Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 73
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Ante Žigman

'Ne planiramo mijenjati pravilnik za mirovinske fondove kako bi iskazali tržišnu vrijednost imovine jer ulažu dugoročno'

Zagreb: Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
1/3
27.10.2023.
u 21:24

Hanfa je od početka od ove godine promijenila pravilnik i svim investicijskim fondovima uvela da moraju iskazivati fer tržišnu vrijednost imovine. Što se tiče mirovinskih fondova, stvar je jasna, to su dugoročne investicije u kojima vrlo često dođete do dospijeća. Ako mladi kreću sada, to je za jedno 30 godina…

U Americi se isplaćuje bruto plaća i morate sami izabrati mirovinski fond: može se dogoditi da izgubite svu štednju što se mnogima i dogodilo u vrijeme krize, i sa 70 godina morate raditi. Kod nas je drukčije, država brine za sigurnost isplate mirovina… No treba raditi na financijskoj pismenosti oko investicijskih i mirovinskih fondova, i dobrovoljnih mirovinskih fondova – poručio je šef Hanfe Ante Žigman s okruglog stola organiziranog povodom Svjetskog dana štednje u Hrvatskoj gospodarskoj komori te izrazio nezadovoljstvo nedovoljnim ulaganjima u dobrovoljnu mirovinsku štednju iako država godinama daje izdašne subvencije.

- Neki su uzimali, ali ne dovoljno. Mirovinski fondovi uz ovu subvenciju imaju i neki prinos, i to je nešto što ne treba gledati kratkoročno – konstatirao je Žigman koji izostanak ulaganja pripisuje manjku financijske pismenosti, a na pitanje bi li joj doprinijelo povećanje transparentnosti kad bi ulagači znali kolikom imovinom raspolažu, s obzirom da mirovinski fondovi, za razliku od investicijskih, ne moraju iskazivati fer tržišnu vrijednost imovine, nego onu po dospijeću koja je često bitno viša od realne, Žigman je odvratio:

- Hanfa je od početka od ove godine promijenila pravilnik i svim investicijskim fondovima uvela da moraju iskazivati fer tržišnu vrijednost imovine. Što se tiče mirovinskih fondova, stvar je jasna, to su dugoročne investicije u kojima vrlo često dođete do dospijeća. Ako mladi kreću sada, to je za jedno 30 godina… Ne planiramo mijenjati pravilnik za mirovinske fondove jer se radi o dugoročnoj štednji – decidirano je ustvrdio te dodao kako dobrovoljna štednja ne završava s 55 godina kad se može podignuti, nego se može štedjeti i duže.

Na pitanje o naknadama, posebno ulaznima koje se ne uračunavaju kod iskazivanja prinosa fonda, Žigman poručuje:

- Naknade su, ako držite imovinu do dospijeća - nula, ako se izdrži. Ne treba ih gledati negativno. One služe da plate fond menadžere da zarade.

VEZANI ČLANCI:

Čelnik Hanfe smatra i da se, upravo zbog dugoročnosti, ne treba odmah prodavati imovina fonda ako počne padati.

- Mirovinska štednja ima neko dospijeće, do vaše 55. godine. Ako ste puno ulagali unutra, dovoljno uplaćivali, možete tada uzeti novac i otići u mirovinu, što može biti zgodno… - obratio se i učenicima 5. Gimnazije i studentima u publici.

Mladima se obratio i Ivan Jandrić, član uprave Addiko banke i predsjednik Udruženja banaka i drugih financijskih institucija HGK te ih podučio kako je posrijedi dugoročno ulaganje te ne trebaju razmišljati kratkoročno.

- Naknada je samo jednokratan trošak. Razmišljajte dugoročno. To je poruka koju od nas ovdje morate dobiti – pridružio se argumentaciji regulatora.

Eva Horvat, članica Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova i predsjednica Grupacije mirovinskih fondova HGK ispričala je kako su od naših mirovinskih fondova bolji samo danski i nizozemski te da da su i naknade među najnižima, a da je u ukupnoj štednji 40 posto udjela zarada OMF-ova, a 60 posto uplaćena štednja.

