Ukrajinska vojska kaže da je oslobodila jedan dio teritorija na jugu od početka ofenzive sredinom svibnja, područje otprilike veličine grada Odese. Institut za proučavanje rata rekao je da je "trenutačni tempo ukrajinske protuofenzive odraz namjernog nastojanja da se očuva ukrajinska borbena moć i iscrpi rusko ljudstvo i oprema po cijenu sporijeg teritorijalnog napredovanja".
Video: Putinov glavni general za rat nije smijenjen: Prvi put izašao pred kamere od pobune Wagnera
TIJEK DOGAĐAJA:
22:38 - Ako SAD opskrbi Ukrajinu kazetnim bombama, Moskva će upotrijebiti "slično" oružje, rekao je ruski ministar obrane Sergej Šojgu. Šojgu je ustvrdio da Rusija dosad nije koristila kontroverzno streljivo u svojim vojnim kampanjama. Oružje je zabranjeno u većini zemalja svijeta, no ne i u Rusiji, Ukrajini i SAD-u.
"Ako SAD opskrbi Ukrajinu kazetnim bombama, ruske oružane snage bit će prisiljene koristiti slična sredstva uništenja protiv oružanih snaga Ukrajine kao mjeru 'oko za oko, zub za zub'", citirale su ruske novinske agencije Šojgua. Ruske kazetne bombe "puno su učinkovitije od američkih i dostupne su u širem i raznolikijem rasponu", rekao je.
SAD je najavio dostavu kazetnih bombi prošli tjedan, rekavši da je važno Kijevu poslati to oružje zbog manjka streljiva, unatoč tome što predstavlja veliki rizik za civile. Grupe za obranu ljudskih prava i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres dovode u pitanje odluku Washingtona o slanju takve vrste streljiva.
22:01 - Visoki ruski zapovjednik ubijen je britanskom raketom Storm Shadow, sugeriraju izvješća. General-pukovnik Oleg Tsokov poginuo je danas u blizini grada Berdianska u južnoj Ukrajini, rekao je Petro Andriushchenko, savjetnik ukrajinskog gradonačelnika Mariupolja. Ruski Telegram kanali također potvrđuju Tsokovljevu smrt.
Ukrajinski zastupnik Yuriy Mysyagin tvrdi da je napad koji je ubio generala uključivao projektil Storm Shadow koji je Kijevu dostavljen ranije ove godine. Krstareće rakete imaju domet do 300 kilometara, prenosi Sky News.
21:56 - Summit NATO-a u Vilniusu nastavljen je večeras neformalnom večerom svjetskih čelnika. Volodimira Zelenskog i prvu damu Olenu Zelensku pozdravili su litvanski predsjednik Gitanas Nauseda i njegova supruga Diana, prenosi Sky News.
GALERIJA Volodimir Zelenski na večeri s čelnicima NATO-a u Vilniusu
18:14 - Čelnici zemalja članica NATO-a složili su se na sastanku u Vilniusu da će pozvati Ukrajinu da se pridruži Savezu "kada se za to ispune uvjeti", rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. "Jasno smo rekli da ćemo pozvati Ukrajinu da se pridruži NATO-u kada se saveznici u pogledu toga usuglase i kada se ispune uvjeti", rekao je na konferenciji za novinare.
"Nikada nije bila snažnije poruke NATO-a u bilo kojem trenutku, i kada je riječ o političkoj poruci o putu prema članstvu, i o konkretnoj potpori NATO saveznika", kazao je.
"Prvi smo put upotrijebili riječ - poziv", istaknuo je, odgovarajući na novinarsko pitanje o nezadovoljstvu što ga je nekoliko sati ranije izrazio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zbog stava Saveza.
"Čini se da nema volje niti da se Ukrajini uputi pozivnica za NATO, niti da ona postane članicom Saveza", objavio je u vrlo žestokom tvitu Zelenski, smatrajući "apsurdnim" da za njegovu zemlju nema vremenskog okvira za pristup i članstvo.
18:12 - Čelnici NATO-a složili su se na samitu u Vilniusu da je budućnost Ukrajine u savezu, no nisu Kijevu uručili pozivnicu ili vremenski okvir za pristupanje koji ta zemlja traži. U isto vrijeme, NATO je odustao od zahtjeva da Ukrajina ispuni takozvani Akcijski plan za članstvo (MAP), učinkovito uklanjajući prepreku na putu Kijeva u savez.
