Iako je Nacionalnim programom protuminskog djelovanja donesenog za desetogodišnje razdoblje 2009. godine bilo definirano da će Hrvatska – jedina članica EU u kojoj postoje minska polja – biti razminirana 2019. godine, to se neće dogoditi. Od Međunarodnog ženevskog centra za humanitarno razminiranje najvjerojatnije u travnju bit će zatraženo da se rok produlji do 2028. godine. Ovo je drugo produljenje roka, prvi je put to učinjeno 2009. Službeni je razlog taj što je još pod minama površina od 411,6 četvornih kilometara. Ona se prostire na području 60 gradova i općina u devet županija na oko tri tisuće minski sumnjivih površina. Najviše je mina u Ličko-senjskoj županiji, gdje se minska polja protežu na 147 četvornih kilometara, i to pretežno na nepristupačnom brdsko-planinskom terenu.
Interesni lobi
Procjenjuje se da ima još oko 39.000 mina. U posljednje tri godine od mina se godišnje čistilo po četrdesetak četvornih kilometara. Tom dinamikom uistinu ispada da je za razminiranje potrebno još deset godina. K tome, valja osigurati i još oko četiri milijarde kuna. Da je država osigurala sva sredstva predviđena strategijom koju je sama donijela, situacija bi bila drukčija. Međutim, dala je tek polovinu iznosa koji je trebala.
S druge strane, u Hrvatskoj je trenutačno registrirano 46 tvrtki za razminiranje. Dovrši li se posao prebrzo, odnosno u roku, što će oni raditi? K tomu, u posljednje tri godine tvrtke za razminiranje ostvarile su više od 60 milijuna kuna dobiti nakon oporezivanja. Iz godine u godinu broj tvrtki je u porastu iako se broj pirotehničara smanjuje. Razminiranje jest posao oko kojeg se vrti ogroman novac, što državni, a što iz fondova EU (lani je na taj način osigurano rekordnih 65 posto od ukupno 523 milijuna kuna za razminiranje, a u posljednje tri godine osigurano je više novca nego što je strategijom predviđeno) i interesnim lobijima zacijelo ne odgovara da ta slavina presuši.
Mine na njivama
Na tom je tragu i promišljanje nezavisnog saborskog zastupnika, bivšeg ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića, koji je na sjednici saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost 6. prosinca kazao da se razminiranje treba izdvojiti iz tržišnog natjecanja i da te poslove treba prepustiti MUP-u – pod čijim se patronatom Hrvatski centar za razminiranje i nalazi – i MORH-u.
– Do 2019. godine za razminiranje ćemo dobivati novac iz fondova EU, zašto bi nakon tog roka država trošila kad se taj posao može obaviti uz stalne snage u MUP-u i MORH-u? To je za državu jeftinije, povoljnije i bolje. Privatnici koji ostanu u poslu mogu ići na druga tržišta. No oni svjesno sve produljuju da si osiguraju posao – kaže Orepić te podsjeća kako je bilo podosta situacija da su se na površinama službeno očišćenim od mina pronalazile ubojite naprave.
Novi ravnatelj HCR-a Zdravko Modrušan kaže da ove godine od mina nitko nije stradao, dok je lani bilo troje poginulih. Govori i kako će najvjerojatnije u siječnju od mina u cijelosti biti očišćena Brodsko-posavska županija, odnosno da se treba obaviti još samo inspekcijski nadzor pa da se i službeno može reći da ondje opasnosti više nema. Nada se kako će doskora biti razminirana i sva poljoprivredna zemljišta koja čine tri posto ukupne površine pod minama.
Ovo su najbolje fotografije Pixsellovih fotoreportera koje su obilježile 2017.:
opet "polovinu". opet ista, sada izbrisana, opaska.