a obrušili na Rusiju i osudili priznavanje pobunjeničkih regija u Ukrajini i naredbu predsjednika Vladimira Putina o raspoređivanju snaga kao teško kršenje međunarodnog prava i "izgovor za rat". Više pročitajte OVDJE.
08:33 - Britanski ministar zdravstva Sajid Javid kaže za Sky News da je Vladimir Putin "odlučio napasti suverenitet Ukrajine i njezin teritorijalni integritet".
- Mogli biste zaključiti da je počela invazija na Ukrajinu - rekao je s obzirom na to da su u blizini Donjecka viđeni tenkovi.
- Od samog početka ove krize bili smo vrlo jasni da nećemo oklijevati s poduzimanjem akcije - naveo je dok je u tijeku sastanak u Downing Streetu o sankcijama Rusiji.
08:25 - Kina je zabrinuta zbog "pogoršavanja" stanja u Ukrajini, rekao je u utorak ministar vanjskih poslova Wang Yi, ponovivši svoj poziv svim stranama da pokažu suzdržanost i razriješe razlike kroz dijalog.
Treba poštivati legitimne sigurnosne zahtjeve svake zemlje, rekao je Wang američkom državnom tajniku Antonyju Blinkenu u telefonskom pozivu, prema priopćenju kineskog ministarstva vanjskih poslova.
"Situacija u Ukrajini pogoršava se", rekao je Wang Blinkenu. "Kina još jednom poziva sve strane na suzdržanost."
Kina će ostati u kontaktu sa svim stranama, rekao je Wang.
U pozivu je Blinken naglasio potrebu očuvanja suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine usred ruske "agresije", rekao je Ned Price, glasnogovornik američkog State Departmenta.
08:11 - Slovenski premijer Janez Janša osudio je odluku Rusije da prizna ukrajinske separatističke regije Donjeck i Lugansk te se zauzeo da Europska unija ponudi Ukrajini "perspektivu punopravnog članstva".
"Rusko priznanje dva separatistička teritorija u Ukrajini predstavlja očito kršenje međunarodnog prava i dogovora iz Budimpešte i Minska. Slovenija osuđuje taj nezakonit čin. EU mora Ukrajini ponuditi perspektivu punopravnog članstva", napisao je predsjednik slovenske vlade na Twitteru.
The 🇷🇺 recognition of the two separatist territories in 🇺🇦 is a blatant violation of international law, the #Budapest and #Minsk agreements. 🇸🇮 condemns this illegal move. #EU has to offer 🇺🇦 a full membership perspective. @ZelenskyyUa @Denys_Shmyhal #StayWithUkraine
— Janez Janša (@JJansaSDS) February 21, 2022
Janša je u ponedjeljak u Sloveniji imao bilateralni susret sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, nakon kojega su se obojica založili za deeskalaciju sukoba i političko rješenje krize oko Ukrajine. Janša je nakon susreta s politički bliskim mađarskim premijerom kazao da eskalacija tog konflikta "ne bi imala pobjednika", posebno zbog sadašnjeg stupnja razvoja vojne tehnologije i da bi to morali znati "svi koji zveckaju oružjem".
08:04 - Britanskom premijeru Borisu Johnsonu pridružili su se visoki sigurnosni dužnosnici, uključujući ministricu vanjskih poslova Liz Truss i ministra obrane Bena Wallacea, kako bi procijenili učinak ruske odluke.
Očekuje se, navodi BBC, da će na sastanku raspravljati o nizu sankcija. Naime, dio sankcija trebao bi uslijediti nakon priznavanja separatističkih regija Ukrajine, dok će daljnje biti donesene ako Moskva napadne Ukrajinu.
Na sastanku će biti govora i o implikacijama predloženih mjera za Veliku Britaniju kao i o potezima za osiguranje otpornosti energetskog tržišta.
07:51 - Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) "oštro osuđuje" rusko priznanje dvije odcijepljene regije u istočnoj Ukrajini kao neovisnih država, navodi se u priopćenju te organizacije.
Odlukom Kremlja da prizna regije Donjeck i Lugansk "krši se međunarodno pravo i temeljna načela OESS-a i protivna je sporazumima iz Minska", navodi se u zajedničkoj izjavi čelnika OESS-a, uključujući predsjedavajućeg Zbigniewa Raua i glavnog tajnika Helgu Mariju Schmid.
"Kao i sve države članice OESS-a, Rusija se obvezala poštivati suverenitet i teritorijalni integritet drugih. Pozivamo Rusiju da odmah povuče ovu odluku", stoji u zajedničkom priopćenju. Takozvani Protokol iz Minska sporazum je potpisan između Rusije i Ukrajine 2015. za rješavanje sukoba u regiji Donbas.
07:44 - Rusija optužuje Ukrajinu za agresiju
Predstavnik Rusije pri UN-u Vasily Nebenzya zagovara potrebu obrane separatističkih područja Ukrajine koje podržava Rusija od onoga što je nazvao ukrajinskom agresijom.
- Dopuštanje novog krvoprolića u Donbasu nešto je što ne namjeravamo učiniti - navodi. Također, rekao je Vijeću sigurnosti da je Ukrajina još uvijek vezana Sporazumom iz Minska.
07:37 - "Moskva nije ozbiljna po pitanju diplomacije", objavio je na Twitteru estonski predsjednik Alar Karis. Upozorio je da Rusija traži razloge da izazove ili opravda rat, dodajući da "Estonija nikada neće prihvatiti nezakonitu odluku Rusije da prizna Donjeck i Lugansk".
Estonska premijerka Kaja Kallas opisala je rusko djelovanje kao "ozbiljan napad na neovisnost i teritorijalni integritet Ukrajine" i pozvala EU da uvede sankcije.
Progovorili su i latvijski čelnici, a predsjednik Egils Levits je na Twitteru nazvao rusko djelovanje "kršenjem normi međunarodnog prava". On je, također, pozvao na "neposredne sankcije".
7:14 - Ukrajinski ministar obrane: Kremlj nije priznao pokrajine, priznao je agresiju na Ukrajinu
Ukrajinski ministar obrane oglasio se na Twitteru te pozvao Zapad na reakciju:
The Kremlin did not recognize self-proclaimed «DPR/LPR» -Kremlin recognized its own aggression against 🇺🇦. We remain confident and calm. We are ready and able to defend ourselves and our sovereignty. World cannot be silent. Sanctions? Another brick in the wall? New Berlin Wall?
— Oleksii Reznikov (@oleksiireznikov) February 22, 2022
- Kremlj nije priznao samoproglašenu Donjecku i Lugansku republiku - Kremlj je priznao vlastitu agresiju na Ukrajinu. Ostajemo samouvjereni i smireni. Spremni smo i sposobni braniti sebe i svoj suverenitet. Svijet ne može šutjeti. Sankcije? "Another brick in the wall? Novi Berlinski zid?
Gotovo istovremeno oglasila se i Ukrajinska vlada sa službenim stavom oko jučerašnjih događanja.
- Ova odluka nema pravnih implikacija i samo doprinosi eskalaciji situacija - stoji među ostalim u priopćenju.
6:57 - Ništa od sastanka Bidena i Putina?
Američki državni tajnik Anthony Blinken nije otkazao najavljeni sastanak s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, kazala su dvojica dužnosnika CNN-u. Podsjećamo, na tom sastanku trebali su se dogovoriti detalji oko mogućeg sastanka Bidena i Putina uzevši da je američki predsjednik ranije kazao da do sastanka će doći jedino ako ne dođe do invazije.
6:49 - Šokirani građani okupljaju se na ulicama Kijeva
Dok su na ulice Kijeva stizale vijesti o potezu Rusije da prizna područja pod kontrolom pobunjenika, mnogi u glavnom gradu Ukrajine bili su u nevjerici. Neki su naglasili da su spremni braniti zemlju ako bude potrebno.
