Američka administracija navodno privatno potiče domaće energetske tvrtke da preuzmu pošiljke ruskog dizela koje su već na putu prema Sjedinjenim Američkim Državama. No kompanije oklijevaju zbog mogućih pravnih posljedica, ali i reputacijskog rizika koji bi za njih značila kupnja goriva iz Rusije, upozoravaju predstavnici industrije i energetski analitičari. Najmanje tri tankera s ruskim gorivom isplovila su prema SAD-u sredinom listopada, nakon što je predsjednik Donald Trump 16. listopada izvršnom uredbom privremeno izuzeo ruski dizel od sankcija. Brodovi bi trebali stići tjedan nakon međuizbora, no zasad nije jasno kome bi gorivo trebalo biti isporučeno. Prema informacijama koje je objavio The Washington Sun, pošiljke još nisu imale potvrđenog kupca ni u trenutku kada su ukrcane na tankere. Ruski i američki dužnosnici navodno pokušavaju pronaći zainteresirane tvrtke, nudeći im i znatne popuste, ali zasad nailaze na otpor.
„Moskva i Washington još traže kupce, ali ne bi nas iznenadilo da tereti na kraju završe u Brazilu”, objavila je analitička kuća Rapidan Energy Group u bilješci svojim klijentima. Jedan od analitičara upozorio je da se tvrtke snažno potiče na preuzimanje goriva, ali da se mnoge ne žele izložiti mogućim pravnim problemima i šteti za svoj ugled. Trumpova odluka iznenadila je naftnu i plinsku industriju, a tvrtkama je ostavila niz neodgovorenih pitanja o tome kako osigurati da transakcije budu u skladu sa svim propisima o sankcijama. Posebno je problematično što je izuzeće od sankcija objavljeno samo tri tjedna nakon što je Trump potpisao dvostranački zakon kojim su dodatno ojačane sankcije protiv ruskih dužnosnika i kompanija.
Demokratski zastupnici u Kongresu upozoravaju da bi kupnja ruskog dizela mogla predstavljati kršenje zakona o sankcijama te su pisali lukama, bankama i energetskim kompanijama, upozoravajući ih na moguće kaznene posljedice. Senator Richard Blumenthal, vodeći demokrat u Pododboru Senata za istrage, zatražio je od vlasnika dvaju tankera, Agioi Fanendes i PVT Azura, da promijene smjer plovidbe i ne isporuče gorivo u američke luke. „Svaka kompanija ili pojedinac koji razmišlja o kupnji ruskog dizela mora znati da čini kazneno djelo i da Kongres prati što se događa”, poručio je Blumenthal. Upozorio je i da bi odgovornost mogla uslijediti u budućnosti, čak i ako sadašnja administracija odluči ne reagirati.
Od uključenih kompanija zatražio je da objave podatke o prodavateljima, kupcima, operaterima terminala i osiguravateljima, kao i eventualne upute koje su dobili od američkog Ministarstva financija. Pitanje bi moglo postati još osjetljivije nakon međuizbora, na kojima demokrati imaju mogućnost preuzeti kontrolu nad Zastupničkim domom, a možda i Senatom. U tom bi slučaju kompanije uključene u transakcije mogle postati predmet kongresnih istraga. „Nitko ne želi imati posla s tim jer se boji što će se dogoditi u sljedećem sazivu Kongresa. Nitko ne želi završiti u dugotrajnom pravnom sporu ili nizu istraga”, rekao je jedan trgovac s Wall Streeta.
Posebnu pozornost izazvao je tanker Agioi Fanendes pod malteškom zastavom, koji prevozi oko 40.000 tona dizela s vrlo niskim udjelom sumpora. Prema prvotnim podacima, trebao je stići u luku New Yorka i New Jerseyja 7. studenoga, no njegovo je odredište u javno dostupnim sustavima za praćenje brodova u međuvremenu promijenjeno u oznaku „po nalogu”, što znači da sljedeća luka zasad nije određena. Guvernerka New Jerseyja Mikie Sherrill razmatra mogućnosti za sprječavanje dolaska tankera u tu saveznu državu. Trumpovu odluku nazvala je koruptivnom i nezakonitom, ustvrdivši da pogoduje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu na štetu američkih potrošača i Ukrajine.
Sličnu zabrinutost izrazili su i analitičari.James Noel-Beswick iz tvrtke Sparta Commodities upozorio je da je uvoz dopušten izvršnom uredbom, ali da su sankcije i dalje povezane s ovlastima Kongresa. Zbog toga, kaže, sudionici transakcija ne znaju kakve bi posljedice mogle uslijediti ako se političke okolnosti promijene nakon dolaska tereta. Američka administracija odbacuje tvrdnje da krši propise. Bijela kuća uputila je novinare na Ministarstvo financija, čiji je dužnosnik poručio da je opća dozvola Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC) u skladu s ranijim postupanjima te da se institucije pridržavaju važećih zakona i propisa. Američki ministar energetike Chris Wright objasnio je da je cilj izuzeća omogućiti veću količinu dizela na svjetskom tržištu, ali i potaknuti Rusiju na pregovore o ratu u Ukrajini.
No u Kijevu je odluka izazvala oštre reakcije. Ukrajinski zastupnik Maryan Zablotskyy rekao je da bi novac od prodaje ruskog goriva mogao završiti u financiranju ruske vojne industrije i daljnjih operacija protiv Ukrajine. Oleg Ustenko, bivši ekonomski savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, izjavio je da se Ukrajinci zbog Trumpove odluke osjećaju „apsolutno izigrano”. Posebno ga pogađa činjenica da SAD istodobno od Ukrajine traži da ne napada ruske rafinerije, dok Rusija nastavlja napadati ukrajinske civile. Ustenko se nada da će američke luke i kompanije odbiti pošiljke. Smatra da bi takav potez bio snažan simbol potpore Ukrajini. Dodatni problem za potencijalne kupce predstavlja dugoročna pravna odgovornost. Jeremy Paner, odvjetnik specijaliziran za sankcije, upozorio je da bi kompanije mogle biti predmet istraga i nakon završetka Trumpova mandata. Prema njegovim riječima, buduća administracija mogla bi ponovno otvoriti pitanje zakonitosti transakcija. Zbog toga se, unatoč popustima i poticajima iz Washingtona i Moskve, američke tvrtke zasad uglavnom drže podalje od ruskih pošiljki. Analitičari procjenjuju da bi tankeri na kraju mogli promijeniti odredište i gorivo isporučiti Brazilu, koji od uvođenja sankcija Rusiji 2022. kupuje znatne količine ruskog dizela.
Otvori KEKS Pay