Na novinarsko pitanje kako je onda moguće, da je, pored 40 posto zarade na njihovim uplatama, prema podacima HZMO-a, od svih umirovljenika kojima je u osam mjeseci ove godine prvi put isplaćena mirovina njih tek 5,82 posto izabralo kombiniranu mirovinu, dok su svi ostali izabrali povratak u prvi stup i time se odrekli te zarade, Eva Horvat kaže:

- Ja sam se orijentirala na fazu akumulacije, to je vrijeme dok je štednja u OMF-ovima. Isplate rade mirovinska osiguravajuća društva, MOD-ovi, jedan Raiffeisenov i jedan državni. Svatko od Regosa dobije izračun i bira iz kojeg će stupa uzeti mirovinu. Nije ta štednja izgubljena, prebacuje se u prvi stup i država jamči za isplatu. To je stvar matematike, postoji utakmica između prvog i drugog stupa, oni iz prvog imaju dodatak 27 posto, to je teško dostići. Mislim da će se to urediti i da će biti više fer izjednačavanjem dodatka na prvi i drugi stup prema najavama izmjena mirovinskih zakona. Ne radi se o tome da mirovinski fondovi nisu dobro napravili svoj dio posla, nego treba vidjeti gdje postoje nelogičnosti, odnosno nepravednosti i ispraviti ih.

VEZANI ČLANCI:

Tomislav Gračan, član uprave Zagrebačke burze, pohvalio je interes građana za narodne obveznice i iskazao nadu da će država nastaviti dalje s politikom izdavanja dužničkih vrijednosnih papira malim ulagačima, iako obveznica nije zamišljena da se njome trguje na burzi i od 1,3 milijardi eura upisanih obveznica, na burzi se dosad protrgovalo sa samo 25 milijuna eura. Savjet je da se obveznica drži do dospijeća.

Na pitanje bi li se mali ulagači lakše vratili na burzu da su niže naknade: burze, brokera i SKDD-a, odvraća:

- Naša je naknada 0,08 posto i neće se ni spuštati, niti povećati. No obračunavaju se i naknade brokera, SKDD-a i ostale pa su po tome naše manje od 25 posto. Ne može se burzu prozvati za to, mislim da u Hrvatskoj nemamo previsoke naknade – smatra Gračan.

Ivana Žepić, načelnica Sektora za financijska tržišta i financijsku pismenost u Ministarstvu financija ustvrdila je kako je financijsko opismenjavanje koje je Ministarstvo provodilo doprinijelo prodaji narodne obveznice, a Maja Bukovšak, direktorica Direkcije za makrobonitetnu politiku i financijsku stabilnost HNB-a ukazala je kako su, unatoč trendu rasta kamata središnjih banaka, kamatne stope na depozite u Hrvatskoj povećane tek 50 baznih bodova, a u EU oko 100, dok su na kredite rasle do 300 baznih bodova.

- Jedino su poduzeća proaktivnije djelovala i dobivala veće stope na oročene depozite. U drugim zemljama se nešto ipak povećao udio oročenih depozita – istaknula je M. Bukovšak.

Na okruglom stolu čulo se i kako su depoziti hrvatskih kućanstava u dvije godine porasli za 7,3 milijarde eura te da je prošle godine rast depozita kućanstava bio veći od 13 posto, a u dvije godine čak 24,4 posto rasli su depoziti sektora kućanstava deponirani u bankama.

VIDEO Mate Rimac odgovorio kritičarima: 'Evo, ajmo prebrojit na koliko auta radimo'

Komentara 1

SA
samader
22:31 27.10.2023.

Kartel se pobrinuo da građani moraju investiraju mirovisnku štednju u državne obveznice koje su već sada izgubile većinu vrijednosti , a rast kamata je tek počeo. Jednom rječju: kmetovi- država vas je pokrala i sad vam se smije u facu

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije