Poznato je da je Hrvatska po standardu na otprilike 40 posto prosjeka zemalja Europske unije, a standard se izvrsno ogleda u kupovnoj moći. Usporedili smo ga cijenama pojedinih proizvoda i vremenom rada potrebnim da bi si ih priuštili prosječni Nijemac i Hrvat. Riječ je o najnižim cijenama za pojedini proizvod široke potrošnje.
Triput više rada za pivo
Nijemac u prosjeku za sat svoga rada zaradi 11,7 eura neto, što je gotovo triput više od hrvatskog radnika koji je, po podacima Državnog zavoda za statistiku, u prosincu 2011. zarađivao 31,3 kune (4,2 eura) neto po satu. Izračun pokazuje da Hrvat i Nijemac podjednako dugo moraju raditi samo za jedan osnovni proizvod – krumpir, za sve ostale proizvode hrvatski radnici moraju proliti puno više znoja. Najveći je nerazmjer između cijene i količine radnog vremena kad je u pitanju maslac. Nijemac 250 grama maslaca zaradi za četiri minute, a Hrvatu su za to potrebne čak 23 minute.
Triput više radnoga vremena od Nijemaca Hrvati moraju potrošiti da bi si kupili svježu piletinu, tjesteninu, kilogram kave ili bocu piva u trgovini. Više nego dvostruko dulje od Nijemaca moramo raditi za jaja, sir i tramvajsku kartu. Nakon nedavnog udara na džep Zagrepčana poskupljenjem tramvajskih karata za 30 do 50 posto, vožnja javnim prijevozom u hrvatskoj metropoli postala je luksuz. Nijemac za dnevnu kartu za metro, tramvaj i autobus u Berlinu u prosjeku treba raditi 32 minute, dok Hrvat za jedan dan vozikanja tramvajem i autobusom u Zagrebu mora raditi čak 76 minuta.
Za najmanji model opel astre prosječan Hrvat mora raditi 4127 sati, a Nijemac 2,5 puta kraće (1610 sati). Budući da je Hrvatska na pragu EU, naši građani mogu kupovati stanove i u Njemačkoj. Tako bi Hrvat sa svojom prosječnom plaćom 60 kvadrata stana u Berlinu mogao kupiti za 23.854 radna sata – trebao bi raditi sedam mjeseci manje nego za isti stan u Zagrebu. A prosječni Nijemac, ako bi se odlučio okućiti u našoj metropoli, morao bi rintati 8718 sati, 154 sata dulje nego za 60 kvadrata stana u Berlinu.
Manje rada za energiju
Iz svega toga razvidno je da Nijemci imaju triput bolji standard od Hrvata. Jedino za što Hrvati sada moraju raditi kraće od Nijemaca je energija. No ulaskom Hrvatske u EU cijene energenata za kućanstva morat će se prilagoditi novom tržištu. Da bi se amortiziralo taj novi udar na standard hrvatskih građana i dodatni pad kupovne moći, morat će pojeftiniti osnovni prehrambeni proizvodi.
Ova skala po prilično odgovara stvarnom stanju učinkovitosti radnika u Njemačkoj i u Hrvatskoj. Govorimo o prosjeku, čast iznimkama - da nije njih stanje bi bilo za plakati...