Dvadesetjednogodišnji Arman Bejtula nije zaboravio sendvič s piletinom i majonezom koji je 2003. pojeo u sarajevskom restoranu-pizzeriji “Impuls”. Završio je u bolnici, gdje je zbog trovanja salmonelom proveo više od mjesec dana. Danas Arman više ne jede majonezu. Međutim, još četrnaest osoba koje su u “Impulsu” objedovale između 13. i 15. rujna 2003. završilo je u bolnici.
Rizik otrovanja
Svaki put kad jedete hranu u restoranima i fast foodovima, ili pak kod kuće pripremate hranu od sastojaka kupljenih na tržnicama, u mesnicama i prodavaonicama, riskirate da se otrujete. Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) u Sarajevu su u razdoblju između svibnja i srpnja ove godine uzeli 95 uzoraka hrane u restoranima, tržnicama i kod uličnih prodavača u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci. Uzorci su odneseni na Veterinarski fakultet u Sarajevu, gdje je obavljena bakteriološka analiza.
Analiza je pokazala da gotovo polovina uzoraka, odnosno njih 47, sadrži nedopustivo visok broj mikroorganizama ili bakterija koje uzrokuju trovanje ili ukazuju na to da je hrana pokvarena. Proteus, bakterija od koje ljudi ne obolijevaju, ali koja pokazuje da je hrana zagađena fekalijama, pronađena je u 27 uzoraka, dok je bakterija Escherichia coli pronađena u 26 uzoraka. Analiza je pokazala i prisustvo lipolitičkih bakterija u dva od pet uzoraka kajmaka i mladog sira.
Inspektori ne surađuju
Davor Alagić, viši asistent u Zavodu za higijenu i tehnologiju namirnica pri Veterinarskom fakultetu u Sarajevu, koji je za CIN nadgledao analizu namirnica, kaže da otkrivanje bakterija pokazuje da oni koji dolaze u kontakt s hranom ne vode dovoljno računa o čistoći svojih ruku, pribora koji koriste i prostora u kojem se hrana priprema. - CIN-ov eksperiment je ukazao na “nepoštivanje minimalnih higijenskih principa”, kazao je Alagić. Veliko istraživanje CIN-a otkrilo je i da mjerodavni ne rade dovoljno kako bi zaštitili građane. Službe sanitarne, veterinarske, tržišne i komunalne inspekcije bile su prije rata ujedinjene, a nakon rata djeluju samostalno. Inspekcije ne surađuju s liječnicima i policijom kako bi zaustavili trgovce i ugostitelje koji prodaju hranu koja nije kontrolirana.
– Komunikacija među inspektorima bila je prije rata puno bolja i svi su inspektori radili zajedno – kaže dr. Ziba Vatrenjak, koja je prije rata bila na čelu sarajevske sanitarne inspekcije. Po njezinim riječima, nekad je inspektorima trebalo svega desetak minuta da pokrenu akciju. - U pojedine prodavaonice mješovite robe inspekcija nije ušla od rata do danas - kazao je Hasan Džinić, načelnik Veterinarske inspekcije Sarajevske županije.
Tužba i sud
Na pitanje zašto je to tako odgovara da nitko u BiH ne zna koliko ima objekata koji se bave proizvodnjom i prometom hrane.
Majka Armana Bejtule, Emira Brajlović, odlučila je napraviti nešto na što se ostali bh građani rijetko odvaže – zajedno s ostalim ljudima koji su se otrovali piletinom u “Impulsu” tužila je vlasnika toga restorana. – Htjela sam spriječiti da se nešto takvo ne dogodi nekom drugom djetetu – kazala je Emira Brajlović. Gotovo tri godine je prošlo, a ovaj slučaj još nije dobio sudski epilog.
– I danas postoji moja duboka razočaranost u organe koji su trebali kontrolirati “Impuls” – kaže sarajevski profesor Ugo Vlajisavljević, jedan od oboljelih, i zaključuje: – Nešto nije u redu s lancem provjere. – Razmišljao sam da kao sandwich-boy stanem pored 'Impulsa’ s velikim natpisom na kojem bi pisalo: “Ovdje ćete doživjeti najgore trovanje. Izgubit ćete život”. – Ne osjećam se krivim – kaže vlasnik “Impulsa” Munib Mihaljević za trovanje.
Sir pun bakterija
Dodaje kako je do trovanja moglo doći zato što netko od gostiju nije oprao ruke ili jer je sir nabavljen s gradske tržnice bio inficiran bakterijama. Osman Kapetanović, načelnik sanitarne inspekcije Sarajevske županije, kaže: – U pogledu “Impulsa” za nas nema nikakvih dilema. Radilo se o trovanju hranom. On kaže da građani moraju upozoriti jedni druge da trovanja hranom u restoranima nisu rijetkost.
