Američki predsjednik Joe Biden zadržao se u Bruxellesu i jučer, dan nakon NATO-ova summita u tom gradu, jer je u programu imao i summit između SAD-a i EU, a na tom je sastanku na vrhu među ostalim dogovoreno i rješenje za 16-godišnji spor oko Airbusa i Boeinga.
Bio je to najdulji trgovinski spor u povijesti Svjetske trgovinske organizacije, tijekom kojega su SAD i EU nametnuli jedni drugima visoke carine na proizvode zrakoplovne industrije, a uspješno razrješenje tog spora, tj. suspenzija tih carina na razdoblje od pet godina, znak je uspostavljanja suradnje između Amerike i Europske unije.
Nova radna mjesta
– Dogovor o tome otvara novo poglavlje u našim odnosima. Odmaknuli smo se od točke sporenja prema suradnji – rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Dodala je kako joj je drago da Europska unija u Americi više nije percipirana kao “prijetnja nacionalnoj sigurnosti”, kako ju je označio Bidenov prethodnik, bivši predsjednik Donald Trump u nekim svojim trgovinskim potezima. Suspenzija uzajamnih carina za Boeing i Airbus ne samo da otvara suradnju, nego i nova radna mjesta u tom sektoru industrije koji je važan za srednji sloj radnika s obje strane Atlantika.
– Umjesto da se borimo s jednim od najbližih saveznika, konačno se ujedinjujemo protiv zajedničke prijetnje. Složili smo se da ćemo surađivati u suprotstavljanju netržišnoj praksi Kine u ovom sektoru odražavajući naše standarde tržišnog natjecanja – izjavila je Katherine Tai, američka trgovinska predstavnica. Dodala je da je spor oko Boeinga i Airbusa bio veliki kamen spoticanja u odnosima euroatlantskih partnera.
Ovo je prvi summit EU – SAD od 2014 godine, a Europsku uniju predstavljali su predsjednici Komisije i Europskog vijeća Ursula von der Leyen i Charles Michel. Još večer uoči summita nije bilo izgledno da će se postići veliki dogovor o mirnom razrješenju spora oko proizvođača zrakoplova, ali tijekom jučerašnjeg dana dogovor je postignut, što je veliki uspjeh. Ipak, neobično je bilo to što se predsjednik Biden nije pridružio Europljanima na konferenciji za novinare po završetku summita. Izbjegao je pojavljivanje u press-dvorani. Dan prije, u NATO-u, kasnio je dva i pol sata na konferenciju za medije.
Zajednička izjava, koja je usvojena na summitu EU – SAD, definira buduću suradnju na četiri ključna područja: zaustavljanju globalne pandemije COVID-19, spašavanju planeta od klimatskih promjena, globalnoj trgovini i novim tehnologijama, te demokraciji, miru i sigurnosti. Važno postignuće jučerašnjeg summita je uspostava Vijeća za trgovinu i tehnologiju između EU i SAD-a. To bi novo tijelo trebalo biti mjesto za političku suradnju u definiranju novih tehnoloških standarda u skladu s demokratskim vrijednostima, a protiv pokušaja Kine da definira korištenje novih tehnologija i globalno trgovanje tim tehnologijama na svoj način. U pregovorima o tekstu zajedničke izjave europska strana pokušavala je svim silama ubaciti rečenicu o viznom reciprocitetu, što je važno i za Hrvatsku kao jednu od rijetkih država članica Europske unije čiji građani još uvijek trebaju vize za putovanje u SAD, ali američka strana odbijala je da se to spominje tako eksplicitno. Ipak, Europljani su maksimalno progurali ono što su mogli dobiti: barem neku vrstu očekivanja da se ide prema viznom reciprocitetu.
Hrvatska za BiH
Hrvatska se, kako neslužbeno doznajemo, tijekom prošlotjednih priprema ovog summita borila za to da se tijekom razgovora lideri dotaknu teme Bosne i Hercegovine tako što bi naglasili potrebu kontinuiranog angažmana EU i SAD-a oko te države. BiH se ne spominje u pisanoj zajedničkoj izjavi, ali Hrvatska je lobirala da to bude spomenuto usmeno tijekom razgovora.
Da, da... To je taj vrli slobodoumni Zapad... Samo traži koga će proglasiti za neprijatelja da bi mogao širiti histeriju i držati vlastite narode u pokornosti kapitalizma.