"Budućnost Ukrajine je u NATO-u", navodi se u deklaraciji koju su čelnici dogovorili u utorak, dodajući da je euroatlantska integracija Kijeva otišla dalje od potrebe za Akcijskim planom za članstvo.
"Bit ćemo u poziciji uputiti poziv Ukrajini da se pridruži savezu kada se saveznici slože i ispune uvjeti", stoji u deklaraciji. Iako čelnici nisu precizirali uvjete koje Ukrajina treba ispuniti, rekli su da će savez pomoći Kijevu da postigne napredak u vojnoj interoperabilnosti kao iu dodatnim reformama demokratskog i sigurnosnog sektora.
VEZANI ČLANCI:
18:10 - Hrvatska snažno podupire članstvo Ukrajine u NATO-u, rekao je u Vilniusu hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman. "Izražavamo snažnu predanost hrvatske vlade kada je u pitanju članstvo Ukrajine u NATO-u i u EU-u", rekao je ministar Grlić Radman uoči sastanka šefova diplomacija NATO-a koji se održava uz samit šefova država i vlada.
Radman je kazao da su ključne tri stvari kada se radi o poruci Ukrajini: vojna pomoć i podizanje interoperabilnosti ukrajinske vojske i NATO-a, uspostava Vijeća NATO-Ukrajina čiji se prvi sastanak održava u srijedu i ublažavanje formalnih uvjeta za pridruživanje. Rekao je da će na ministarskom sastanku naglasiti i da Hrvatska snažno podupire euroatlantski put BiH, a na pitanje kolika je opasnost negativnih ruskih utjecaja u toj zemlji, rekao je da je ona "evidentna".
"NATO savez nastoji prvi puta od hladnog rata revidirati strateške i regionalne planove" za odvraćanje i obranu od Rusije, kazao je.
13:47 - Reuters javlja da Rusija ne vidi temelje za mirovne pregovore s Ukrajinom, izjavila je u utorak, tijekom posjeta Kini, predsjednica ruskog gornjeg doma Valentina Matvijenko, a prenosi novinska agencija Interfax.
13:03 - Njemačka će Ukrajini poslati novi paket naoružanja u vrijednosti od 700 milijuna eura, rekao je njemački ministar obrane Boris Pistorius uoči NATO samita u Vilniusu u utorak. "Njemačka će Ukrajini staviti na raspolaganje daljnjih 40 oklopnih transportera Marder, 25 Leopard I tenkova te nove sustave protuzračne obrane Patriot“, rekao je Boris Pistorius (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) uoči odlaska u Vilnius.
Osim ovog naoružanja, planirana je i isporuka veće količine streljiva, dronova kao i logističke opreme.
„Njemačka ovim paketom pridonosi ukrajinskoj izdržljivosti u obrambenoj borbi protiv ruskog napada“, rekao je Pistorius.
Njemački ministar obrane je rekao kako Njemačka, s obzirom na povećane potrebe NATO partnera, tjedno stavlja na raspolaganje i dva leta zračnih transportera.
Njemački kancelar Olaf Scholz (SPD) i Boris Pistorius će odmah na početku samita u Vilniusu i službeno objaviti novi vojni paket za Ukrajinu. Njemačka je od početka ruskog napada na Ukrajinu odobrila 3,9 milijardi eura za isporuke za koje je potrebna dozvola njemačke vlade, pri čemu se uglavnom r1adi o naoružanju.
Isporuke za koje nije potrebno odobrenje, poput sanitetske pomoći, tu nisu uračunate.
Nakon SAD-a, Njemačka je najveći dobavljač oružja Ukrajini.
Prema najnovijim ispitivanjima javnog mnijenja 38 posto Nijemaca ne podržava isporuku oružja u ovom obujmu, dok 18 posto smatra da bi Ukrajini trebalo slati još više naoružanja.
12:23 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao je da bi bilo "apsurdno" da se Ukrajini ne ponudi članstvo u NATO-u na summitu saveza. Zelenski kaže da Ukrajina "zaslužuje poštovanje", dodajući da se čini da "nema spremnosti" pozvati Ukrajinu u NATO ili je učiniti članicom saveza.
VEZANI ČLANCI:
"I želio bih naglasiti da se u ovoj formulaciji radi o pozivu za članstvo u NATO-u, a ne o članstvu Ukrajine. Neviđeno je i apsurdno kada nije određen vremenski okvir ni za pozivnicu ni za članstvo Ukrajine. Dok je u isto vrijeme nejasna formulacija o "uvjetima" dodana čak i za pozivanje Ukrajine. Čini se da nema spremnosti niti da se Ukrajina pozove u NATO niti da se ona učini članicom Saveza. To znači da se ostavlja prilika za cjenkanje o članstvu Ukrajine u NATO-u u pregovorima s Rusijom. A za Rusiju to znači motivaciju da nastavi svoj teror", objavio je Zelenski.
We value our allies. We value our shared security. And we always appreciate an open conversation.
— Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) July 11, 2023
Ukraine will be represented at the NATO summit in Vilnius. Because it is about respect.
But Ukraine also deserves respect. Now, on the way to Vilnius, we received signals that…
11:56 - U svom dnevnom brifingu za novinare, Dmitrij Peskov u Kremlju bio je vrlo kritičan prema summitu NATO-a u Vilniusu, te se dotaknuo francuske ponude projektila većeg dometa, koju je Emmanuel Macron najavio ranije jutros.
Peskov je rekao da je to pogreška Francuske, a Ukrajina će se suočiti s posljedicama jer će Rusija poduzeti protumjere. "Ove odluke ne mogu utjecati na tijek događaja u okviru posebne vojne operacije, mogu samo pogoršati sudbinu ukrajinskog režima."
“Specijalna vojna operacija” je izraz koji ruske vlasti preferiraju za potpunu invaziju na Ukrajinu pokrenutu u veljači 2022.
Peskov je dalje rekao kako se čini da europski čelnici ne shvaćaju da je pomicanje infrastrukture NATO-a prema ruskim granicama pogreška.
Nadalje, Kremlj je upozorio da bi Ukrajina u NATO-u bila "potencijalno vrlo opasna" za europsku sigurnost, dodajući da "vrlo pozorno" prati dvodnevni summit. U utorak je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao da će Kremlj napraviti "duboku analizu" izjava zapadnih čelnika na summitu i poduzeti mjere za zaštitu vlastite sigurnosti Rusije. Također je govorio o očekivanom ulasku Švedske u NATO i rekao da će to imati jasne negativne implikacije na sigurnost Rusije.
Peskov je dodao da će Moskva odgovoriti mjerama sličnim onima koje je poduzela nakon što se Finska pridružila zapadnom vojnom savezu. Šef NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da će Ukrajina dobiti "pozitivnu poruku" na svom putu ka članstvu, ali podjele među 31 članicom saveza znače da neće biti datuma ili izravnog poziva Ukrajini da se pridruži.
GALERIJA Ukrajinski vojnici već se gotovo godinu i pol bore protiv agresora
11:49 - Francuska će početi isporučivati rakete dugog dometa Ukrajini, što će omogućiti kijevskim snagama da se obrane, rekao je u utorak predsjednik Emmanuel Macron.
“Odlučio sam povećati isporuku oružja i opreme kako bih Ukrajincima omogućio da imaju kapacitet za duboke udare, zadržavajući našu doktrinu koja omogućuje Ukrajini da brani svoj teritorij”, prenosi Reuters, rekao je medijima po dolasku na summit NATO-a u Litvi.
11:00 - NATO kaže da nije primijetio promjenu u nuklearnom stavu Rusije unatoč njezinoj objavi da je stacionirao nuklearno oružje u Bjelorusiji. Međutim, glavni tajnik Jens Stoltenberg upozorio je da je “nuklearna retorika Rusije nepromišljena i opasna. NATO saveznici pomno prate što Rusija radi.”
NATO nije vidio nikakvo kretanje boraca Wagnerove skupine u Bjelorusiju, rekao je u utorak glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
"Vrlo pažljivo pratimo situaciju", rekao je Stoltenberg medijima u izvješću Reutersa.
Tijekom vikenda, Poljska je počela premještati više od 1000 vojnika na istok zemlje zbog rastuće zabrinutosti u članici NATO-a da bi prisutnost boraca Wagnerove skupine u Bjelorusiji mogla dovesti do povećanja napetosti na njezinoj granici.
10:05 - Zamjenik šefa odjela za mobilizaciju u ruskom Krasnodaru, ubijen je iz vatrenog oružja, objavili su ruski mediji. Prema medijskim izvješćima, Stanislav Ržitski je bio zapovjednik podmornice Krasnodar, a upravo je on naredio ispaljivanje raketa Kalibr na Ukrajinu.
Anonimni proruski Telegram kanali objavili su da je 42-godišnji Ržitski otišao na trčanje u osam sati ujutro. U blizini sportskog kompleksa Olimp iz zasjede ga je dočekala nepoznata osoba koja je u njega četiri puta.
