U Srbiji će se 8. studenog održati izbori za nacionalna vijeća nacionalnih manjina. Hrvati i Hrvatice u Srbiji, prvi će put izravnim glasovanjem na biračkim mjestima birati 23 člana Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV-a). Dosadašnji saziv imao je 29 članova, no zbog smanjenja broja Hrvata u Srbiji smanjio se i broj članova budućeg saziva. HNV ima zakonske ovlasti samostalno odlučivati ili sudjelovati u donošenju odluka u četiri ključna područja: obrazovanju, kulturi, informiranju i službenoj uporabi hrvatskog jezika.
Na izborima se natječu tri liste. HNV – Hrvatska nacionalna vizija predvođena je Jasnom Vojnić, dosadašnjom predsjednicom HNV-a i saborskom zastupnicom HDZ-a. Nositeljica liste Složno za HNV jest Mira Tumbas, dok listu Savez Hrvata Vojvodine – Sve po planu 2026. predvodi Josipa Vojnić Tunić. S predstavnicama triju lista razgovarali smo uoči izvanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji, koji su proteklih dana bili glavna tema, dok se u njihovoj sjeni vodi kampanja za izbore za nacionalna vijeća. Odnosi unutar hrvatske zajednice posljednjih su godina obilježeni sukobima, osobito između Jasne Vojnić i Tomislava Žigmanova, predsjednika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) i bivšeg ministra u vladi Srbije koju je tada formirala Srpska napredna stranka (SNS).
Mira Tumbas, nositeljica liste Složno za HNV, objašnjava za Večernji list da su dva glavna razloga za samostalan izlazak na izbore želja za očuvanjem dosadašnjeg broja vijećnika inicijative „Matija Gubec” iz Tavankuta i izbjegavanje svrstavanja uz bilo koju od sukobljenih strana. „Dosad smo imali tri ili četiri vijećnika u sastavu HNV-a i željeli smo zadržati taj broj. Da smo se priključili nekoj drugoj listi, sigurno ne bismo mogli računati na isti broj vijećničkih mjesta”, kaže Tumbas. Dodaje da se nisu željeli prikloniti ni listi Jasne Vojnić ni listi Tomislava Žigmanova zbog razdora i neugodnih situacija unutar zajednice.
„Nije postojala mogućnost da ne izađemo na izbore jer to ne bi bilo dobro. Odlučili smo nastupiti samostalno. Koliko nas ljudi podrže, toliko ćemo imati vijećnika. Ne ovisimo ni o kome drugome, nego isključivo o potpori Hrvata i Hrvatica koji žive u Srbiji. Naša lista nije protiv nikoga. Želimo nastaviti sve što je bilo dobro, pridonijeti napretku zajednice i pokušati riješiti postojeće probleme”, ističe Tumbas. Smatra da HNV treba biti otvoreniji i transparentniji, a odluke se donositi dijalogom. Pritom naglašava važnost uključivanja Hrvata izvan Subotice.
„Ne želimo da HNV bude zatvoreni krug ljudi koji samostalno donosi odluke, nego institucija u kojoj će se čuti i glas ljudi iz drugih sredina”, poručuje. Na pitanje koji su iz njezine perspektive najveći problemi Hrvata i Hrvatica koji žive u Srbiji, odgovara : „Za nas je to ostvarivanje prava koja nam pripadaju, a koja se ne ostvaruju u potpunosti. Postoji više problema kojima se treba ozbiljno pozabaviti. Primjerice, riječ je o korištenju jezika i drugim pitanjima koja utječu na svakodnevni život. Nije jednostavno živjeti u drugoj zemlji“. Jasna Vojnić, nositeljica liste Hrvatske nacionalne vizije s druge strane, ističe da su najveća prednost njezine liste konkretni rezultati dosadašnjeg rada.
