Hoće li koronavirus nestati čim zatopli ili će se barem širenje tog virusa znatno usporiti, zasad ni svjetski ni domaći znanstvenici sa sigurnošću ne znaju. Štoviše, većina ih ističe da se nadaju da će se s pojavom proljeća virus početi ponašati kao sezonska gripa, ali nitko ne istrčava s decidiranim izjavama da će se to doista i dogoditi.
U afričkoj državi Burkini Faso, u kojoj je temperatura 36 stupnjeva Celzijevih, zaražen je bračni par koji se nedavno vratio iz Francuske, potvrđeno je u ponedjeljak. Slučajevi zaraze zabilježeni su i u Kongu, Nigeriji, Kamerunu, Senegalu, Togu, u kojima je temperatura zraka do 34 stupnja, no zasad je riječ o uvezenim slučajevima. Australija s temperaturom većom od 20 stupnjeva Celzijevih ima 127 zaraženih, ali čini se zasad da i oni imaju uvezene pacijente s koronavirusom ili one koji su s njima kontaktirali. Bahrein u jugozapadnoj Aziji ima 112 zaraženih, a tamo je trenutačno temperatura zraka 24 stupnja. Stoga ne čudi što se i rijetke postojeće znanstvene studije razilaze oko toga hoće li toplije vrijeme utjecati na nestajanje koronavirusa o kojem se još ne zna dovoljno.
Bolje oprez nego lažna nada
Prema kineskoj studiji Sveučilišta Sun Yat-sen, koja još mora proći recenziju, određena temperatura pogoduje širenju koronavirusa, prenio je South China Morning Post. Ta studija sugerira da je koronavirus osjetljiv na visoke temperature, koje bi mogle utjecati na sprečavanje njegova širenja u zemljama s toplijom klimom. No, druga studija, u koju je bio uključen i epidemiolog Marc Lipsitch sa Sveučilišta Harvard, navodi da je širenje koronavirusa moguće i u područjima s različitom količinom vlage u zraku. ”Same vremenske prilike, poput povišenja temperature i vlažnosti zraka, neće nužno utjecati na opadanje broja zaraženih od koronavirusa bez implementacije zdravstveno-javnih mjera”, tvrdi se u toj studiji iako navode i da je broj zaraženih u Kini narastao dok je temperatura zraka bila 8,7 stupnjeva Celzijevih. I Mike Ryan, šef odjela za hitne situacije pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, izjavio je da se javnost pretjerano ne nada da će epidemija nestati automatski s dolaskom ljeta.
Video - Pitali smo građane koliko se pridržavaju mjera protiv koronavirusa i treba li ih postrožiti
“Moramo pretpostaviti da će se virus i dalje širiti. Davali bismo ljudima lažnu nadu kada bismo rekli da će on nestati poput prehlade, no ne možemo to tvrditi jer za to još ne postoje dokazi”, kazao je Ryan. I naši znanstvenici poput Igora Rudana oprezno su isticali da bi s toplim danima koronavirus mogao nestati, ali da se to ne može garantirati. S tim se slaže i infektolog i imunolog profesor Vitomir Burek.
– Potpuno je nejasno kako će se koronavirus ponašati s toplijim vremenom jer se, po nekim iskustvima s drugim virusima koji se šire na isti način, izvodi analogija. Međutim, apsolutno nitko ništa ne može tvrditi. Na Dalekom istoku temperature su visoke pa se virus širi – kaže profesor Burek, uz opasku da treba kontaktirati i s epidemiolozima o tome.
Suh zrak u stanu šteti
I Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” kazala je prekjučer za Dnevnik Nove TV: “Kako će se virus ponašati, teško je predvidjeti. Nadamo se da će se ponašati kao ostali kapljični virusi...”
Molekularni biolog Gordan Lauc upozorava pak na sljedeće:
– Ljudi razmišljaju o utjecaju temperature na koronavirus, no važnije je kako suhi zrak utječe na virus. Mi imamo prirodnu zaštitu od virusa, usta, oči i nos kroz koje prolazi virus zaštićeni su mukozom, i to sjajno funkcionira dok ne isušimo sluznicu. U sezoni grijanja problem je što smo izloženi suhom zraku, koji nam isušuje sluznicu. Zrak u prostorijama jako je suh, apsolutna količina vlage u hladnom zraku bitno je manja nego u toplome i, ako pustite hladan zrak u sobu i ako je imao 100% relativne vlage na 3,4 stupnja, kad uđe u sobu na 25 stupnjeva, on će imati samo iznad 25% relativne vlage, što je jako suh zrak za sluznicu. Sluznica tada više ne može biti barijera između vas i virusa. Stoga je bitno održavati vlagu u zraku u domovima, staviti hladne ručnike na radijatore i kupiti ovlaživače koji će vraćati vlagu u zrak ili isparavati vodu na štednjaku – ističe Lauc napominjući da je provjetravanje prostorija jako važno.
Video - Naši poznati znanstvenici odgovaraju na pitanje: zašto se koronavirus toliko brzo širi u Italiji?
Na pitanje što se događa u Australiji s temperaturom višom od 20 stupnjeva Celzijevih, Lauc uzvraća: – Ljudi se mogu zaraziti i ljeti jer je zbog klimatizacije zrak opet suh. Postoje snažni dokazi da je vlaga u zraku bitan element i da će situacija biti bolja kad prestane sezona grijanja, a to vidimo i u Kini, gdje se smanjuje broj zaraženih s porastom temperature.
No, i on napominje da se ne može jamčiti da će koronavirus nestati s pojavom toplijeg vremena. Mnogi znanstvenici diljem svijeta ističu da je prerano znati kako će se ovaj virus ponašati tijekom toplijeg vremena.
Naš virusni imunolog Luka Čičin Šain, profesor na centru Helmholtz za infektivna istraživanja u Braunschweigu, također je kazao: “Ostajem pri svom iskazu da nema dokaza da će virus tek tako nestati kad vrijeme zatopli (nema ni dokaza da neće), ali mislim da bi ovdje bilo bolje da kontaktirate epidemiologe koji su pratili širenje virusa u raznim podnebljima i mogu dati zaključke o utjecaju klime na njegovo širenje.”
Hoće !