Borisa Mikšića hrvatska javnost dobro je upoznala sredinom 2000-ih kad je pokušao izgraditi političku karijeru sudjelujući u dva ciklusa hrvatskih predsjedničkih i parlamentarnih izbora te jednim lokalnim za zagrebačkog gradonačelnika. Nakon toga ovaj američki Hrvat fokusirao se samo na posao koji je proširio i na našu zemlju.
Kakvi su mu poslovni planovi, po čemu je njegova ekološka proizvodnja jedinstvena u svijetu te koje su razlike u poslovanju njegovih tvornica u SAD-u, Kanadi i Hrvatskoj, otkrio je u intervjuu za Poslovni dnevnik.
Njegova tvrtka ima patentiranu globalno prepoznatljivu tehnologiju MCI koja je aplicirana na Pelješkom mostu sa svrhom produljenja trajanja konstrukcije i povećanja sigurnosti samog mosta, a taj projekt smatra jednim od najznačajnijih u Hrvatskoj, ali i puno šire.
- MCI tehnologija zaštite armirano-betonskih konstrukcija, najbolja tehnologija ove vrste u svijetu, osvojila je brojne prestižne svjetske nagrade i primjenjuje se u cijelom svijetu pri gradnji i sanaciji nepoznatijih svjetskih građevina kao što su Empire State Building u New Yorku, Burj Khalifa u Dubaiju te je korištena za sanaciju Pentagona poslije terorističkih napada 11. rujna. Samu tehnologiju sam razvio još početkom 1990-ih godina i danas je globalno prepoznatljiva - kazao je Mikšić.
Na pitanje je li bilo upita ili primjene MCI tehnologije i na nekim drugim projektima, kazao je da svakodnevno primaju upite i ulaze u projekte razne infrastrukture.
- Tu se radi o brojnim mostovima, nadvožnjacima, ali isto tako i obnovi Zagreba nakon potresa. Tehnologija je podjednako učinkovita kod novih projekata kao i kod rekonstrukcije ili obnove postojećih. U svijetu smo dosta angažirani na energetskim projektima te gotovo da i nema velike energetske ili infrastrukturne tvrtke koja ne koristi našu tehnologiju. U Hrvatskoj smo dosta angažirani i s MORH-om na održavanju oruđa i oružja. Svugdje gdje postoji problem s korozijom, mi smo prisutni - dodao je.
Ističe da i u konkurenciji velikih globalnih igrača, poput BASF-a i DuPonta, po pitanju ekološke antikorozivne zaštite uspijevaju držati solidan udio na tržištu.
- Plan nam je da imamo oko 10 posto globalnog tržišta, a da u Europi to bude i do 15 posto. Da smo na dobrom putu pokazuju i analize relevantnih konzultantskih tvrtki koje procjenjuju da Cortec sudjeluje s oko 23 posto u svim inovacijama u ovom sektoru - kazao je.
Govoreći o glavnim kupcima, kazao je da su prisutni u čitavom svijetu.
- Gotovo nema neke veće tvrtke čija je djelatnost vezana uz antikorozivnu zaštitu – energetika, strojogradnja, automobilska industrija, infrastruktura – a da ne koristi naše ili konkurentske proizvode. Mi smo prvenstveno američka tvrtka koja u SAD-u ima šest tvornica i još po jednu u Kanadi i Hrvatskoj, a iz Hrvatske želimo razvijati europsko i azijsko tržište - poručuje Mikšić.
- Naši veliki kupci su u Rusiji i Kini, posebice energetske tvrtke koje grade i održavaju naftovode i plinovode, a praksa je pokazala da je puno jednostavnije i brže isporučiti tamo robu Made in Croatia nego Made in USA. Što zbog logističkih, a što zbog nekih geopolitičkih razloga - dodaje.
Europski biznis širit će iz tvornice u Belom Manastiru, gdje su proizvodnja i razvoj. U Zagrebu je glavni komercijalni ured, ali i laboratorij za suradnju sa znanstvenom zajednicom s obzirom da je ured u sklopu inkubatora Fakulteta strojarstva i brodogradnje, dok su u Kaštelima imali logistički centar, ali pokreću i proizvodnju.
- Dok sam bio u predsjedničkoj kampanji 2005. godine, obilazio sam čitavu Hrvatsku, pa tako i istok zemlje. U Belom Manastiru se baš tad počeo razvijati projekt poduzetničke zone i u susretu s tamošnjim gradonačelnikom sam kliknuo i shvatio da je to ono što tražim.
Grad je odlično prometno povezan, posebno riječnim prometom, a nalazi se usred Europe. Dodatni motiv je bio što je u to doba tamo postojala šećerana koja nam je bila važna kao dobavljač sirovine – sada sirovinu uglavnom dopremama iz EU zemalja. Danas u Hrvatskoj imamo tri ureda i to u Belom Manastiru, Zagrebu i Splitu (Kaštelima) - pojasnio je.
U Hrvatsku je, kaže, u proteklih 17 godina uložio više od 90 milijuna kuna.
- Ove godine izgradit će se nova tvornica za obradu polimera također u Belom Manastiru na 2000 četvornih metara, vrijednost investicije bit će veća od pet milijuna eura, a postoje planovi i za Split - otkriva.
Na pandemiju su se prilagodili tako što su povećali zalihe, procijenili vrijeme potrebno za dostavu i povećali količine koje smo skladištili na licu mjesta.
- Sve to je dovelo da smo konstantno rasli. Konkretno u 2020. nam je s 50-ak milijuna prihoda u Hrvatskoj rast bio 15 posto, a lani 17 posto. Ove godine nam je samo nebo granica - poručuje.
Hrvati izabrali kaktusa, castohlepnog, pohlepnog vicmahera koji je ucinio hrvatskoj vise stete nego milosevic, veleizdajnik.