Stanislav Rzhytskiy, deputy head of mobilization department in Russian Krasnodar, was shot - Russian media.
— Anton Gerashchenko (@Gerashchenko_en) July 10, 2023
Rzhytskiy is the former commander of Krasnodar submarine. Russian media claim that it was him who gave orders to launch Kalibr rockets on Ukraine.
He was shot by an… pic.twitter.com/lUK6IS1waY
8:51 - JensStoltenberg, glavni tajnik NATO-a, jutros se već obratio medijima. Reuters ga citira da je rekao da se Ukrajina jako približila NATO-u i da bi se to trebalo odraziti na sve odluke u NATO-u. Rekao je da se radi na tekstu završnog priopćenja sa summita i da je uvjeren da će poslati pozitivnu poruku na putu Ukrajine prema članstvu.
GALERIJA NATO nagomilao oružje u Vilniusu
8:38 - Politika NATO-a prema Rusiji povećava rizik od izravnog sukoba između članica bloka i Moskve, citirala je ruska novinska agencija RIA izjavu ruskog veleposlanika u Belgiji Aleksandra Tokovinina u utorak.
Reuters izvještava da je Tokovinin rekao da će regionalni obrambeni planovi koje NATO namjerava usvojiti na summitu koji počinje u utorak u Vilniusu učiniti sukob bloka s Rusijom napetijim i produljenim.
Tokovinin je bio samo posljednji ruski glas koji je ponovio ovu rečenicu, dok se retorika intenzivirala uoči summita NATO-a u Vilniusu.
8:05 - Ukrajina je u ponedjeljak rekla da su njezine snage uhvatile ruske vojnike "u zamku" u razorenom istočnom gradu Bahmutu, gdje Ukrajinci napreduju u sklopu svoje protuofenzive. Ruski izvještaji o borbama kažu da su snage Moskve odbile ili zadržale ukrajinsko napredovanje na istoku i jugu. Više od 500 dana od početka ruske invazije, ukrajinska protuofenziva koja je započela početkom prošlog mjeseca usredotočila se na zauzimanje skupina sela na jugoistoku i napad na ruske snage koje drže Bahmut. Ukrajinski dužnosnici su u ponedjeljak rekli da su napredovali u oba sektora.
"Bahmut. Neprijatelj je uhvaćen u zamku", rekao je general Oleksander Sirskij na komunikacijskoj platformi Telegram, dodavši da se neprijatelje "tjera iz njihovih položaja".
Na jugu je general Oleksander Tranavskij na Telegramu rekao da su ukrajinske snage "u pokretu", a da su ruske tijekom 24 sata izgubile stotine ljudi.
Rusko ministarstvo obrane je objavilo da su njezine snage odbile ukrajinske napade u trima područjima Donjecke oblasti, uključujući selo Kliščivka, koje je bilo u središtu borbi proteklih dana blizu Bahmuta. Ministarstvo je dodalo da su ruski vojnici odbili ukrajinske napade na jugu, uključujući okolicu sela Rivnopil, za koje je ukrajinska strana rekla da je osvojila prije dva tjedna.
GALERIJA Žestoke borbe na ukrajinskoj bojišnici, teška situacija kod Bahmuta
6:11 - Sirene za zračnu uzbunu oglasile su se u Kijevu rano u utorak dok je ukrajinska protuzračna obrana odbijala napad ruske bespilotne letjelice na glavni grad, rekao je visoki vojni dužnosnik. U objavi na Telegramu, vojni načelnik grada Kijeva Serhiy Popko rekao je da su sve bespilotne letjelice koje je Rusija lansirala uništene u drugom takvom napadu na prijestolnicu ovog mjeseca.
“Prethodno, kao i početkom srpnja, neprijatelj je koristio streljivo ‘Shahed’”, rekao je. "Iranske bespilotne letjelice lansirane su iz južnog smjera, vjerojatno iz Krasnodarskog teritorija Ruske Federacije." Upozorenja o zračnom napadu za Kijev i okolnu regiju su ukinuta, dodao je Popko.
VEZANI ČLANCI:
6:01 - Ruski vojni dužnosnik rekao je ruskim državnim medijima da se Turska pretvara u "neprijateljsku zemlju" nakon niza "provokativnih odluka". "Događaji proteklih tjedana, nažalost, jasno pokazuju da se Turska postupno i postojano pretvara iz neutralne zemlje u neprijateljsku", rekao je državnim medijima Viktor Bondarev, čelnik Odbora ruskog Vijeća Federacije za obranu i sigurnost piše TASS.
