Nakon gotovo dvomjesečne trakavice oko njegova sazivanja, danas se u Banskim dvorima sastalo Vijeće za nacionalnu sigurnost. Nakon sjednice Pantovčak i Banski dvori izdali su usuglašeno priopćenje s nekoliko zanimljivih momenata. Prije svega, na sjednici je zaključeno kako je nedavni oružani napad na Banske dvore sadržavao elemente terorističkog čina, a premijer Andrej Plenković nakon sjednice je naglasio kako je taj zaključak donesen jednoglasno.
Podsjetimo, Plenković je otpočetka ovaj napad povezivao s terorizmom i društvenom radikalizacijom, za koju je krivio oporbene političare, ali i samog Milanovića pa jednoglasno donošenje ovakvog zaključka može zvučati kao Milanovićevo pristajanje na Plenkovićeve teze, no između "čina s elemenatima terorizma" do "terorističkog čina kao posljedice radikalizacije" velika je razlika pa za donošenje konačnog zaključka ipak treba pričekati obrazloženje Zorana Milanovića.
Video: Andrej Plenković dao izjavu o održanoj sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost
Osim toga, i sam Milanović je, u prvom svom službenom pozivu premijeru da se sjednica VNS-a i održi istaknuo kako je siguran da će se premijer „složiti s nužnošću sjednice VNS-a jer je napad na policajce i Vladu zločin s mogućim elementima terorizma“. A iz čega se čini kako premijer na sjednici više nije ustrajao u svojoj tezi da je radikalizaciji u društvu doprinio i sam Zoran Milanović jer je teško povjerovati da bi se u tom slučaju predsjednik usuglasio s zajedničkim priopćenjem.
Među zanimljivijim zaključcima sastanka je i onaj da će se za hrvatske manjine u Srbiji i Crnoj Gori tražiti reciprocitet, što bi trebalo značiti da će se državni vrh angažirati kako bi Hrvati u susjednim državama dobili pravo na zastupnike u parlamentu, kao što je to osigurano nacionalnim manjinama u Hrvatskoj.
Na sjednici se govorilo i o pravima Hrvata u BiH, a donesen je očekivan zaključak da će se inzistirati na njihovoj punoj jednakopravnosti, odnosno pravu da sami izaberu svoje predstavnike na svim razinama, uključujući i Predsjedništvo BiH.
Na sjednici je bilo riječi i o borbi protiv epidemije COVID-19, a spekuliralo se da bi predsjednik Milanović mogao zatražiti aktivaciju članka 17. Ustava, odnosno proglašenje izvanrednog stanja u državi, što je saborska oporba tražila još u proljeće, no HDZ se otpočetka oštro protivio. To se ipak nije dogodilo, iako je od ranije poznat Milanovićev stav da bi odlučivanje o mjerama za suzbijanje epidemije u većoj mjeri trebalo biti na Saboru, nego na Nacionalnom stožeru za civilnu zaštitu. Da je to pitanje i postavljeno, jasno je da potencijalni izostanak konsenzusa između Vlade i Predsjednika o ovom pitanju na VNS-u ne može stvoriti probleme u funkcioniranju države.
Vijeće za nacionalnu sigurnost zamišljeno je kao državno tijelo koje radi jedino uz zajedničku suglasnost premijera i predsjednika države. I oni moraju, otprilike dva puta godišnje dogovoriti se oko sjednice VNS-a. Bez obzira na međusobnu "zaigranost" Plenkovića i Milanovića, znali su da je održavanje sjednice VNS-a i to pred kraj godine, neminovnost. S tim da se oni moraju usuglasiti tek oko manjeg dijela tema s dnevnog reda. Točnije, neophodna je njihova usuglašenost oko određivanja mjera i zadataka rada obavještajno-sigurnosnog aparata države u idućoj 2021. godini, dakle zajednički moraju donijeti smjernice za rad SOA-e i drugih tajnih službi. Tomu je tako jer niti jedan od njih dvojice bez onoga drugoga ne može biti "šef" ravnateljima i predstojnicima ureda obavještajno-sigurnosnog aparata. I to je dio njihovog posla oko kojega se oni ne smiju sporiti, jer bi to ugrozilo normalno funkcioniranje tih važnih službi.
Nadalje, isti tip konsenzusa potreban je i za neke druge najavljene teme, ali samo ako se i tu traži angažman SOA-e, drugih dijelova obavještajnog aparata, ili angažman Oružanih snaga RH.
Za kraj, zanimljivo je i zamijetiti da je sjednica VNS-a u obnovljenoj dvorani Josip Jelačić zbog epidemioloških uvjeta održana uz otvorene prozore, što bi moglo naljutiti sigurnosne stručnjake, s obzirom da otvoreni prozori znače i izostanak protuprislušne zaštite.
Na sjednici se govorilo i o pravima Hrvata u BiH, a donesen je očekivan zaključak da će se inzistirati na njihovoj punoj jednakopravnosti, odnosno pravu da sami izaberu svoje predstavnike na svim razinama, uključujući i Predsjedništvo BiH Ima li strategijeje kako? Do sada se samo popuštalo i pristajalo na sve što stranci kažu. Federacija je nezakonita, jer je drugi dio sporazuma o Konfederaciji nije ispoštovan! Treba vratiti Hercegbosnu. Ne može se dio sporazuma poštovati dio ne. Kao s izbornim zakonom: izborni zakon o Mostaru potpišu, a muslimani onda ne poštuju dogovor i potpis na nivou Federacije. Koliko puta nas prave budalama, a mi samo šutimo dok se be iseli i posljednji Hrvat. Što je njihova strategija.