- Jako sam šokiran - rekao je 22-godišnji kuhar podrijetlom iz Donjecka, glavnog grada jednog od dva pobunjenička područja, za AFP.
Artem Ivaschenko opisao je odluku o priznanju kao "najstrašniju vijest" otkako je pobjegao iz regije 2014.
Živim ovdje, već sam izgubio dio svoje domovine, oduzet je, pa ću je zaštititi, dodao je Artem.
Maria Levchyshchyna, još jedna stanovnica Kijeva, izjavila je za Associated Press: "Zašto bi Rusija priznala područja pod kontrolom pobunjenika? Ako susjedi dođu k vama i kažu: 'Ova soba će biti naša', bi li vas zanimalo njihovo mišljenje ili ne? To je vaš stan, i to će uvijek biti vaš stan."
“Neka (Rusi) priznaju što god žele. Ali, po mom mišljenju, to može izazvati i rat, jer će se normalni ljudi boriti za svoju zemlju”, dodao je 48-godišnji stanovnik glavnog grada Ukrajine.
6:41 - Sjedinjene Države koordiniraju se sa saveznicima i u utorak će najaviti nove sankcije Rusiji, u odgovoru na odluku Moskve da prizna nezavisnost dviju odmetnutih ukrajinskih regija i tamo pošalje svoju vojsku, kazali su u ponedjeljak američki dužnosnici.
"SAD će sutra nametnuti sankcije Rusiji u odgovoru na ovo jasno kršenje međunarodnog prava i ukrajinskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta", kazala je američka veleposlanica pri UN-u Linda Thomas-Greenfield novinarima nakon sastanka Vijeća sigurnosti UN-a u ponedjeljak navečer.
"Mi možemo, hoćemo i moramo biti ujedinjeni u pozivima Rusiji da povuče svoju vojsku, vrati se za diplomatski stol i radi ka miru", dodala je.
Ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak je priznao nezavisnost dvjema odbjeglim proruski orijentiranim regijama Ukrajine i poslao tamo vojsku radi "očuvanja mira", pojačavši napetosti sa Zapadom oko Ukrajine. Dužnosnici Bidenove administracije izjavili su kako takav Putinov potez, budući da je Rusija već imala tamo vojsku, nije osnova za uvođenje šireg paketa sankcija koje su SAD i saveznici najavili u slučaju da Rusija izvrši invaziju na Ukrajinu.
Umjesto toga, Bijela kuća najavila je odvojene, manje oštre i ciljanije sankcije.
Predsjednik Joe Biden izdao je izvršnu naredbu koja će, kako je rekla glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki, "zabraniti nova ulaganja, trgovinu i financiranje od strane američkih osoba prema, iz ili u takozvane DNR i LNR regije Ukrajine", misleći pritom na samoproglašene regije Donjeck i Lugansk.
Psaki je kazala da će SAD nove mjere najaviti u utorak a bit će usmjerene na Rusiju. Ruski veleposlanik pri UN-u u ponedjeljak je ustvrdio kako se Istočna Ukrajina nalazila na rubu nove "ukrajinske vojne avanture" koju Rusija nije mogla dopustiti, prisegnuvši da neće dopustiti da u toj regiji dođe do "novog krvoprolića".
Govoreći na izvanrednom sastanku Vijeća sigurnost UN-a, Vasilij Nebenzia također je upozorio zapadne sile da "dvaput razmisle" i ne pogoršavaju situaciju u Ukrajini.
6:29 - Japan će se najvjerojatnije pridružiti zapadnim sankcijama protiv Rusije, uključujući i zabranu izvoza u tu zemlju elektroničkih čipova i drugih visokotehnoloških proizvoda, ukoliko ruski predsjednik Vladimir Putin zapovjedi invaziju na Ukrajinu, izvijestio je u utorak dnevni list Yomiuri.
