Odluka o završetku pregovora s EU možda već 3. ožujka

Hrvatska ulazi u EU uskoro! Sa BiH, Srbijom, Makedonijom i Albanijom. Samo će Crna Gora da bude ekološka država. Oni su ionako već davno uveli Euro.

A tko je zapalija žito!?

Ova tema nema smisla bez EUJanez-a.... Bregana, kje ste? Gremo zajebavat vitezi?

a možda i ja postanem Papa

He, he, he, stinsuse ih Amerikanci pa ce sada ubrzati proces. Ne bih se cusio da udjemo u tu tvorevinu vec 01.01.2012.

Za EU u Hrvatskoj ništa novo i ne blemirajte se lažima.

prije nego što na referendumu odlučimo želimo li uopće ući u tu zajednicu-trebali bi se dobro informirati što nam to donosi i kakvi su uvjeti istupanja iz EU. uguglajte-VOLIM HRVATSKU-NE U EU, saznajte ono što vam vlast neće reći i sami donesite svoju odluku

Može mi netko objasniti zbog čega je toliko bitan datum ulaska u EU? I kome je to uopće bitno? Hrvatima?

Evo nama opet Sanaderovih EU-prijatelja u predizbornoj kampanji HDZ-a. Prste dalje od Hrvatske!

Ulaskom u EU, a sukladno Lisabonskom ugovoru, Hrvatska bi izgubila gotovo sve atribute samostalne države i, s obzirom na svoje pučanstvo od 4,3 milijuna građana, postala bi jedna od manjih provincija unutar te goleme multinacionalne federacije. Teksta Lisabonskog ugovora na hrvatskom jeziku nema. Zašto? Pa zar našim vlastima nije u interesu da se građani upoznaju s ustavom države kojoj pristupaju? Ako je pristupanje Hrvatske Europskoj uniji nešto jako dobro za njezine građane, zašto tim njezinim građanima nije dostupan cjelovit i pročišćen tekst famoznog Lisabonskog ugovora – tj. Ustava federalne države kojoj pristupa – na hrvatskom jeziku?

jedan od razloga zašto ne u EU-Hrvatsko gospodarstvo nije moglo stranom kapitalu konkurirati niti na svom vlastitom tržištu, pa je posve izvjesno da neće ni na europskom. Krajem 2009. od 50 najvećih poduzeća u Hrvatskoj čak 22 bila su uu stranom vlasništvu. U sektoru trgovine došlo je do dramatične promjene: strani trgovački i shopping centri zagospodarili su hrvatskim tržištem s jednim ciljem: ostvariti što veće profite i preplaviti tržište uvoznom robom, pomevši hrvatske trgovce i hrvatsku robu.

Ulaskom u Uniju Hrvatska bi trajno izgubila suvereno pravo određivanja svoje gospodarske politike, a gospodarstvo bi izgubilo zaštitne mehanizme te bilo izloženo nemilosrdnoj konkurenciji daleko nadmoćnijeg stranog kapitala. No, ekonomska je okupacija već na djelu, pa je pitanje što se još uopće može učiniti. Svakako je žalosno je što Hrvatska u pogledu razvijenosti u gorem stanju nego prije 20 godina. Hrvatski su poljoprivrednici zabrinuti, u strahu su od ekonomske okupacije. Već sad se žale da ne mogu prodati svoje proizvode ni na hrvatskom tržištu koje je preplavljeno stranim proizvodima. Hrvatske su vlasti odobrile EU da plasira svoje poljoprivredne proizvode na našem tržištu i to često ispod cijene na njihovom tržištu (damping). To je i inače politika Europske unije kojom ona svoje tržište štiti od nekontroliranog uvoza, a dampingom se rješava viškova, namjerno gušeći seljake u zemlji u koju izvozi, osiguravajući tako da ostanu nekonkurentni. Kratkoročno gledano, ako Hrvatska pristupi Uniji, hrvatski bi poljoprivrednici ondje bili diskriminirani i nekonkuretni, a dugoročno gledano – bili bi posve uništeni.

Neravnopravni smo sada, a bit ćemo to i u Uniji. Strane banke u Hrvatskoj (a to su sve osim Hrvatske poštanske banke, sedme po veličini u RH, koja je jedina u prvih 6 mjeseci 2009. uspjela postići čisti gubitak od 85 milijuna kuna), naplaćuju puno veće kamate nego svojim građanima u svojim zemljama, a “Erste” je čak u travnju 2010. uvela posebne povlaštene kredite za strance koji žele u Hrvatskoj kupovati stanove ili nekretnine na moru. Stranci će moći kupovati čak i hrvatske šume pod istim uvjetima kao i domaće osobe, jer one nisu unesene u Dodatak SSP-a kao izuzeto područje. U isto vrijeme, hrvatski državljani ne mogu bez restrikcija ili pod istim uvjetima kao i tamošnje stanovništvo kupovati nekretnine u mnogim zemljama EU. Pa i ako bi Hrvatska ušla u EU, ni tada to ne bi mogli, premda bi oni to pravo u Hrvatskoj dobili. K oliko je već sada nekretnina u rukama stranaca nitko ne zna – procjenjuje se da je ta brojka krajem 2009. iznosila oko 80 tisuća.

ŠTO NAS ČEKA-Z nate li koliko se – ulaskom Španjolske u EU – u nju doselilo stranaca? Skoro 5 milijuna. Uđe li Hrvatska u Uniju, većina njenih otoka vjerojatno će pasti u ruke stranaca. Jer, na hrvatskim otocima živi 121.606 ljudi. Ako dođe samo 130.000 stranaca – ne samo da će postati većina, nego i preuzeti lokalnu vlast. Jer, prema Lisabonskom ugovoru, kolonisti će moći preuzimati lokalnu vlast, a uz to bilo kakvo veće doseljavanje stranaca zauvijek će promijeniti etničku i političku strukturu. Prema “Slobodnoj Dalmaciji” od 16. studenoga 2007. već postoje prostorni planovi koji omogućavaju da se do 2015. na Jadranu izgrade stanovi, kuće i vile za 5,7 milijuna stanovnika i smještaj za 665,9 tisuća turista. Primjerice, Pag će se, prema tom planu, sa 8.000 povećati na 55.000 ljudi. Na 600 hektara španjolski konzorcij sagradit će na Pašmanu novi grad, a kraj Dubrovnika niknut će novi grad Croatian Dream nalik na Dubai na čak 5.000 hektara u vrijednosti 5 mlrd €. Investitor tvrdi da kapital postoji, prostorni plan je usvojen, a imovinski odnosi riješeni. Ministar gospodarstva Popijač ocijenio je tu ideju impresivnom, a ministri Kalmeta i Čobanković bili su naprosto oduševljeni. Planiranom predstojećom intenzivnom kolonizacijom stranci će okupirati Jadran, živjeti u raskošnim novim gradovima za bogate, a nekadašnje domicilno hrvatsko stanovništvo prikladno iskoristiti kao jeftinu radnu snagu na pomoćnim, tehničkim, servisnim, poslužnim i čistačkim poslovima. Primit ćemo se metle, no jesmo li bolje i zaslužili?

Kada bi se danas u Ujedinjenom Kraljevstvu održao referendum o EU, 48% Britanaca glasovalo bi za izlazak iz Unije, 27% za ostanak u Uniji, 21% nije sigurno, a 4% ne bi glasovalo. U Britaniji zapravo europska stvar nikad nije lošije stajala. Dnevnik Daily Express čak je objavio posebni prilog pod nazivom Izvucite Britaniju iz EU!

Poznati europski parlamentarac Gerald Batten, otvoreni kritičar Europske unije i stranački kolega legendarnog Nigela Faragea (UK Independence Party) još jednom je istupio i rekao svoje mišljenje o državnoj tvorevini u koju Hrvatska naglavačke žuri: “Europska unija je katastrofa: nelegalna država izgrađena na lažnim principima.”

