Neki privatni domovi za starije i nemoćne osobe u Hrvatskoj zarađuju ekstraprofit na osobama koje umru u njihovim krevetima – naplaćuju punu cijenu bez obzira na to kada su korisnici umrli i ispraznili im krevete, tuže se članovi obitelji starijih osoba koje su smještene u njima. Zagrepčanka je ostala u čudu kada joj je u domu rečeno kako joj, bez obzira na to što joj je majka umrla šestog dana u mjesecu, neće biti vraćen uplaćeni iznos. Po uplati je njezina majka i nakon smrti još uvijek bila "živa".
"Pitali smo za objašnjenje zašto ne možemo dobiti povrat novca, no rekli su nam kako to nije praksa u njihovu domu. Zastrašujuća je nemoć koju u tom trenutku osjećate", kaže Zagrepčanka. Kroz istu je situaciju prolazila Splićanka koja je svoju majku smjestila u privatni dom u Kaštelima, a majka joj je umrla početkom mjeseca. I ona je platila punu cijenu iako je u isti krevet odmah smještena druga umirovljenica čija je obitelj također platila punu cijenu.
"Bilo nam je neshvatljivo da smo dan nakon smrti naše majke, kada smo došli po njezine stvari, na krevetu ugledali drugu ženu. To znači da je dom za taj krevet dobio 3200 eura u jednom mjesecu. Pa gdje to ima? Zato budućim korisnicima preporučujem da dobro čitaju mala slova u ugovoru, inače će imati dodatne troškove", poručuje Splićanka. U nekim ugovorima koji se potpisuju prije ulaska u dom navedena je klauzula o takvoj vrsti plaćanja, ali u dobrom dijelu privatnih domova o cijenama ne piše puno toga, pa čak ni malim slovima, tvrde djeca nekih roditelja koji su tamo na skrbi.
U Hrvatskoj je do kraja listopada na raspolaganju starijim osobama bilo ukupno 674 pružatelja usluga smještaja. Od toga su tri državna doma, sedam domova čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave, 45 onih čiji je osnivač jedinica područne (regionalne) samouprave (tzv. decentralizirani domovi) te 306 obiteljskih domova. Tu je i 313 ostalih pružatelja usluga smještaja za starije upisanih u Registar pravnih i fizičkih osoba za obavljanje djelatnosti socijalne skrbi. Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike ima sklopljene ugovore o smještaju sa 104 pružatelja usluga, tzv. privatnih domova.
Privatni domovi cijenu usluge određuju samostalno pa ministarstvo ne može utjecati na njih. Interval cijena socijalnih usluga utvrđuje se jedanput godišnje, a svi pružatelji usluga moraju ispuniti zakonski propisane minimalne uvjete.
Vlada je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) pokrenula projekt izgradnje i opremanja osam centara za starije, no interes za NPOO-ov poziv pokazao je da su potrebe puno veće. Zato su osigurana dodatna sredstva iz državnog proračuna pa se u svakoj županiji iz koje je zaprimljen projekt financira izgradnja jednog centra za starije osobe, odnosno dodatnih deset centara. Programom je dosad obuhvaćeno više od 120.000 starijih i nemoćnih osoba.
Na žalost je to uobičajeno, kod primitka u dom se potpisuje ugovor u kojem je to i navedeno, tako je barem bilo pred 9 godina kad sam svoju mamu prijavila u jedan od zagrebačkih privatnih domova. Umrla je u prvoj polovici mjeseca, naravno da su zadržali novce. Trebala je smještaj hitno, privatni domovi tako posluju jer im može biti, domova je općenito premalo.