Skorašnja presuda Saveznog radnog suda (BAG) u Erfurtu u Njemačkoj zbog zastare prava na godišnji odmor mogla bi itekako puno značiti radnicima. Tužbe stare desetljećima mogle bi ponovno postati aktualne, čak i protiv bivših poslodavaca.
Naime, zbog donesene presude preostalo vrijeme godišnjeg odmora zastarijeva samo ako poslodavci unaprijed zatraže od zaposlenika da uzmu ovaj godišnji odmor, daju im priliku da to učine i ukažu na neposredno ograničenje njihovog prava na godišnji odmor. Ako niste ispunili te uvjete, preostali odmor nikada ne istječe, što će itekako utjecati na radna praksu, piše Fenix-magazin.
Savezni zakon o praznicima je do sada zahtijevao da se prava na godišnji odmor iskoriste u tekućoj kalendarskoj godini. Jedino u slučaju hitnih operativnih ili osobnih razloga se godišnji odmor mogao prenijeti u prva tri mjeseca sljedeće kalendarske godine te bi pravo na korištenje istog isteknulo 15 mjeseci nakon završetka godine godišnjeg odmora ako ga niste koristili.
U slučaju da sud ukine to 15-mjesečno razdoblje u mnogim slučajevima, zaposlenici bi mogli tražiti preostale dane godišnjeg odmora desetljećima kasnije ili zahtijevati isplatu.
Prilagodba europskoj regulativi
Sve ovo se događa zbog prilagodbe njemačkog zakona zahtjevima Europskog suda pravde (ECJ). Naime, ECJ želi ojačati prava zaposlenika kada su u pitanju prava godišnjeg odmora, zbog čega je njemački sud prvo od ECJ-a zatražio preliminarnu odluku o spomenutim pritužbama. Naglasio je da godišnji odmor ističe samo pod određenim uvjetima, a njemački sud je to prepoznao.
Europski sud pravde svoj stav temelji time da su zaposlenici ionako u slabijem položaju u odnosu na poslodavce, te da pslodavci stoga ne bi trebali biti nagrađivani ako prekrše svoje obveze informiranja ili ne omoguće zaposlenicima da stvarno odu na godišnji odmor.
Kako presuda donosi financijsku korist radnicima?
Presuda znači da bi radnici mogli dobiti finu odštetu. Prema priopćenju Radnog suda, tužiteljica je radila kao porezna službenica od studenoga 1996. do srpnja 2017., skupivši 101 preostali dan godišnjeg odmora te će joj vjerojatno biti isplaćeno pola godišnje plaće, piše Fenix-magazin.
Koliko bi mogli dobiti? Vrijednost dana godišnjeg odmora ovisi o dnevnoj zaradi. Svatko tko zarađuje 3.000 eura mjesečno (36.000 eura godišnje) i radi puno radno vrijeme (oko 200 dana godišnje) zarađuje oko 180 eura dnevno. Ako još uvijek može dobiti deset dana godišnjeg odmora od starog poslodavca, dobit će oko 1.800 eura bruto. Sa 100 dana godišnjeg odmora to bi bilo oko 18.000 eura, dakle oko pola godišnje plaće.
VIDEO: Vatreni Stigli u Split, dočekalo ih tisuće navijača
Nadam se da će i madi vrhovni sudci imati pameti i morala da donesu pravičnu odluku u vezi sa konvertiranje kredita iz Švicarci u eura,banke su se dovoljno napljavkale i obogatile od građana,vrijeme je da vrate dio ukradnog novca.