Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

„Muškatu momjanskom“ dodijeljena zaštićena oznaka izvornosti

Ulaska u Europsku uniju istarsko vino „Muškat momjanski“ sa zaštićenom oznakom izvornosti Ministarstvo poljoprivrede, a na temelju Pravilnika o zaštićenim oznakama izvornosti i zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla, tradicionalnim izrazima i označavanju vina dodijelilo je zaštićenu oznaku izvornos
27. kolovoza 2015. u 21:37 5 komentara 552 prikaza
muškat
Foto: Arhiva VL
Pogledajte galeriju 1/4

Hrvatsak je zaštitila još jedan svoj proizvod  na zahtjevnom tržištu autohtonosti u Europskoj uniji. Riječ je o "Muškatu momjanskom" ili „Moscato di Momiano“ koji je  prvo je vino u Hrvatskoj kojem je dodijeljena zaštićena oznaka izvornosti (ZOI) nakon ulaska Hrvatske u EU.   Rješenje je izdalo Ministarstvo poljoprivrede na predani zahtjev Udruge proizvođača Momjanskog muškata „Vino Momilianum“. 

„Zahvaljujući iznimno pogodnom položaju i mikroklimi, kao i specifičnom sadnom materijalu Muškata koji se tradicionalno koristi na Momjanštini, vino Muškat momjanski je jedinstveno na svijetu. Muškat momjanski je možda i najsjajniji brand Bujštine. Zato smo jako ponosni na dobivenu zaštićenu oznaku izvornosti za vino „Muškat momjanski“ – rekao je gradonačelnik Buja, Edi Andreašić. Vino „Muškat momjanski“ karakteriziraju : kristalno bistro vino, zelenkasto žute do zlatno žute boje, srednje do jako alkoholno, uravnoteženih kiselina, ekstraktno, izražene cvjetno voćne arome s dominantnim muškatnim karakterom.

Loza stigla uz Furlanije prije 1200 godina

Desertna  vina dobivena su posebnim načinom prerade  prosušenog grožđa. Intenzivnijih  su nijansi žute boje, jače alkoholna te  kompleksnog  i  bogatog  mirisa  i  okusa,  s  dominacijom  aroma suhog i prosušenog voća (grožđice, suha smokva) te ponekad meda, uz i dalje prisutne muškatne note. Vina su ugodnog i dugotrajnog okusa, s finom retronazalnom aromom.Vjeruje se da su Muškat bijeli ovamo donijeli seljaci iz talijanske regije Furlanije oko 1200. godine. Kroz stoljeća je srastao s lokalnim brežuljcima te s posebnostima klime i tla tog područja postigao iznimnu kvalitetu vina. Postoje brojni stari zapisi o uzgoju Muškata bijelog u Momjanu, njegovoj  kvaliteti  i  utjecaju zemljopisnog područja na kvalite. 

 Područje ZOI “Muškat momjanski“ nalazi  se unutar sljedeće granice: krećući od mjesta Kremenje,  granicu  čini  cesta  Kremenje-Oskoruš,  do skretanja  za mjesto Dramac, dalje  se  po  koti  od  180  metara nadmorske  visine  nastavlja sjeverno od mjesta Merišće i Oskuruš i nastavno prema mjestu Brič. Sjeverno od mjesta Brič granica područja ZOI “Muškat momjanski“ se s državne granice sa Slovenijom premješta na 500 metara udaljenosti od ceste koja vodi od mjesta Brič do mjesta Stancija Vigini te od mjesta Črnci prema mjestu Marušići i nastavlja cestom do mjesta Kremenje. 

