Noć od 25. na 26. studeni, možda će se pretvoriti u najveću političku
dramu. U samoj završnici izborne kampanje još je naime posve neizvjesno
tko će biti pobjednik i tko će sastaviti Vladu.
Rezultati anketa u deset izbornih jedinica sugeriraju da će to biti
SDP, a istodobno, ako HDZ ostvari bolji rezultat u 11. izbornoj
jedinici nego na prošlim izborima, moguće je i da Sanader zadrži vlast.
Demokratski običaj
Prema dobrom demokratskom običaju, pobjednik je onaj tko pojedinačno
osvoji najviše glasova, ali za sastavljanje Vlade mora prikupiti
potpise najmanje 77 zastupnika. Na izborima 2000. i 2003., ista
je stranka odnosno koalicija ispunila oba uvjeta, pa nije bilo
problema, no ovaj put, predsjednik Mesić koji formalno određuje
mandatara, mogao bi imati puno kompliciraniju situaciju.
SDP prema Večernjakovoj velikoj terenskoj anketi u deset izbornih
jedinica osvaja 60, a HDZ 56 glasova, no procjene su da će HDZ u
dijaspori dobiti najmanje četiri, a možda i više glasova. Broj
glasačkih mjesta u BiH jeučetverostručen.
K tome, glasači dijaspore ovaj put su motiviraniji nego na prošlim
izborima, s obzirom da im u slučaju pobjede SDP-a, prijeti ukidanje
biračkog prava.
U HDZ-u su uvjereni da će već dan nakon izbora s najmanje 77 potpisa
zastupnika otići Mesiću po mandat za sastavljanje Vlade. No analitičar
Davor Gjenero prognozira da će se Mesić naći u teškom žrvnju.
Ako naime HDZ pobijedi uz glasove dijaspore, predsjednik će biti
pod žestokim pritiskom da mandat preda SDP-u unatoč tome što će HDZ
biti pojedinačno najjača stranka.
Odluči li se Mesić dati mandat stranci koja dobije 77 glasova neovisno
o tome kako je sama prošla na izborima, biti će optužen da je dopustio
nasilje nad demokracijom.
Sudbonosna odluka
U takvoj situaciji, odluka o mandataru može biti sudbonosna za nastavak
Mesićeva mandata. Jer, tom se odlukom stvara baza za postizborne
političke odnose i za uvjete suradnje između šefa države i Vlade.
Načelno, moguća su tri koalicijska scenarija iako onaj treći, koji
počiva na savezu SDP-a i HDZ-a, praktički nitko ne podržava osim šefa
države. Protiv toga su i stranke i javnost. - Opcija velike koalicije
sa 120 od 152 mandata neodrživa je. To se kosi s temeljnim demokratskim
standardima - kaže Gjenero.
SDP-u lakše
Minimalnih 77 potpisa zastupnika mogli bi skupiti i HDZ i SDP, iako će
po mišljenju Gjenera, SDP-u biti lakše jer u startu ima sigurnih 69
mandata, 60 svojih, 7 HNS-ovih i bar dva mandata IDS-a.
Pri sastavljanju Vlade, praktički ni jedna strana ne računa na
zastupnike HSP-a i HDSSB-a, iako se pretpostavlja da bi oni mogli
pasivno podupirati Vladu.
Kad se uzmu u obzir mandati ostalih stranaka, HDZ bi uz glasove HSU-a i
recimo, koalicije HSS/HSLS/PGS, mogao osigurati bar sedam od osam
glasova manjinaca, od kojih je jedan, Šemso Tanković, već obećao
podršku SDP-u.
Sve do završetka izbora i prebrojavanja listića sa zadnjeg glasačkog
mjesta, biti će dakle krajnje napeto, pod uvjetom da se pred sam kraj
utrke ne dogodi neka značajna promjena.
Tri scenarija
A
SDP, koji već sad ima prilično čvrst savez s HNS-om i IDS-om te samo u
tom trokutu osvaja barem 69 mandata, poziva u koaliciju HSU (pet
zastupnika) i nekoliko manjinaca ili, recimo, HSU i HSS/HSLS/PGS
(također pet mandata), te s više od 77 potpisa zastupnika odlazi Mesiću
po mandat za sastavljanje vlade
B
HDZ s dijasporom dobiva 61 ili čak 62 glasa te sklapa koaliciju s
HSU-om (pet mandata) i HSS/HSLS/PGS-om (pet mandata), uz podršku barem
pet manjinaca traži od Mesića mandat za sastavljanje vlade
C
Sastavlja se velika koalicija HDZ-SDP, koja zajedno drži 120 od 152
mjesta u Saboru, ali koju ne žele ni većina građana ni većina birača
tih stranaka...
Otvori KEKS Pay
