Hrvatska je u gospodarenju otpadom posljednje desetljeće napravila velike iskorake. No, oni su veliki jer su startne pozicije bile iznimno niske, tako da je prostora za napredak još uvijek mnogo, i što se tiče odvojenog prikupljanja ali i u postavljanju cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Primjerice, još uvijek nemamo niti jedne energane, pa sve ono što se ne može ponovno upotrijebiti (a toga nije malo) spaljujemo u cementarama ili izvozimo. Loši smo u sustavu sortiranja, pa na onome što smo odvojeno prikupili i dalje malo ili ništa zarađujemo. Europa pritom i dalje, unatoč američkom odmicanju od politika zelenog i održivog, ostaje vjerna svojim ciljevima, poručuje Marija Vučković, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije, s konferencije Poslovnog dnevnika Waste Management: Nova era gospodarenja otpadom. Dapače, posla će biti vrlo mnogo jer predviđanja govore da će u narednih nekoliko desetljeća količine otpada biti povećane čak 70 posto, a ministarstvo će za suočavanje s izazovima biti podrška, i to financijska i socijalna.
"Gospodarstvu i poduzetnicima pomoći ćemo kroz Modernizacijski fond, a građanima i ugroženim skupinama putem Socijalnog plana za klimatsku politiku s 1,6 milijardi eura", ističe Vučković. Više od milijarde eura na raspolaganju bi trebali imati i kroz Modernizacijski fond. Pomoć će posve sigurno biti potrebna jer prema raspravama koje su se odvile na konferenciji Poslovnog dnevnika gospodarenje otpadom bit će sve skuplje. "Povećanje količina otpada pretpostavlja trošenje više resursa što neminovno vodi većoj cijeni", poručuje Aleksandra Anić Vučinić, profesorica s Geotehničkog fakulteta. Svi sudionici konferencije Poslovnog dnevnika složili su se da je Hrvatskoj potrebna energana, odnosno postrojenje u kojem će iz otpada biti stvarana energija. Međutim rasprave se vode o tome kakva bi nam trebala. Da nam energana treba slaže se i ministrica Vučković, no projekt zagrebačkog CGO-a izbjegla je konkretno komentirati. Poručuje samo da u studiji zaštite okoliša, koja je nedavno javno predstavljena, nema projekta energane.
Davor Vić, voditelj zagrebačke podružnice Čistoća, kaže da se radi na pripremi idejnog rješenja buduće zagrebačke energane te da se razmatra više mogućnosti. "Vidjet ćemo hoće li to biti energana ili kogeneracija", poručuje šef zagrebačke Čistoće koji je, unatoč sumnjama drugih sudionika konferencije, uvjerene da će CGO Grada Zagreba i Zagrebačke županije biti realiziran do 2028. Mirko Budiša, zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), poručujem mu da je 2030. ipak realnija godina realizacije projekte ističući da Hrvatskoj trebaju tri do četiri energane. Mirela Holy, bivša ministrica zaštite okoliša i prirode, prigovora ima i na zagrebački CGO i na rad FZOEU-a. Hrvatsku politiku gospodarenja otpadom tako uspoređuje s brzom vožnjom koja nas vodi u propast.
"Kosa na glavi mi se digne kada slušam o uspješnosti FZOEU-a koja se mjeri time koliko iz godine u godinu povećavaju ulazne svote. Fond je temeljni financijski instrument politike zaštite okoliša u Hrvatskoj te ako mu se ulazne svote ne smanjuju to znači da realizacija politike zaštite okoliša nije dobra. Nužna nam je promjena paradigme", poručuje Holy upozoravajući da je vrlo loša ideja graditi Centar za gospodarenje otpadom po MBO tehnologiji, a kakav bi trebao niknuti u Zagrebu. "Stvari su se u međuvremenu promijenile. Nadam se da je Hrvatska spremna biti progresivnija po pitanju implementacije tehnologija zaštite okoliša i gospodarenja otpadom, a ne da realiziramo tehnologije koje se već sada pokazuju zastarjelima", poručuje.
Ručno sortiranje
Tomislav Ćorić, bivši ministar gospodarstva i zaštite okoliša, te aktualni viceguverner Hrvatske narodne banke, odgovara bivšoj ministrici da Hrvatska ne može biti progresivnija. "Vaša bi nada trebala biti utemeljena. Trenutačno imamo sedam Centara u realizaciji te tri u radu. Znate i sami što znači promjena tehnologije", upozorava Ćorić Holy te napominje da gospodarenje otpadom u Hrvatskoj pati od brojnih mana. Gordana Pehnec Pavlović, samostalna savjetnica u Sektoru za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore (HGK), nabrojila je neke. Upozorava da nam nedostaju sortirnice te da nemamo niti jedne koja se temelji na ultra red tehnologiji. U Hrvatskoj se još uvijek otpad sortira ručno, što rezultira sirovinom loše kvalitete koja se teško može plasirati na tržište.
Otvori KEKS Pay
