06.01.2020. u 20:35

U novoj kadrovskoj i političkoj konstelaciji, Hrvatska bi sa susjedima mogla graditi politiku pomirenja i povjerenja

Da u Hrvatskoj postoji konsenzus o vanjskoj politici, kao u svim zrelim državama, nešto bi se mijenjalo nakon predsjedničkih izbora, čak i da nije došlo do promjene na Pantovčaku. Svaka nova ličnosti unosi novi stil, ako ne i drukčije prioritete u domeni koja nije oduzeta šefu države poslije redizajna ustavnoga sistema 2000. godine. Zoran Milanović sigurno neće biti statista u vanjsko-političkim pitanjima, ali će – ostane li vjeran svojim obećanjima – imati s Vladom suradnički odnos.
Poraz Kolinde Grabar-Kitarović slabi položaj Andreja Plenkovića u strukturi vlasti u Hrvatskoj; njen odlazak s Pantovčaka, paradoksalno, može mu, dok je na položaju, olakšati vođenje vanjske politike.

Novi je predsjednik naglašeno europejac, kao što je to i premijer, dok je dosadašnja predsjednica davala veću važnost strateškim odnosima sa SAD-om i pokazivala jake simpatije prema Donaldu Trumpu. Bude li sve drugo među njima uredu, Milanoviću i Plenkoviću neće biti teško da se prema Americi odnose s poštovanjem i sa zahvalnošću, kao svome strateškom partneru, a da u Europi ostvaruju hrvatske vitalne interese. Europa je Hrvatskoj bliža od Amerike koliko je košulja bliža od kaputa.
Novi bi predsjednik mogao otvoriti reviziju hrvatskoga sudjelovanja u inicijativi Triju mora, da zemlja ne bi sudjelovala u operaciji koju u glavnim europskim metropolama doživljavaju kao Trumpova Trojanskoga konja. Ne da Hrvatska dovodi u pitanje prijateljstvo s poljskim i mađarskim narodom, ni suradnju s njihovim državama, nego da isključi Hrvatsku iz njihove anti-europske politike. S Rusijom i s Kinom Milanović bi mogao voditi pragmatične odnose, koliko je to u njenom državnom i nacionalnom interesu, s obzirom na snagu i veličinu tih zemalja.

Video: Pobjednički govor Zorana Milanovića

To je i dosadašnja hrvatska politika.
U novoj kadrovskoj i političkoj konstelaciji, Hrvatska bi sa susjedima mogla graditi politiku pomirenja i povjerenja. Sloveniji je kandidat Milanović obećao prioritetno mjesto u susjedstvu; BiH je za svaku hrvatsku vlast posebno važna, i osjetljiva država; sa Srbijom nema smisla nastavljati rat, čak i kad ga potiču iz Beograda, jer to nije u interesu hrvatskoga razvoja i stabilnosti; s Crnom Gorom, Albanijom, Kosovom j Makedonijom, Hrvatska može dokazati da može biti europski lider.
Smjena na Pantovčaku pada u vrijeme nesagledivo teške krize na Bliskome istoku.

Hrvatska je posljednjih godina lutala, vežući se previše uz izraelsku stranu. Milanovićeva bi se bliskoistočna doktrina mogla vratiti klasičnome trokutu: osudi Holokausta i režima koji su ga izazvali, zaštiti i sigurnosti države Izrael i uspostavi palestinske države. S takvom politikom, Hrvatska može biti pouzdani partner svima i na svim stranama.


U ozbiljnim demokracijama trajno su definirani najvažniji državni i nacionalni interesi i određene glavne diplomatske koordinate predsjedničke ovlasti. U nas je pravi politički konsenzus vladao samo kod pristupanja NATO-u i Europskoj politici, a nema ga u drugim važnim vanjsko-političkim pitanjima. Novi predsjednik dobiva priliku da s onima koji su ga izabrali i s onima koji ga nisu htjeli na čelu države izgradi konsenzus u vanjskoj politici, kao sve zrele demokracije.

Video: Dragan Bagić i Božo Skoko: Dobar dio Milanovićevih glasača o njemu je prije tri-četiri godine govorio sve najgore

Komentara 3

Avatar MK2
MK2
23:54 06.01.2020.

Titoisti nisu Europejci, oni lažu Europu i pljuju vlastiti narod...

DU
Deleted user
07:07 07.01.2020.

..demagog drug galić..

Avatar Jezik za zube
Jezik za zube
23:58 06.01.2020.

Zelim obojici ugodan odlazak u Evropu s jednosmjernom kartom !

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije