Zadovoljstvo demokracijom ispod je 50 posto u osam od devet zapadnih zemalja obuhvaćenih anketom, a većina u svim osim jedne strahuje za njezinu budućnost. Lažne vijesti, nedostatak političke odgovornosti, ekstremizam i korupcija percipiraju se kao najveće prijetnje. Ipsosovo istraživanje među gotovo 10.000 ljudi u Hrvatskoj, Francuskoj, Italiji, Nizozemskoj, Poljskoj, Španjolskoj, Švedskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u pokazalo je nisku razinu zadovoljstva demokracijom u svim zemljama osim Švedske, uz duboke zabrinutosti zbog budućnosti izbornog procesa, piše The Guardian. Gideon Skinner, viši direktor za britansku politiku u Ipsosu, rekao je: "Unatoč snažnoj podršci demokratskim idealima u mnogim zemljama, javnost je očito razočarana načinom na koji demokracija funkcionira u praksi i zabrinuta za njezinu budućnost".
Skinner je dodao da Ipsosovo istraživanje o stanju demokracije pokazuje kako zabrinutost zbog demokracije brzo raste u nekim državama, osobito u Nizozemskoj i Francuskoj, te da postoji snažna želja za "radikalnim promjenama" u gotovo svim zemljama. Manje od trećine ispitanika u šest zemalja – 18% u Hrvatskoj, 19% u Francuskoj, 20% u SAD-u, 26% u Ujedinjenom Kraljevstvu, 27% u Španjolskoj i 29% u Italiji – izjavilo je da su zadovoljni načinom na koji demokracija funkcionira u njihovoj zemlji. Mišljenja su bila podijeljena u Nizozemskoj (36% zadovoljno, 37% nezadovoljno) i Poljskoj (40% zadovoljno, 31% nezadovoljno), a Švedska je bila jedina zemlja u istraživanju u kojoj je većina bila zadovoljna radom demokracije (65%). U svih devet zemalja više je ljudi ocijenilo da se demokracija u proteklih pet godina više pogoršala nego poboljšala. Stavovi su bili posebno negativni u Francuskoj i Nizozemskoj, čije su vlade ove godine pale, dok je Poljska bila jedina iznimka.
Velika većina ispitanika u Francuskoj (81%) i Nizozemskoj (76%) smatra da se način funkcioniranja demokracije pogoršao, a većina to je mišljenje dijelila i u SAD-u (61%), Španjolskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu (58% svaka). U Poljskoj je 42% smatralo da se situacija poboljšala, a 30% da se pogoršala. Gledajući unaprijed, velike većine u svim zemljama osim Švedske zabrinute su za stanje demokracije za pet godina: 86% u Francuskoj, 80% u Španjolskoj, 75% u Ujedinjenom Kraljevstvu i Poljskoj, 74% u Nizozemskoj, 73% u Hrvatskoj, 69% u SAD-u i 64% u Italiji. Malo je ljudi smatralo da ih vlade na bilo kojoj razini dobro predstavljaju, iako je lokalna vlast prošla nešto bolje. Ni u jednoj od devet zemalja većina nije smatrala da njihova nacionalna vlada dobro predstavlja njihova stajališta "u znatnoj mjeri" ili "u dovoljnoj mjeri".
Unatoč tome, u većini zemalja postojala je snažna podrška demokraciji, s jasnim većinama koje smatraju da je ona ključna za društvo i vrijedna obrane. Hrvatska je bila jedina zemlja u kojoj se osjećalo da bi podrška demokraciji trebala ovisiti o tome isporučuje li ona dobru kvalitetu života. Lažne vijesti, nedostatak odgovornosti, ekstremizam i korupcija smatrani su glavnim prijetnjama, pri čemu se dezinformacije vide kao najveća opasnost u Francuskoj (56%), Ujedinjenom Kraljevstvu (64%), Švedskoj (67%), Nizozemskoj (75%) i Poljskoj (76%). U SAD-u (63%) i u južnoeuropskim zemljama – Španjolskoj (73%), Hrvatskoj (80%) i Italiji (47%, zajedno s ekonomskom nejednakošću) – ispitanici su češće naveli korupciju kao najveću prijetnju.
Među nizom potencijalnih rješenja za jačanje demokracije, ispitanici su najviše isticali snažnije zakone i provedbu protiv korupcije, strožu regulaciju društvenih mreža, bolju građansku edukaciju i zaštitu neovisnosti sudova. Unatoč općenito snažnoj podršci demokraciji, postojala je jednako snažna želja za radikalnim promjenama, pri čemu je većina u većini zemalja smatrala da je sustav namješten u korist bogatih i moćnih, a ne da radi za sve. Podrška radikalnim promjenama bila je visoka u većini zemalja: 52% u Španjolskoj, 55% u Italiji, 60% u Poljskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, 66% u Francuskoj i 69% u Hrvatskoj. Ipak, u svim zemljama postojala je jasna preferencija za političare koji grade konsenzus.
FOTO Pogledajte kako je izgledao dolazak Gabrijele Žalac u Remetinec: Mahala je i poslala pusu
Okreni lijevo- okreni desno: pola Hrvata zivi u Hrvatskoj - pola se raselilo po svijetu. Zasto?