„Što se tiče izbora za Hrvatsko nacionalno vijeće, očekujemo izvrstan rezultat. Hrvatska nacionalna vizija jedina je lista koja okuplja ljude iz svih krajeva Srbije u kojima žive Hrvati. Imamo snažnu podršku na terenu, široku mrežu ljudi i, što je najvažnije, konkretne rezultate iza sebe. Mi ne dolazimo s obećanjima o tome što bismo jednoga dana mogli napraviti, nego s iskustvom, izgrađenim institucijama, pokrenutim projektima i ljudima koji su pokazali da znaju i mogu”, kaže za Večernji list. Navodi da su tijekom proteklih osam godina postavljeni temelji drukčijeg pristupa razvoju hrvatske zajednice, od obrazovanja, kulture i informiranja do gospodarstva, socijalne sigurnosti i jačanja hrvatskih sredina. Ističe i potporu Republike Hrvatske te mogućnost njezina pretvaranja u konkretne rezultate. „Ne želimo da sve što smo godinama gradili stane. Smatramo da smo tek stvorili uvjete za mnogo veće iskorake. Zato nam je i moto: ‘Postavili smo temelje. Gradimo dalje“, -poručuje Vojnić. Što se tiče trenutačnog položaja hrvatske zajednice u Srbiji Vojnić ističe da je on danas je pomalo paradoksalan.
„S jedne strane, nikada nismo imali snažnije temelje za razvoj. Zahvaljujući velikoj i sustavnoj potpori Republike Hrvatske, ali i činjenici da su teška vremena iznjedrila snažne ljude, uz nekoliko važnih okolnosti koje su se poklopile, uspjeli smo napraviti ozbiljne iskorake i ojačati kao zajednica. S druge strane, i dalje se nalazimo između čekića i nakovnja hrvatsko-srpskih odnosa. Hrvati su od strane Srbije brendirani kao emocionalni okidač, pogodan za podizanje tenzija i skretanje pozornosti s drugih problema u srbijanskom društvu. I tu dolazimo do jednog velikog paradoksa. Ljudi koji često plaćaju cijenu loših odnosa istodobno su jedan od najvećih neiskorištenih resursa za njihovo poboljšanje. Imamo znanje, iskustvo, maticu u europskoj uniji, volju i entuzijazam. Možemo biti mnogo više od zajednice o kojoj se govori kada nastane problem. Zato je naš program usmjeren na pretvaranje snage koju smo izgradili u stvarne mogućnosti za naše ljude – u obrazovanju, gospodarstvu, zapošljavanju, ostvarivanju prava i svakodnevnom životu. Želimo da svaki Hrvat, bez obzira na to gdje živi, osjeti da iza njega stoji organizirana i snažna zajednica. A kada su u pitanju odnosi Hrvatske i Srbije želimo biti mali kamenčić koji će pokrenuti lavinu dobrih promjena“, govori Jasna Vojnić koja podsjeća i na činjenicu da Srbija od 2004. unatoč potpisanom sporazumu s Hrvatskom ne poštuje zajamčenost mandata za Hrvate u Srbiji, dok Srbi u Hrvatskoj imaju tri zagarantirana zastupnička mjesta u Hrvatskom saboru.
Josipa Svorcan, druga na listi Saveza Hrvata Vojvodine – Sve po planu 2026., za Večernji list, najavljuje program od 26 točaka i drukčiji pristup upravljanju institucijama hrvatske zajednice. U prvi plan stavlja transparentnost, ravnopravnost i razvoj te traži zakonito odlučivanje, jasne kriterije, javne odluke i ravnomjeran razvoj svih sredina u kojima Hrvati žive. „Naš je cilj dobiti, a potom i opravdati povjerenje članova zajednice provedbom jasnog i razumljivog programa. Ne bih licitirala mandatima prije nego što članovi zajednice donesu odluku jer upravo oni trebaju odrediti smjer budućeg HNV-a“, ističe Svorcan i nastavlja:
„Ne želimo da pristup mogućnostima i financijskim sredstvima ovisi o osobnim, obiteljskim ili političkim vezama. Želimo odgovorno upravljanje i poštovanje procedura”, ističe i dodaje: „Glavni motiv moje kandidature na izborima jest odgovornost prema zajednici koja je desetljećima gradila svoje institucije i prema ljudima koji su je stvarali u vremenima kada je biti Hrvat u Srbiji bilo znatno teže nego danas. Smatram da ne smijemo dopustiti da se povjerenje u institucije izgubi zbog aktualnog načina upravljanja i isključivosti kojoj svjedočimo. Želim HNV koji neće biti središte moći pojedinaca, nego institucija svih Hrvata u Srbiji. Zato su nam potrebni jasan plan, a ne improvizacija, te sustav koji će