Odluka trećeg svjetskog gospodarstva da se pridruži svom američkom savezniku i drugim članicama skupine G7 u prijetnji ekonomskim sankcijama dolazi nakon što je Putin zapovjedio svojim snagama da uđu u odmetnute regije na istoku Ukrajine koje sada Rusija priznaje kao neovisne države.
Zabrana japanskog tehnološkog izvoza u Rusiju bila bi šira od one nametnute 2014. nakon okupacije ukrajinskog poluotoka Krima, a Tokio također razmatra uvođenje sankcija ruskim bankama, objavio je Yomiuri.
Dužnosnici japanske vlade zasad nisu komentirali te informacije.
Japan je u prošlosti zauzimao mekša stajališta prema Rusiji od Sjedinjenih Država, a niz japanskih čelnika pokušavao se dodvoriti Putinu kako bi vratio Japanu sjeverne otoke okupirane nakon Drugog svjetskog rata. Japan je također veliki kupac ruskog plina.
Ipak, u posljednje vrijeme Tokio je pokazivao sve veću zabrinutost zbog ruskih vojnih aktivnosti u istočnoj Aziji te zbog jačanja sigurnosne suradnje s Kinom.
6:28 - Odluka ruskog predsjednika Vladimira Putina da pošalje vojsku u odmetnute ukrajinske regije za sada ne predstavlja daljnju invaziju koja bi izazvala sankcije šireg spektra, ustvrdio je u utorak neimenovani dužnosnik administracije američkog predsjednika Joea Bidena.
Dodao je kako bi do pune invazije moglo doći u bilo kojem trenutku.
Slanje ruske vojske u odmetnute regije ne predstavlja ništa novo, kazao je isti dužnosnik. To je i razlog zašto takav Putinov potez nije izazvao dodatne sankcije. "Ovo nije daljnja invazija, jer je to teritorij koji su oni već okupirali", dodao je.
Putinovo priznanje nezavisnosti dviju odmetnutih ukrajinskih regija i odluka o slanju vojske u to područje podigli su uloge sa Zapadom oko Ukrajine.
Bijela kuća objavila je ubrzo nakon Putinove objave da će spriječiti američka ulaganja u ta područja, a jedan dužnosnik administracije rekao je novinarima da će u utorak biti najavljene dodatne mjere. No, sve je to odvojeno od šireg paketa sankcija koje je Washington obećao provesti sa svojim saveznicima ukoliko Rusija napadne Ukrajinu.
"Ulazak ruskih trupa u Donbas samo po sebi nije ništa novo. Rusija je već imala svoje snage u regiji Donbasa u proteklih osam godina... Samo što su to sada odlučili činiti na otvoreniji način", kazao je drugi dužnosnik. "Rusija nastavlja eskalirati ovu krizu koju je sama stvorila. Nastavit ćemo s diplomacijom sve dok ne krenu tenkovi, ali ne gajimo iluzija o tome što će vjerojatno uslijediti", napomenuo je.
6:27 - Predsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Europe (PACE) Tiny Kox ocijenio je u ponedjeljak da Rusija priznanjem dviju odmetnutih proruskih regija na istoku Ukrajine krši međunarodne zakone te pozvao Rusiju da tu odluku poništi, priopćeno je iz Vijeća Europe.
"Pridružujem se izjavi glavne tajnice Vijeća Europe Marije Pejčinović Burić da je priznanje takozvanih 'narodnih republika' Donjeck i Lugansk u suprotnosti s međunarodnim pravom te da predstavlja jednostrano kršenje Sporazuma iz Minska, koji ostaju jedina osnova za rješenje sukoba u Donbasu", navodi Kox u izjavi.
"Zajedno s glavnom tajnicom, potvrđujem nepokolebljivu potporu suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica", ističe se u izjavi.
Pridružuje se glavnoj tajnici Pejčinović Burić u pozivu Rusiji da poništi ovakvu odluku, te poziva Rusiju da se suzdrži od daljnjeg pogoršavanja situacije.
"Zajedno s glavnom tajnicom ustrajno pozivam sve države članice Vijeća Europe da svoje nesuglasice rješavaju dijalogom temeljenim na poštivanju načela sadržanih u Statutu Vijeća Europe i Europskoj konvenciji o ljudskim pravima", napominje Kox, koji će, kako navodi, Skupštini predložiti da se hitno pozabavi ovim pitanjem, "uključujući i na Stalnom odboru u Berlinu 11. ožujka".
6:06 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij optužio je Rusiju za uništavanje mirovnih napora i u obraćanju naciji u utorak u ranim jutarnjim satima isključio bilo kakve teritorijalne koncesije toj zemlji.
Zelenskij se obratio naciji nakon odluke Rusije da službeno prizna neovisnost dviju odmetnutih proruski orijentiranih regija istočne Ukrajine te da tamo pošalje svoju vojsku, dajući dodatno ubrzanje krizi za koju Zapad strahuje da bi mogla izazvati veći rat.
Nakon što je predsjedao sastankom Vijeća sigurnosti, Zelenskij je optužio Rusiju za kršenje suverenosti teritorija Ukrajine te ustvrdio kako bi to moglo značiti da Moskva odustaje od mirovnih pregovora i Sporazuma iz Minska usmjerenih na okončanje separatističkog sukoba u istočnoj Ukrajini.
Ukrajina želi razriješiti krizu uz pomoć diplomacije, rekao je Zelenskij, ali je isto tako spremna na dugotrajnu borbu.
"Odani smo mirnom i diplomatskom putu, slijedit ćemo njega i samo njega", izjavio je Zelenskij. "Ali mi smo na svojoj zemlji, ne bojimo se ničega i nikoga, nikome ništa nismo dužni i nikome ništa nećemo dati", dodao je.
Pozvao je na hitan samit čelnika Ukrajine, Rusije, Njemačke i Francuske, te istovremeno pozvao ukrajinske saveznike da poduzmu akciju protiv Rusije.
Ruski su potezi naišli na osudu SAD-a i Europe te najavu novih sankcija, iako nije odmah bilo jasno hoće li rusku vojnu akciju Zapad smatrati početkom invazije u punom razmjeru. To područje je već ranije bilo pod kontrolom separatista koje podržava Rusija.
"Očekujemo jasne i učinkovite korake podrške od svojih partnera", rekao je Zelenskij. "Vrlo je važno vidjeti tko je naš pravi prijatelj i partner, a tko će i dalje nastaviti riječima plašiti Rusiju", upozorio je.
Podsjetimo, ruski predsjednik Vladimir Putin u sinoćnjem je govoru objavio kako priznaje pokrajine Donbass i Lugansk, nakon čega je naredio vojsci da krene u "mirovnu misiju" na to područje. Zapad je odmah osudio takav potez ruskog predsjednika nazvavši ga invazijom.
Očekuje se kako će Europska unija, Velika Britanija, Japan, Kanada, SAD i niz drugih zemalja tijekom dana objaviti oštre ekonomske sankcije Rusiji.
Cijelu situaciju, sinoć nešto prije ponoći komentirao je i hrvatski premijer Andrej Plenković. On je putem Twittera izrazio podršku ukrajinskom narodu te osudio djelovanje Rusije.
>> Pogledajte: Ukrajinci: U napadu ruskih separatista ozlijeđeno je četvero djece i tri žene!
Staljin je provodio Gladomor nad Ukrajincima 30-ih godina prošlog stoljeća. Nekoliko milijuna Ukrajinaca umrlo je od gladi. Kasnije je Moskva na te prostore naseljavala Ruse. Sada Putin te prostore pripaja Rusiji.