Specifična mikroklima 

Jedan od autora specifikacije proizvoda „Muškat momjanski“, dr. sc. Marijan Bubola iz Instituta za poljoprivredu i turizam objašnjava detalje koji se odnose na specifikaciju i koji ovo vino čine posebnim i jedinstvenim u svijetu. Bubola istiće kako je područje ZOI “Muškat momjanski“ obilježeno jedinstvenim sklopom prirodnih i ljudskih čimbenika na kojem se proizvode visokokvalitetna vina posebnih svojstava. Specifična mikroklima koja objedinjuje utjecaje Mediterana i kontinenta, zaslužna za veće nakupljanje i manju degradaciju primarnih sortnih aroma u grožđu, tla na flišu s povišenim sadržajem karbonata, koja ograničavaju bujnost vinove loze i time utječu na njen uravnotežen vegetativni porast, brdoviti teren s dobrom i redovitom cirkulacijom zraka, koja pospješuje isušivanje vode s nadzemnih organa trsa te sprječava ili umanjuje razvitak bolesti na trsu, glavni su prirodni čimbenici koji ujedinjeni u sinergističkom djelovanju na malom području ZOI “Muškat momjanski“ osiguravaju specifične i jedinstvene uvjete za postizanje vrlo visoke i prepoznatljive kakvoće grožđa i vina.

Kao ljudske čimbenike koji su izravno odgovorni za specifičnosti grožđa i vina ZOI “Muškat momjanski“ Bubola je istaknuo višedesetljetnu selekciju plemki za razmnožavanje sadnog materijala isključivo s najkvalitetnijih trsova iz vinograda s područja Momjana, upravo zbog specifičnosti izvornoga genfonda, kojeg karakteriziraju rastresiti grozdovi s malim bobicama, koji su zahvaljujući tome manje podložni napadu sive plijesni te postižu viši udio šećera i viši udio aromatskih spojeva u grožđu u odnosu na standardni genfond Muškata bijelog.

Gostili se njime i okrunjene glave  

Od ostalih ljudskih čimbenika koji su zahvalni za visoku kvalitetu Muškata momjanskog Bubola je istaknuo i tradicionalni uzgoj trsova na dugo rodno drvo, s niskim prinosima po trsu i hektaru, kao i sustavno plijevljenje mladica, skidanje lišća, zalamanje zaperaka i vršikanje mladica u svrhu postizanja povoljne mikroklime unutar trsa te postupke vinifikacije koji osiguravaju najviši stupanj očuvanja specifične sortne arome u vinu Muškata momjanskog.  Postoje pisani zapisi da su se muškatom s momjanskih brežuljaka častili i članovi carske obitelji u Beču. Naime, kočija  je iz Beča stizala u momjan puna praznih boca, a svaka je bila obilježena. Punili su je uškatom te se pod stražom preko vino otpremalo u Beč na dvor. 

Zaštićena oznaka izvornosti registrirana je kako na hrvatskom jeziku, tako i na talijanskom, na kojem glasi „Moscato di Momiano“, budući da se talijanski jezik tradicionalno već više stoljeća koristi u svakodnevnom govoru na području Momjana, a talijanski je pored hrvatskog službeni jezik na području  Buja, kao jedinice lokalne samouprave kojoj Momjan pripada.

 O posebnoj kvaliteti vina „Muškat momjanski“ proizvedenih na ovom području najbolje govori njegova prepoznatljivost i čuvenost među ljubiteljima vina u posljednjih stotinjak godina, čemu svjedoče brojni zapisi, kao i brojne nagrade i priznanja na domaćim i međunarodnim natjecanjima i izložbama. Najavljeno je i sudjelovanje Udruge „Vino Momilianum“ na nadolazećem međunarodnom festivalu slastica i slatkih proizvoda „ Sladka Istra“ u Kopru krajem rujna.

NEZGODA NA SNIMANJU
Anđelka Prpić o traumi s kolegom: 'Krenuo me udariti u trbuh u osmom mjesecu trudnoće'
INA Klub volontera
Volontiranje u Hrvatskoj
Deseti im je rođendan otkako su svoje vrijeme nesebično počeli ulagati u dobrobit zajednice
  • istri:

    najpametnije bi bilo da si mi istrijani popjemo zu istarski prsut .

  • istri:

    istarsko podneblje nisu uspjeli razno razni ljudi svih vremena zagatiti,morali smo cekati danasnji da nam namecu po istri sve od eletrane na ugalj nadalje da bi unistili sve darove prirode, i taj zadnji kutak zdravog zraka budemo unistili.

  • thekurcula:

    I sad je to hrvatsko vino!?? To vam je isto ono kad pišu kako je čuveni irski pisac James Joyce letovao u Hrvatskoj! A on letovao u Italiji, u Opatiji!