funkcionirati neovisno o tome tko se nalazi na njegovu čelu. Moji motivi su i osobni. Bila sam vijećnica HNV-a u dva mandata, u oporbenim redovima. Sa 18 godina bila sam najmlađa elektorica na prvim izborima za Hrvatsko nacionalno vijeće. Moj otac Josip Ivanković i majka Marija bili su među osnivačima DSHV-a početkom devedesetih godina. Danas, kada mojega oca više nema među nama, a zajednica je podijeljenija nego ikada, duboko u sebi vjerujem da je moj povratak u društveno-politički život hrvatske zajednice nešto što bi i njega učinilo ponosnim. Kada je riječ o položaju hrvatske zajednice u Srbiji Josipa Svorcan ističe da „hrvatska zajednica u Srbiji ima izgrađene institucije, obrazovanje na hrvatskom jeziku, kulturne ustanove i medije te mogućnost službene uporabe hrvatskog jezika u određenim sredinama. Prvi put imamo na raspolaganju sredstva kojima možemo razvijati zajednicu i ulagati u nju, što je više nego pohvalno i na čemu trebamo biti iznimno zahvalni. Riječ je o vrijednim postignućima koja su rezultat dugogodišnjeg rada velikog broja ljudi i koja moramo poštovati i nastaviti razvijati. Istodobno moramo biti odgovorni prema onima koji nam osiguravaju sredstva, ali i transparentni prema onima kojima ih raspodjeljujemo. Svi kapitalni projekti moraju biti dobro promišljeni i jasno komunicirani, a odluke o njima moraju se donositi institucionalno, a ne biti rezultat volje pojedinaca, kao što je to trenutačno slučaj. Samo postojanje institucija nije dovoljno. Važno je kako one funkcioniraju, koliko su dostupne svim pripadnicima zajednice i koliko doista pridonose poboljšanju njihova položaja. Suočavamo se s demografskim padom, iseljavanjem, potrebom za kvalitetnijim i promišljenijim obrazovanjem na hrvatskom jeziku te izazovima očuvanja kulture, informiranja i uporabe hrvatskog jezika. Istodobno smatram da moramo otvoreno razgovarati o unutarnjim problemima, nedostatku povjerenja i potrebi za transparentnijim upravljanjem zajedničkim resursima, koji su, zahvaljujući Vladi Republike Hrvatske, danas veći nego ikada prije“, napominje Josipa Svorcan.
Kada je riječ o problemima zajednice smatra da je gotovo dvogodišnja institucionalna blokada DSHV-a jedan od ključnih problema koji su doveli do sadašnje situacije. Odgovornost pripisuje pojedincima koji se danas nalaze na listi Jasne Vojnić, tvrdeći da su sudjelovali u procesima koji su oslabili stranačke institucije i otežali donošenje legitimnih odluka, a izostanak hrvatskih kandidata na parlamentarnim izborima u Srbiji smatra ozbiljnim udarcem političkoj participaciji Hrvata u Srbiji. Jasna Vojnić odgovara da je izostanak hrvatskih kandidata pitanje za vodstvo DSHV-a jer političke stranke samostalno odlučuju o kandidatima, savezima i izbornoj strategiji te snose odgovornost za te odluke. Naglašava da HNV nije politička stranka i da se te odgovornosti ne mogu poistovjećivati.
Dodaje da je Hrvatska nacionalna vizija osnovana kao odgovor na dugotrajnu blokadu političkog djelovanja unutar DSHV-a i potrebu da hrvatska zajednica ne ostane bez perspektive. „Naš je prvi prioritet sačuvati stabilnost i kontinuitet rada Hrvatskog nacionalnog vijeća te nastaviti razvoj koji smo započeli. Vjerujem da će Hrvatska nacionalna vizija do sljedećih parlamentarnih izbora organizacijski i politički stasati te biti spremna preuzeti odgovornost i na toj razini”, zaključuje Vojnić. Mira Tumbas na kraju ponovno naglašava da njezina lista nije usmjerena protiv drugih. „Ne želimo nikoga kritizirati niti osporavati ono što je dosad učinjeno. Sve što je bilo dobro treba nastaviti. Želimo osvojiti onoliko vijećničkih mjesta koliko nam ljudi budu spremni povjeriti”. Pravo glasa na izborima za Hrvatsko nacionalno vijeće prema podacima Republičke izborne Komisije Srbije ima 22599 birača od ukupno 39107 Hrvata koji prema zadnjem popisu iz 2022. živi u susjednoj Srbiji.
Otvori KEKS Pay
Ukinuti pravo glasa srbima u hr i hrvatima u srbiji. Kome ne paše nek se vrati i ide tamo gdje je doma