Naslovnica Vijesti Hrvatska

Najslavniji hrvatski kardiokirurg operira u 72. godini

Otprilike jednom mjesečno operira u “Magdaleni”, i to, kaže, kada ga kolege pozovu zbog nekog posebno kompliciranog slučaja, kao što su prirođene srčane pogreške u odraslih ljudi.
10. listopada 2009. u 21:07 1 komentara 2826 prikaza
Marko Turina
Foto: Anto Magzan/VLM
Pogledajte galeriju 1/2

“Da, još sam u kondiciji i u formi za operacije srca. U srčanoj kirurgiji postoji objektivno mjerilo o tome do kada opstaje sposobnost za rad, a to je vrijeme koje kirurgu treba za operacijski zahvat. Dakle, važan je savršen vid i koordinacija mozga i prstiju ruke. A ja imam sreću da mi ta ‘veza’ nije usporena ili na bilo koji način manjkava.”

Riječi su to prof. dr. Marka Turine, velikog kirurga, najpoznatijeg Hrvata u svijetu kardiokirurgiji, koji je svoju drugu domovinu, mnogi to znaju, pronašao u Švicarskoj, a Zagreb zamijenio Zürichom. S prof. Turinom, koji je navršio 72 godine, razgovarali smo u Srčanom centru “Magdalena” u Krapinskim toplicama nakon što je izišao iz operacijske sale. Nema tragova umora, uspravan je, miran, možda s kojim kilogramom više nego prije desetak godina – srdačno se osmjehujući, izražava dobrodošlicu.

Dinamičan i u mirovini

– Danas više ne mogu operirati cijelu noć, a da drugi dan normalno dalje radim, što mi nekada uopće nije bio problem. No, prema švicarskom zakonu morao sam u mirovinu sa 67 godina. Amerika nema takav sustav i njihovi vrhunski kirurzi često rade i u osamdesetim godinama.

Pa, Michael DeBakey, koji je bio moj veliki prijatelj, redovito je asistirao u operacijama u dobi od 98 godina! Mirovina je, naravno, bila velika promjena u mojemu životu, ali više i ne bih mogao voditi Sveučilišnu bolnicu. To je posao kojemu čovjek mora biti posvećen 24 sata na dan.

U bolnici još imam svoj ured, ali u ovom, novom dijelu života prva mi je preokupacija edukacija kirurga po cijelom svijetu. I to na tečajevima, koji su na vrlo visokoj razini, na kojima predajem, demonstriram operacije... I zamislite, u ovim sam godinama postao urednik elektroničkog medija namijenjena kirurzima... I puno, čak i previše, putujem, diljem svijeta, pa sam, recimo, u ovih posljednjih nekoliko tjedana bio u Iranu, u SAD-u, u Turskoj, i evo me sada, u Hrvatskoj. Imam i dalje velik operacijski program i uspješna operacija još mi je veliko zadovoljstvo – rekao je prof. Turina.

Napredak struke

Otprilike jednom mjesečno operira u “Magdaleni”, i to, kaže, kada ga kolege pozovu zbog nekog posebno kompliciranog slučaja, kao što su prirođene srčane pogreške u odraslih ljudi, ili zbog velikih operacija u luku aorte, ili ako pacijent želi da ga baš on operira.– Velike promjene u struku unijela je minimalno invazivna kirurgija, ali golemih pomaka bit će s novim generacijama implantata. Primjerice, zamjena aortnog zaliska kroz minimalan rez na grudnom košu, što se obavi za samo pola sata bez operacije, velika je stvar za pacijenta. Operacija premosnica u kardiokirurgiji je sve manje jer suženja krvnih žila sve više rješavaju kardiolozi uz pomoć “balona” i stentova.

U Švicarskoj je, primjerice, za pet godina broj koronarnih operacija pao čak 34 posto. Dijelom zbog toga što su dio posla preuzeli kardiolozi, ali i zato što je mnogo, i to mladih ljudi, napokon prihvatilo preventivne mjere. Žive zdravije, kontroliraju krvni tlak, paze na šećer, na pretilost, na masnoće. S druge strane život se jako produljio i, naravno, kardiološki kirurzi neće ostati bez posla – govori prof. Turina.

Sam svoj doktor

Stanje u hrvatskoj kirurgiji ne želi komentirati jer, kaže, ne poznaje dovoljno naše unutarnje stvari i prilike, ali ističe da se struka toliko razvila da više nije moguće da je jedan čovjek zadužen za sve zahvate, prirođene srčane mane, elektrofiziološku kirurgiju, koronarne operacije, vaskularnu kirurgiju, dječju kardiokirurgiju, koja je, inače, vrhunska disciplina u kardiokirurgiji i najsloženija.

Može li kardiokirurg imati smrtnost nula posto?

– U “Magdaleni” je posljednje dvije godine smrtnost 0,5 posto, što je odličan stručni rezultat. Ali, kad govorimo o smrtnosti, vrlo je važan i izbor pacijenata, zdravstveno stanje pacijenta i težina operacije. Privatne bolnice u Švicarskoj mogu se pohvaliti izvrsnom stopom smrtnosti pacijenata. Ali, te bolnice ne primaju hitne slučajeve, zatvaraju se u pet poslijepodne, ne rade vikendom. A kada radite u sveučilišnoj bolnici, dolaze vam hitni, teški slučajevi, što povećava mortalitet. No, uz dobar izbor pacijenata, koronarne operacije, aortalne valvue mogu se raditi bez smrtnosti – objasnio je.

Tajna dugog života

Povjerio nam je i to kako provjerava zdravlje svojeg srca. Nedavno je bio na ultrazvuku srca, a svake ili svake druge godine kontrolira krvne nalaze. - Za dugi život vrlo je važan odnos HDL-a i LDL-a, dobrog i lošeg kolesterola. Dokazano je da taj odnos ima prognostičku vrijednost duljine života. I inače je u stručnim krugovima velik pokret za snižvanje masnoća u krvi. Kolege u Americi preventivno uzimaju lijek antilipidemik radi snižavanja lošeg kolesterola i ‘mali aspirin’. Važna je i kontrola tlaka.

U svakom slučaju to su preventivne mjere kojih se osobno držim. Sve su to male stvari koje mogu uzrokovati nevjerojatno mnogo zdravstvenih problema – poručio je kirurg, koji se priprema za nova putovanja i operacije.

sas
PREVENTIVA
Liječnik savjetuje: U ovim situacijama je potrebno tražiti drugo mišljenje stručnjaka

A1 izdvaja za Vas