Nestaje li hrvatski jezik među mladima? Kojim to jezikom govori moje dijete?
Rječnički fond se smanjuje zato što mlade generacije ne trebaju više od dvjesto riječi za svoju svakodnevnu komunikaciju”, upozorava jezikoslovka Nives Opačić. Profesorica Staša Aras kaže da učenici ne razumiju riječi poput hrid, suton, osvit, tren, busola, oganj, česma, gromada, dalekozor... “Teško je objasniti, kao da jezik blijedi, iščezava, skriva se”. Lingvist Mate Kapović pak smatra da hrvatski jezik niti je ugrožen niti nestaje. “To što se riječi i značenja mijenjaju, što stare nestaju i nastaju nove, nije ništa neobično. Da se jezik u prošlosti nije mijenjao, ne bismo ni mi danas govorili hrvatski, nego praslavenski ili praindoeuropski”
Komentari 48
Kako bi znali kad se nikad nisu u osvit digli niti u suton legli, nakon što su se vrući hladne vode napili s "česme"(🤨). Niti su na hridi stajali i dalekozorom gledali kad će se ribari vratiti na ognjište. No zato svaki tren mogi postati internetske gromade, bez rada 😏 ...a što očekivati od njih kad je hartija odavno izgubila "busolu" i prešla na domenu rs. 🙄
Pogledajte si hreddit. Taj hrengleski je tesko za probaviti. Meni je jasno da je jezik zivi organizam i da se isti mijenja, ali to preser.... sa engleskim me natjeralo da ne citam vise taj tiktok hrvatski
Klinci nemaju koncentraciju procitati dvije recenice. Doslovce raspon paznje kolibrica. A bogami i mnogi odrasli. Gledam u firmi, ekipa trci sa sastanka na sastanak, pisu i pregledaju 150 mailova na dan, jurnjava svuda, raspad jezika, samo BR, FYI, recenice vez glagola, priloga, pridjeva, uzas... Ja se ne dam u to upregnuti. Naprosto kazem da nemam vremena obavljati toliku kolicinu posla povrsno, to nije moj stil, ne zelim, nego to malo manje obavim kako Bog zapovijeda. Znam da sam stara skola, izumiruca, ali izumrijet cu kad umrem, ali prilagoditi se ovom novom sranju i jurnjavi necu.
očito govore jezikom onih koji ih odgajaju i s njima komuniciraju. kako se u tuđini održi hrvatski jezik u obitelji, tako bi obitelji u hrvatskoj trebali njegovati neke vrijednosti, o tome komunicirati. zaludu se poslije čuditi, što se događa, kasno je oni će to prenositi dalje i dalje...
Opet se vraćamo na školstvo, poplavu odlikaša, nestanak lektire....familija se bu navek razmela med sebom !
Poslušajte kako govore državno dužnosnici pa će vam sve biti jedno a pogotovo Berolini Adekvatni koji je ugurao ovu riječ u hrvatski jezik i svi su je prihvatili.Sada sa komunicira ne razgovara itd.Za par godina nestaje prekrasni hrvatski jezik ii pitanje kojim jezikom će se govoriti u Hrvatskoj u koju se svi busajuu hrvatstvo.Jednostavno GADLJIVO!
Zato strancima najviše u najam a ne rasprodaja oranica i obale po mogućnosti oduzeti nezakonitu imovinu u.db.ašima.
Pretjerujete. Svaki naraštaj tinejdžera ima svoj sleng. I mi smo imali, čak smo izmišljali riječi da nas nitko u kafu ili klubu ne može razumjeti. Engleski prije nauče nego materinji, što je onda ćudno toliko......
još se drži u granicama. još se uvijek koristi naziv pametni telefon a ne smartphone,lol.
Izbor ove teme i odličnih sugovornika, te kvaliteta obrade vrlo su lijep dar VL-a čitateljima. Često pomislim na prof Nives Opačić kad čujem neke jezične neumjesnosti. Od srca pozdravljam njezin angažman na lektoriranju prijevoda visoko vrijednih knjiga enciklopedijskog tipa za djecu i mlade, s engleskog za izdavačku kuću Forum, Zadar. Darujući ih znaš da si potomcima prenio i naše jezično bogatstvo.
Imaju mnogi problema i s običnim padežnim odnosima. Jedan primjer. Zahtjev za "azilom". Zamislite da govorite -- molba za "poslom". (Ili, novohrvatski: aplikacija za "poslom"). -- Zamislite: bitka za "Vukovarom". -- Poslušajte Novu tv, RTL, HRT/HTV -- instrumental je od tih koji tako govore i pišu načinio strojčeke-instrumenteke...
Pa neke riječi su im nepoznate jer nisu nikad ni spadale u hrvatski jezik kao česma (slavina, pipa), vazduh, vazduhoplov.... i tako dalje. Ali činjenica je da je većina ljudi, i u moje, predračunalno, doba imala jadan rječnik. Služili su se jako malim brojem riječi. Istina, sad je stanje još gore...
Koliko riječi, toliko mogućih priča. Evo samo jedan primjer: mnogi "javni" ljudi (oni koje čujemo/čitamo "u javnosti") nemaju pojma što znači riječ pregršt. Kada se ona upotrebljava kao prilog, ona znači "malo": pregršt rijei = malo riječi. No ti "javnici" misle da znači "mnogo", neki ne znaju da je ona ženskoga roda, pa je jedan nedavno upravo u VL imao kao muški rod "pregrštom". -- Pregršt je za količinu ono što stane u šaku, odatle izraz bacati na pregršti, koji odgovara izrazu bacati šakom i kapom (da, šakom, gle!). Ali tko bi uočio tu riječ u Starom i Novom zavjetu, tko bi ju uočio u Ivane Brlić-Mažuranić...
Dq imaš pravo, treba se za budućnost pripremit.
A što se čudimo kada na HRT-u ima masa nepismenih, velikom dijelom jugo-srba kojima smeta sve hrvatsko, ali im ne smeta biti na grbači hrvatskog naroda, a da ne govorimo u institucijama, školstvu kojim ravnaju razni jokići...
Manji problem je jezik, mozak je problem i to veliki, a ima ga po 5 maraka kilo, kolko hoćeš, sam se nebi trebao pojesti s pečenim jajima.
Kakve veze dijeca imaju sa ovim?Sve je stvar kucnog odgoja.
Iz hrvatskog jezika treba izbaciti slova A i P. Tako se neće moći pojaviti u Josipinom Gabokinom mobitelu.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Prije nekoliko dana na državnoj dalekovidnici su gostovale neke novopečene pjevačice. Ovlaš sam ih slušao dom mi u jednom trenutku nije zaparalo uši... ne znam kako bit to rekla na hrvatskom i onda bubne misao na engleskom. Ne sjećam se fraze ali se sjećam da se radi o uobičajenoj frazi u hrvatskom jeziku. Tako da se ne bih složio s prof. Kapovićem.