Kad bi se ovih dana u kakvoj ad hoc uličnoj anketi upitalo prolaznike misle li da je Ivo Sanader izgledan kandidat za razgovor s istražiteljima USKOK-a, i to u svojstvu osumnjičenika, vrlo je vjerojatno da bi većina upitanih odgovorila potvrdno.
Dojam je da korupcijske afere koje su proteklih mjeseci isplivale na površinu i zahvatile mnoge HDZ-ove menadžerske kadrove, pa se očešale i o nekad Sanaderove, a sad ministre koje je od njega naslijedila Jadranka Kosor, neizbježno vode prema čovjeku koji je šest godina stajao na čelu izvršne vlasti, a punih devet godina čvrstom rukom i neupitnim autoritetom vodio vladajuću stranku.
Prosječan Hrvat, bombardiran sa svih strana novim spoznajama koje dopiru do medija, uopće ne sumnja u to da je Sanader morao biti upućen u mnoga sumnjiva događanja i da ih je dopuštao, čak i ako sam od njih nije imao koristi.
Uvjerenje prosječnog puka potkrepljuje i Sanaderov životni stil koji čine skupa odijela, košulje šivane po mjeri, kolekcija ručnih satova koja vrijedi više nego što prodavačica u trgovačkom centru zaradi u 30 godina rada, vila u elitnom dijelu grada stečena na kontroverzan način, ljetovanje na jahti, ručkovi i večere u najskupljim zagrebačkim restoranima...
Iz vizure prosječnog čovjeka sve su to razlozi za nepovjerenje i argumenti da nešto smrdi. Teško na njihov stav može utjecati to da je Sanader prije povratka u Hrvatsku ranih devedesetih bio poduzetnik u Austriji jer su mediji tvrdili da je taj poduzetnički pothvat bio daleko od uspješnoga.
Mnogi sudionici političkih igara u Hrvatskoj danas kao krunski argument za Sanaderovu odgovornost u ukorjenjivanju korupcije kao modela poslovanja iznose to kako je posve jasno da se ništa ozbiljno u zemlji nije moglo dogoditi bez njegova znanja i blagoslova.
No to što nešto svima može biti jasno ne znači, dakako, da je itko kriv, pa bio to i Ivo Sanader kojemu danas okreću leđa mnogi koji su mu se dok je bio politički moćan klanjali.
O stvarnoj krivnji Ive Sanadera moći će se govoriti samo ako ijedna od istraga koje se vode uistinu izbaci na površinu neki relevantan dokaz koji će Sanadera staviti u središte postupka.
Sanaderovo upravljanje Hrvatskom bilo je puno istinskih državničkih poteza. No to što je Hrvatska tijekom njegovih mandata postala carstvo korupcije grijeh je koji može zasjeniti – i već to čini – sve dobro što je učinio. Sanaderova trenutačna sudbina podsjeća na sudbinu Franje Tuđmana.
Svima je jasno da je Tuđman bio veliki državnik i da bi bez njega na čelu Hrvatska teško izborila i samostalnost i slobodu. Međutim, Tuđmanu se u prvi plan stavlja isključivo kriminalna pretvorba i privatizacija, provedena u ratu, što je mnogim predatorima omogućilo da profitiraju dok su drugi ginuli.
Hrvatska je u proslom stoljecu dozivjela dva velika zla: 1. ustaski pokret 2. pokret HDZ Oba pokreta su nenadoknadive stete i renome Hrvatske u svijetu.