| Island: 609.319 |
| Norveška: 85.478 |
| Rusija: 30.980 |
| Hrvatska: 22.669 |
| Finska: 21.268 |
Ako bi vas tko upitao koja je roba trenutačno najvrednija na svijetu, zasigurno vam ni na kraj pameti ne bi bilo da je to pitka voda, nešto nama tako lako dostupno. Dosad se ratovalo zbog zlata, teritorija, pristupa nekim važnom plovnom kanalu ili zbog nafte... No prema izračunima brojnih uglednih stručnjaka, ali i velike globalne kampanje "Učinimo siromaštvo poviješću", u idućih dvadeset-trideset godina uzrok većine ratova bit će želja za osvajanjem i gospodarenjem rezervama pitke vode. Od ukupne količine vode na Zemlji samo je 2,5 posto slatke vode, a dvije su trećine zarobljene je u polarnom ledu. To pak znači da manje od jedan posto otpada na vodu koja nam je dostupna za piće.
Bez vode petina Zemljana
Naime, upravo je to vremensko razdoblje u kojem će se, ako se ne poduzmu radikalni koraci, zbog globalnog zagrijavanja, ali i brza rasta broja stanovnika na planetu te ubrzana zagađivanja voda, drastično smanjiti zalihe pitke vode, koje već sada ozbiljno nedostaje.
Podaci predstavljeni na 9. svjetskom forumu o vodi, koji je održan u ožujku u Ciudad de Mexicu, pokazuju da trenutačno 20 posto stanovnišva ne raspolaže svakodnevno ni minimalnim količinama zdrave pitke vode, a da više od 40 posto Zemljana živi bez komunalne infrastrukture koja osigurava pitku vodu i odvodnju, odnosno bez vodovoda i kanalizacije. Svakoga dana od posljedica nedostatka vode ili bolesti koje je prouzročilo pijenje nezdrave vode na svijetu umru oko četiri tisuće ljudi. U polovici ukupnih bolničkih kreveta u svijetu leže bolesnici koji su oboljeli od neke bolesti koju donosi nezdrava voda.
Na internetskoj stranci Pacifičkog instituta koji se, među ostalim, bavi i prikupljanjem podataka o zalihama pitke voda na planetu, ali i o oružanim i političkim sukobima koji su se vodili zbog vode, na 44 stranice teksta nalazi se popis svih dosadašnjih sukoba u kojima je voda bila uzrok, cilj napada ili čak "oružje" u oružanim sukobima. Iako tu ima primjera iz staroga vijeka, jedan je i iz našeg Domovinskog rata, a niz je primjera iz Bosne i Hercegovine te s Kosova.
Peručka brana kao oružje
Što se Hrvatske tiče, riječ je o pokušaju pobunjenih Srba da sruše peručku branu. Peruča je istodobno navedena i kao primjer pokušaja korištenja vode kao oružja za razaranje. Naime, da je napad na branu uspio, voda koja bi se iz Peručkog jezera izlila u kanjon Cetine izazvala bi katastrofu velikih razmjera. Najzorniji je primjer u BiH bila opsada Sarajeva. Bosanski su Srbi, naime, prekinuvši opskrbu grada vodom, pokušali slomiti Sarajevo i njegove stanovnike. Nadalje, samo u 2006. godini zabilježena su čak četiri oružana sukoba u kojima je voda imala važnu ulogu. Primjerice, za izraelsko-libanonskog rata namjerno je teško oštećena cjelokupna infrastruktura za opskrbu Libanona pitkom vodom.
Uz Bliski istok, koji je jedno od potencijalno najvećih žarišta za izbijanje "vodenih ratova", Afrika će u idućih 25 godina biti glavnim i najvećim svjetskim žarištem, a najeksplozivnija će situacija biti u bazenima četiriju velikih rijeka koje protječu kroz nekoliko država. Riječ je ponajprije o bazenu Nila, Nigera, Zambezija i Volte. U tom će razdoblju, naime, svaki drugi stanovnik Afrike živjeti u zemlji koja će patiti od ozbiljna nedostatka vode (manje od 1000 prostornih metara po stanovniku godišnje).
Voda i rat protiv terorizma
No možda će sve biti i dramatičnije jer se barata podacima koji govore isključivo o pitkoj vodi, no ne i o vodi kojom bi se mogle navodnjavati poljoprivredne kulture pa bi Afriku u idućih četvrt stoljeća, uza žeđ, mogla mučiti i glad. U Africi trenutačno na poljoprivredu, koja je ionako nedovoljna, od ukupnne potrošnje vode otpada čak 88 posto, pa bi se, osim ratova za čašu vode, mogli voditi i ratovi za koricu kruha. No u bliskoj budućnosti sukoba zbog vode moglo bi biti i u Aziji, a glavni sudionici sukoba mogle bi biti dvije najveće azijske zemlje Kina i Indija. No ne treba isključiti ni manje zemlje, primjerice dvije Koreje. No voda bi mogla biti i značajan čimbenik u ratu protiv terorizma jer kao cilj ili sredstvo terorističkih napada voda je visoko na popisu brojnih terorističkih organizacija.
Hrvatska je bogata čistom, pitkom vodom. Četvrta je po bogatstvu u Europi, a 42. na svijetu. Tri četvrtine hrvatskog stanovništva dobiva pitku vodu iz vodoopskrbnih sustava, što je priličan postotak. Grad Zagreb i Istarska županija sa 96, odnosno 95-postotnom opskrbljenošću vjerojatno su u samom svjetskom vrhu. Industrija i stanovništo u prosjeku troše 375 milijuna prostornih metara vode. Kada se odbije industrijska potrošnja, proizlazi da svaki stanovnik Hrvatske godišnje potroši otprilike 40 prostornih metara, odnosno 40 tisuća litara vode godišnje.
Naša je zemlja bogata vodom te bi mogla biti zanimljiva u svjetlu te činjenice. Jer voda će biti najvrednija roba na svijetu. Ratnim sukobima zbog vode, vjerojatno, nećemo biti izloženi, no zasigurno možemo očekivati političke pritiske, pa i gospodarske. A ponajprije morama shvatiti da je voda bagatstvo od kojega možemo živjeti.
Otvori KEKS Pay
