U povodu masovnog izvlačenja na tisuće podataka iz zemljišnih knjiga od strane tvrtke Druga Fundacija SPV (IIF) Marka Rakara radi ponude otkupa mogućeg obeštećenja preplaćenih kredita u "švicarcima" od banaka, iz Ministarstva pravosuđa i uprave dobili smo odgovor iz kojeg proizlazi da je Rakarov tim do ZK zabilježbi i drugih osobnih podataka mogao doći preko adresa u katastru. S tim da i dalje ostaje otvoreno pitanje na koje Rakar u brojnim istupima nije odgovorio, kako je uspio pa i ako je povezao katastar i zemljišne knjige, izvući "tisuće" (premda ne navodi točnu brojku) osobnih podataka o hipotekarnim kreditima u "švicarcima", je li to radio "fizički" ili je primijenio neko informatičko rješenje. S tim da Rakar u pismu navodi da su do podataka došli "pregledom javnog registra zemljišnih knjiga" i ne spominje katastar pa ni u opširnim pravilima o privatnosti tvrtke IIF.
Možemo pretpostaviti da su vjerojatno po adresama ciljali novogradnju iz razdoblja popularnosti "švicaraca", a posao im je vjerojatno bio olakšan gdje zgrade nisu etažirane jer su na jednoj čestici mogli dobiti podatke o zabilježbama za sve stanove u zgradi. Već u prvoj analizi spomenuli smo da na taj način i mi novinari tražimo podatke pri istraživanju afera pa smo tako do podataka došli i u slučaju bivšeg ministra Lovre Kuščevića, pretraživanjem javnih registara. I za takvo pojedinačno korištenje podataka novinari moraju imati opravdanje u javnom interesu. U spornom pismu "ponudi" IIF ne spominje javni interes već "zainteresirani smo za komisijski prijenos tražbine koji je nastao tijekom Vašeg ugovora o kreditu...". Ali, Rakar sada tumači da je javni interes Republike Hrvatske da građani dobiju obeštećenje od banaka. Što onda već mjesecima Vrhovni sud vijeća "u ime Republike Hrvatske"!?
Kad MPU govori o "voditelju obrade", to je u ovom slučaju tvrtka IIF. Odgovor MPU-a objavljujemo u cijelosti: "Uredba o GDPR (Opća uredba o zaštiti osobnih podataka, op.a.) propisuje u članku 6. stavku 1. točci c) i e) da je obrada osobnih podataka zakonita ako je obrada nužna radi poštivanja pravnih obveza voditelja obrade i od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade. Zakonom o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 63/19 i 128/22, dalje u tekstu: ZZK) propisano je koji podaci se vode, na koji način se objavljuju te na koji način se mogu pretraživati zemljišne knjige.
Članak 7. ZZK-a propisuje da je zemljišne knjiga javna i da se može zahtijevati uvid u istu, dok je sukladno članku 24. ZZK glavna knjiga elektronički dostupna. Posebno su člankom 28. ZZK-a određene institucije koje imaju pravo pretrage zemljišne knjige po imenu i prezimenu dok svi ostali mogu zemljišnu knjigu pretraživati isključivo prema nazivu katastarske općine, broju zemljišnoknjižnog uloška ili broju katastarske čestice.
Članak 16. ZZK-a propisuje da se u glavnu knjigu upisuje bitni sadržaj prava za koja je ZZK-om ili drugim zakonom određeno da mogu biti predmet zemljišnoknjižnoga upisa (knjižna prava). Nadalje, člancima 39.-42. ZZK-a propisan je točan upis založnog prava (hipoteke) na kojima se između ostaloga upisuje iznos hipoteke i založni vjerovnik.
Članak 131. ZZK-a propisuje da se sve pravne i fizičke osobe upisuju u zemljišnu knjigu uz navođenje: imena i prezimena odnosno naziva, adrese prebivališta odnosno sjedišta te osobnog identifikacijskog broja, dok članak 127. stavak 3. ZZK-a propisuje kada se u elektronički vođenom javnom registru provede promjena podataka o prebivalištu, sjedištu, imenu, prezimenu ili nazivu osobe koja je u zemljišnoj knjizi upisana s osobnim identifikacijskim brojem, taj podatak preuzet će se elektroničkim putem i promjenu će provesti elektronički sustav u primjeni u poslovanju suda.
Ukazujemo da zemljišnu knjigu nije moguće pretraživati prema adresi nekretnine, ali je na navedeni način putem https://oss.uredjenazemlja.hr/ moguće pretražiti katastarski plan, a na koji su povezani podaci i zemljišne knjige, te tako dohvatiti podatke upisane u zemljišnu knjigu kao javno dostupnom registru.
U odnosu na dio upita kojim se zatražilo očitovanje o brisanju otplaćenih založnih prava, ukazujemo da stranka dok ne zatraži brisanje založnog prava iz zemljišnih knjiga može raspolagati prvenstvenim redom založnog prava, a kako je detaljno uređeno člancima 344. te člancima 347.-351. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17) i člankom 103. stavkom 3. ZZK-a.
Ističemo da je Ministarstvo pravosuđa i uprave prilikom uvođenja OSS-a konzultiralo Agenciju za zaštitu osobnih podataka slijedom čega se podaci upisani u zemljišnoj knjizi obrađuju sukladno Uredbi o GDPR-u i odredbama Zakona o zemljišnim knjigama.", navodi se u odgovoru Ministarstva pravosuđa i uprave.
Ma nije Rakar došao do podataka direktno iz zemljišne knjige ili katastra ili nekog drugog javno objavljenog registra, nego mu je netko te podatke ustupio. Međutim, činjenica jeste da je Rakar mogao doći do pojedinačnih navedenih podataka i iz javnih registara uz relativno malo uredskog rada, pa ima dobro opravdanje sve dok mu se ne dokaže suprotno (preprodaja podataka iz banke). Država bi također trebala brinuti o osjetljivim podacima svojih građana.