Repetitio est mater studiorum. Odnosno ponavljane je majka znanja. Osim u Hrvatskoj. I osim kada su ubojstva žena u pitanju. Jer iznova i iznova u Hrvatskoj se ponavlja isti obrazac: neka žena je ubijena nakon što je godinama zlostavljana, nakon što je nasilje nad sobom prijavljivala i nakon što onaj famozni sustav nije napravio sve što je trebao da bi je zaštitio. Taj isti sustav istodobno misli da je problem ubojstva žena i nasilja nad njima riješen onog trenutka kada je u Kazneni zakon kao kazneno djelo uveden femicid. E pa nije. Jer ono što prethodi femicidu: sustavno je fizičko i psihičko nasilje i zlostavljanje kojem je femicid tek krajnji čin, što sustav očito ne razumije, ne prepoznaje i ne prevenira. Jer da razumije, ne bi se nakon ubojstva majke šestero djece u Slatini ponovo postavljala stalno ista pitanja: kako i zašto se to dogodilo je li se moglo spriječiti?
A da se možda moglo spriječiti svjedoči brzopotezna reakcija Nikole Miline, glavnog ravnatelja policije koji je ni 24 sata od ubojstva još jedne žene u Slatinu poslao nadzor. Koji treba istražiti što se dogodilo i kako, je li se ubojstvo 35-godišnjakinje moglo spriječiti, kako je policija postupila ili nije. Pod posebnim povećalom su, po svemu sudeći, prijave netom prije ubojstva, ali i činjenica da je 40-godišnjak u srpnju bio prekršajno i kazneno prijavljen te da je obitelj bila u tretmanu Centra za socijalnu skrb. Policija je do sada utvrdila da je 35-godišnjakinja ubijena oštrim predmetom 8. rujna oko 22 sata u kući u Slatini te je za teško ubojstvo žene odnosno femicid osumnjičila 40-godišnjaka kojeg je zatekla na mjestu događaja. Nakon očevida koji je potrajao satima iz MUP-a je priopćeno da je Milina naložio provođenje izvanrednog nadzora, te da je u PP Slatina uputio stručni tim.
Izvanredni nadzor provest će se kako bi se utvrdile sve okolnosti koje su prethodile teškom ubojstvu. Izvanrednim nadzorom obuhvatit će se cjelokupno postupanje policije prema žrtvi i osumnjičeniku, uključujući postupanje iz srpnja ove godine kada je osumnjičenik prekršajno i kazneno prijavljen, a posebno postupanje po dojavi zaprimljenoj neposredno prije počinjenja kaznenog djela. Nakon što stručni tim donese nalaz nadzora, zaključke ćemo pravovremeno objaviti javnosti – priopćili su iz MUP-a.
I dok je s jedne strane pohvalno što je Milina promptno reagirao, s druge strane nema vajde od naknadne policijske pameti. Jer ako se utvrdi da je žrtva zvala policiju prije ubojstva, a da policija nije reagirala, to će biti nešto što se nije dogodilo prvi put. A nažalost vjerojatno ne i zadnji. Što ukazuje da usprkos uvođenju femicida u Kazneni zakon te pričama kako se svako nasilje nad ženama osuđuje, taj problem još uvijek nije dovoljno ni osviješten ni prepoznat. U policiji, pravosuđu, centrima za socijalnu skrb; dakle institucijama države koje bi simptome koji vode do femicida trebali prepoznati kako bi ga prevenirali. I spriječili da institucionalno nečinjenje još neka žena plati glavom. Usput, prema podacima MUP-a u prvih osam mjeseci ove godine u Hrvatskoj se ukupno dogodilo 16 ubojstva, tri su okvalificirana kao femicid, a ubijeno je osam žena. U isto vrijeme 2025. dogodilo se 28 ubojstava, sedam ih je bilo okvalificirano kao femicid, a ukupno je lani bilo ubijeno 13 žena.
Tijekom 2025., prema podacima MUP-a, bilo ukupno 39 ubojstva, a od 18 ubijenih žena u 10 slučajeva ta su ubojstva okvalificirana kao femicid. Pomnija analiza počinjenih ubojstva pokazala je da su lani 12 žena ubili njihovi intimni partneri, jednu je ženu ubila njezina kći, dvije kćeri su ubile njihove majke, dvije žene su ubili njihovi sinovi, a jednu ženu je ubila osoba koju je angažirao njezin bivši intimni partner. Usporedbe radi, 2024. je bilo 37 ubojstva, ubijeno je 18 žena, a njih pet su ubili intimni partneri. Godinu ranije dogodila su se 23 ubojstva, ubijeno je devet žena, od čega su njih pet ubili njihovi intimni partneri.
FOTO Jedan lampaš i policijska traka: Ovo je mjesto ubojstva žene u Slatini
Hrvatska je femicid 2024., uvrstila u svoj Kazneni zakon, koji ga definira kao teško ubojstvo žene. No usprkos tome, nekih većih pomaka u zaštiti žena od rodnog uvjetovanog nasilja, baš i nema. Od uvođenja femicida u KZ, prema podacima Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, do travnja ove godine potvrđeno je 11 optužnica za femicid te je doneseno pet presuda. Od tih pet presuda dvije još uvijek nisu pravomoćne, a od ovih koje su pravomoćne, dvije su osuđujuće, dok je u jednom slučaju počinitelj bio neubrojiv. Iako je prema Ministarstvu to dokaz da je problem prepoznat i da se na prevenciji i edukaciji onih koji se bave tom problematikom sustavno radi, pravna analiza optužnica i presuda za femicid koje je napravila Autonomna ženska kuća pokazuje da nakon uvođenja femicida u KZ, presuda i optužnica ima više no da su izrečene kazne preblage te da se precjenjuju olakotne okolnosti, a podcjenjuje brutalnost i posljedice čina.
Analizu ubojstva žena je radio i MUP, a njihovi podaci obuhvaćaju period od 2016. do 2024. tijekom kojeg je ubijeno 130 žena. Usprkos stavu onih koji tvrde da je "femicid ideološka flokula" ta analiza je pokazala da se femicid često može prevenirati. Ispostavilo se da je 130 ubijenih žena od 2016. do 2024. uglavnom bilo ubijeno u zatvorenom prostoru, da su počinitelji u 94 posto slučajeva bili muškarci, a za počinjenje ubojstva najčešće su koristili hladno oružje poput noža ili vatreno oružje poput pištolja, kojeg su u većini slučajeva ilegalno posjedovali. U gotovo 40 posto počinjenih ubojstava počinitelj je žrtvi zadao prekomjeran broj udaraca, uboda ili hitaca, a polovica počinitelja imala je povijest nasilničkog ponašanja, uglavnom neprijavljenog. Žrtva i partner uglavnom su bili u partnerskom ili u obiteljskom odnosu, a u samo šest posto slučajeva žrtva i počinitelj nisu se poznavali. Najčešći počinitelji ubojstva bili su partneri i sinovi, a najugroženije su žene starije od 65 godina. Prekid veze bio je jedan od pokazatelja rizika, a drugi pokazatelj rizika je nezaposlenost jer je 40 posto počinitelja bilo nezaposleno. Počinitelji su često bili suicidalni pa je 30 posto njih počinilo samoubojstvo, a 26 posto se pokušalo ubiti.
Otvori KEKS Pay
A što smo dobili uvođenjem Istambulske konvencije?