– Za telefon sam dužna još oko 500 kuna, a Poreznoj upravi dugujem oko 150.000 kuna za mirovinsko kao poljoprivrednica. Ako mi se ti dugovi otpišu, kako su rekli, unijet će mi to tračak svjetla u sivilo svakodnevice. U ovom trenutku nemam ni novca za autobusnu kartu da odem u Poreznu upravu i predam zahtjev za otpis duga – kazala nam je Biserka Frketić iz Maletića pokraj Novigrada na Dobri u općini Netretić u Karlovačkoj županiji.
Majka je četvero djece s bolesnim suprugom i živi u trošnoj drvenoj kućici isključivo od socijalne pomoći. Od centra za socijalnu skrb prima mjesečno oko 1200 kuna, što bi trebalo podmiriti troškove života i potrebe dvoje djece školaraca, kćeri u osnovnoj i sina u srednjoj školi. Jedna kćer se udala i odselila, a sin radi, tako da pomoć dobiva za dvoje djece.
No, koliko god se gospođi Frketić činilo da će otpis riješiti njezine probleme, očekuje je veliko razočaranje jer ona duguje više novca nego što je predviđeno za otpis. Otpis će se odnositi samo na građane koji su zaključno sa 30. rujna 2014. dugovali najviše do 35.000 kuna.
Gužva u Fini
Zagrepčanin Branimir Falnoga jedan je od brojnih građana koji su jučer u Fini željeli doznati imaju li pravo na otpis duga. Ipak, kući je otišao razočaran, ima prevelik dug.
– Tužan sam i ljutit jer je to nepošteno. Ne tražim da mi oproste sve, ali barem dio – rekao je 28-godišnjak koji ne može vraćati kredit banci te ima dug prema državi i teleoperatoru – ukupno više od 60.000 kuna.
– Velika je gužva, puno ljudi dolazi, a još ih više zove i informira se – poručuju iz Fine, gdje građani od jučer mogu predati zahtjev za otpis dugova. Ministrica Milanka Opačić navela je da je provjeru na internetu tražilo više od 10.000 ljudi, a u poslovnice Fine došlo oko 3000.Socijalno ugroženim građanima država je dala dva mjeseca da zatraže oprost duga, a nakon njih iduća tri mjeseca rezervirana su za otpis duga građana čija primanja po članu obitelji ne prelaze 1250 kuna.
Vlada je procijenila da će oprost obuhvatiti 60.000 od 322.000 blokiranih dužnika (19%). Otpisani dug od stotinjak milijuna kuna kap je u moru dugovanja koja su krajem prošle godine preskočila 31 milijardu kuna bez kamata. Sudeći prema objavljenom iznosu kamata za male dugove, pretpostavlja se da su stvarni dugovi blokiranih građana s kamatama oko 50 milijardi kuna. Ipak, polovica ukupnog duga odnosi se na oko 3000 dužnika, uglavnom propalih poduzetnika, no u prosjeku više od 100.000 kuna duga ima oko 37.000 blokiranih. Ovrhama na novčanim sredstvima 2014. utjerano je deset milijardi kuna i one su postale najefikasnije sredstvo za naplatu dugova. Otkako je 1. siječnja 2011. uvedena prisilna naplata, od građana su vjerovnici naplatili 21,4 milijarde kuna.
Blokada bar godinu dana
Uz socijalne kriterije, pravo na otpis imaju dužnici koji su pod ovrhom dulje od godinu dana, a dug im ne prelazi 35.000 kuna, i to 25.000 kuna državi (državnim tvrtkama) te do 10.000 kuna privatnim vjerovnicima. Kako su se pojavili napisi da su telekomi prodali svoja potraživanja, dobili smo odgovor Hrvatskog telekoma da njihova potraživanja koja imaju od privatnih korisnika nisu prodana, a ni ustupljena drugim pravnim ili fizičkim osobama te kako će postupati prema dogovoru. Vipnet je također odgovorio da ne preprodaje dugove trećim stranama. Tele 2, međutim, ima praksu prodaje ili ustupanja svojih dugova. “Tele2 donio je poslovnu odluku da se priključi sporazumu te isti može provesti u predmetima u kojima se u ovršnom postupku javlja kao ovrhovoditelj, odnosno nema mogućnosti utjecati na ostala društva”, odgovaraju iz Tele 2. Resorno ministarstvo pozvalo je i agencije za naplatu dugova da se i one priključe sporazumu.
>> Financial Times o Hrvatskoj: Mjera otpisa dugova je predizborni potez
>> Sever o oprostu duga: Izborna je godina, mjera je došla prekasno
Zasto oprost duga prema prema teleoperatorima , primjer susjedi socijalni slucaj a svaki mjesec novi mobitel.