Niz "provokativnih odluka" uslijedio je nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio Tursku u petak, rekao je, ukazujući na to da je Ankara poduprla kandidaturu Ukrajine za NATO i pustila čelnike Azovstala, unatoč dogovoru da ostanu u Turskoj do kraja rata. Zelenski je u subotu rekao da će se petorica ljudi, dio obrane Azovstala koja je branila Mariupolj nakon ruske invazije u veljači 2022., vratiti u Ukrajinu iz Turske. Petorica ukrajinskih vojnika predala su se nakon pada Mariupolja.
Nakon puštanja iz ruskog zarobljeništva, još u rujnu su u okviru razmjene zarobljenika odvedeni u Tursku gdje su prema uvjetima zamjene bili obvezni ostati do kraja rata. “Takvo ponašanje ne bi se moglo nazvati drugačije nego zabadanjem noža u leđa”, rekao je, nazvavši “neprijateljski korak” rezultatom pritiska NATO-a. Bondarev je rekao da je jedini razlog zašto NATO treba Tursku "kontrola crnomorskih tjesnaca i stabilizacija ili destabilizacija regije Bliskog istoka", te je rekao da bi Turska trebala razmisliti o "napuštanju NATO-a i stvaranju saveza s Rusijom".
6:00 - Nakon turske odluke da više ne priječi pristupanje Švedske Sjevernoatlantskom savezu, zaredale su pozitivne reakcije svjetskih čelnika, prenose agencije.
Joe Biden koji je u ponedjeljak doputovao u Vilnius na summit NATO-a, pozdravio je pristanak turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana na švedsko članstvo u savezu, koje je blokirao više od godinu dana. "Spreman sam surađivati s predsjednikom Erdoganom i s Turskom u jačanju obrane i odvraćanja u euro-atlantskoj zoni", rekao je Biden u priopćenju, istaknuvši da "jedva čeka" da Švedska postane 32. članica NATO-a.
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock pohvalila je u ponedjeljak odluku turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana da odobri pristupanje Švedske NATO-u.
Baerbock je u poruci na Twitteru nazvala Erdoganovu odluku "dobrim vijestima koje dolaze iz Vilniusa". "Napokon je otvoren put turskoj ratifikaciji švedskog članstva u NATO-u", rekla je.
"Danas je u Vilniusu načinjen povijesni korak. Švedskoj je otvoren put u NATO! To je dobra vijest za švedski narod i za našu zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku. Što je snažniji NATO, to je Europa sigurnija", napisao je na Twitteru Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i za sigurnosnu politiku Josep Borrell.
Francuska ministrica vanjskih poslova Catherine Colonna objavila je poruku na istoj mreži u kojoj kaže da "Pozdravlja tursku najavu da kani ratificirati protokol o švedskom pristupanju NATO-u i nadam se da će se to dogoditi ubrzo. Švedska će osnažiti naš savez".
Na Twitteru se oglasio i britanski premijer Rishi Sunak, poručivši da je "ovo povijesni trenutak za NATO koji nas sve čini sigurnijima. Švedska, veselimo se vašem ulasku u savez".
Putin je odradio ogroman posao. Za jedinstvo i proširenje obrambenog Nato saveza. Nažalost, preko leđa napaćenih naroda u Ukrajini. Koja, umjesto da bude dio novog carstva, postaje vječni neprijatelj. Bravo za Putina. Podsjeća me na Decca records, kada su odbili Beatlese (isprika ako se nekom ova usporedba učini neprimjerenom, obzirom da se ovdje radi o ratu). Jednako tako dobar posao radi i za svoj narod i ekonomiju Rusije: "Ovo nije kraj ("flote u sjeni") i pojedine tvrtke i brodovi još mogu pokušati zaraditi na ovaj način. Ipak, postignut je najvažniji učinak. Odabran je primjer najveće tvrtke koja posluje na ovaj način. 2,2 milijarde dolara vrijedna flota naftnih tankera u sjeni stvar je prošlosti (od 42 broda s početka, operativno u ovoj funkciji su još samo 4). Novi propisi uvedeni u Europskoj uniji i drugim zapadnim zemljama učinkovito će spriječiti nastavak ove prakse. Iako je pošteno reći da se čak ni velika flota u sjeni na svom vrhuncu nije mogla ni približiti predratnom trgovačkom učinku Ruske Federacije. Unatoč pokušajima da se velike količine prodaju u zemlje kao što su Indija ili Kina, prihodi od nafte su još uvijek oko 50% niži od prosjeka iz mnogih prethodnih godina."