Predsjednik Republike Češke Vaclav Klaus izdao je publikaciju s deset argumenata protiv Ustava Europske unije.\"Deset točaka\" objavljeno je u češkoj publikaciji Livode Noviny 1. ožujka 2005. godine. Do danas nisu objavljene ni u jednom hrvatskom mediju jer se ne uklapaju u službenu političku orijentaciju. Ove točke preporuča nam poznati britanski publicist John Laughland u predgovoru svoje knjige. Vaclav Klaus upozorava da ulaskom u EU nacionalne države prestaju postojati, postaju regije ili provincije te gube suverenitet. Češki predsjednik je nedavno izjavio da je ulazak Češke u EU bio jedna od njezinih najvećih povijesnih pogrešaka.

EU čeka sudbina Rimskog carstva odnosno nakon grčkog sloma, irske teške krize i mogućeg urušavanja Španjoske i Portugala - sve izglednije da se radi o skupini država koje su među sobom toliko heterogene da to nema šanse na duge staze. Yap, Euro ujedinjuje - ali i predstavlja kost u grlu jer drugi trebaju podbočiti nestabilne ekonomije na rubu EU ozemlja, a to gadno košta. Kad naposljetku uđe i sva balkanska bratija, eto nama dobro poznatog slijeda zbivanja gdje će se nastojati : Pošteno, ako ne može drugačije! odnosno čkaljit će se noge na svakom koraku. Grčka je najbolja ilustracija da čuda radi mediteranska duša unutar EU. Gdje mi to srljamo i zašto smo se dali tako duboko poniziti - e to pitajte sami sebe kad budete glasovali na referendumu kojeg vlast u dubini duše ne želi, ali mora po Ustavu - eto, nije ni njima lako kad su suočeni s tom činjenicom da ne mogu zabraniti provedbu tog referenduma.

Točka 1 Europska unija postat će država i imat će sve osnovne odlike jedne države. Imat će svoj ustav, svoje građane, svoj teritorij, svoje vanjske granice, svoju valutu, svoga predsjednika, svoga ministra vanjskih poslova itd. Imat će svoju zastavu, himnu i državni praznik. Točka 2 U toj novonastaloj državi federalnoga tipa, trenutne zemlje članice bit će obične regije ili provincije. Točka 3 Ustav države Europske unije bit će nadređen ustavima zemalja članica. Čak će i cjelokupni pravni poredak EU-a biti nadređen pravnom poretku zemalja članica. Točka 4 Izraz ustavni ugovor kao takav je neprecizan i samo privremen. Ovaj će dokument biti ugovor među suverenim državama samo dok - kao ugovor - ne bude potvrđen u zemljama članicama. Tada će taj dokument postati pravi ustav. Točka 5 Pojam zajedničkoga suvereniteta koji je dosad bio prevladavajući, u današnjoj je staroj Europskoj uniji napušten i umjesto njega je stvoren nov paneuropski suverenitet. Države u novoj Europskoj uniji gube svoje, dosad, ekskluzivno pravo za stvaranje svojih vlastitih zakona. Točka 6 Građani zasebnih zemalja članica postat će građani države Europske unije s izravnim pravima i obvezama ove europske države. Točka 7 Zemlje članice moći će primjenjivati one ovlasti koji će im EU prepustiti, a ne obratno, što je bila izvorna ideja europskih integracija. Izvedene (sekundarne) zakonske odluke Europske unije bit će nadređene izvornim ( primarnim ) zakonskim odlukama zemalja članica. Točka 8 Europska unija, a ne zemlje članice, sklapat će međunarodne ugovore s ostalim državama. Točka 9 Važnost manjih zemalja članica, što znači i same Republike Češke, umanjuju se glasačkim postupcima ( u usporedbi s trenutnom situacijom koja je rezultat Ugovora u Nici ) ustavnim ugovorom. Točka 10 Čak i u područjima donošenja odluka, u kojima će zemlje članice u budućnosti zadržati pravo veta, te odluke mogu u bilo koje vrijeme biti podređene glasu većine ( dovoljno je da se predstavnici ili premijeri zemalja Europske unije s njime slože, što znači da se može provesti bez mogućnosti da sabori pojedinih zemalja imaju mogućnosti sami o tome odlučivati, da ne spominjemo građane koji bi s time trebali izraziti svoje slaganje.

Hrvatska je daleko od pravedne demokracije i prijeti joj robovlasnički poredak.