“Međimurje prednjači i treba biti lokomotiva Hrvatske. Uspjeh je Međimurja respektabilan. Najniži prosjek plaće, ali najveća zaposlenost, dakle ljudi se odriču.” Ta izjava prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka u Međimurju je ocijenjena kao najava podrške središnje vlasti županiji u kojoj je na vlasti koalicija HNS-a i SDP-a. Županu Matiji Posavcu (HNS) došla je kao potvrda da se uspjeh Međimurja ne može ignorirati bez obzira na to tko bio na vlasti. A to sad potkrepljuje i konkretnim brojkama.
Posavec ističe da Međimurska županija ima šest posto zaposlenih u javnom sektoru u ukupnom broju zaposlenih, dok se u nekim županijama taj postotak penje na 19 posto.
– Imamo najmanje rashode za zaposlene u svim županijskim uredima, oko 11 milijuna kuna. Pri dnu smo zaduženih županija, a kako imamo jedan od najmanjih proračuna, to je dodatna vrijednost. Nadalje, u legalizaciji Hrvatska je na 40 posto riješenih predmeta, a Međimurje na 72 posto – nabraja Posavec. Nezaposlenost je u Međimurju na 11 posto, sedam posto manje od državnog prosjeka, razvrstava se 40 posto otpada, za razliku od cijele Hrvatske koja je tek na 16 posto.
– Sudac u Međimurju odradi 1400 predmeta godišnje, prosječna popunjenost bolnice je 86 posto, a prema međunarodnim standardima EU optimalna stopa je od 80 do 85 posto – dodaje.
Rast BDP-a najveći je u regiji, a prema pokazateljima produktivnosti rada mjerenim ukupnim prihodima po zaposlenom, Međimurska županija ima neto dobit po zaposlenom od 16.695 kuna, dok je prosjek Hrvatske 11.750 kuna. Na stotinu kuna rashoda dolazi 104,4 kune prihoda. Plaće su manje od prosjeka, no to se kompenzira besplatnim udžbenicima i prijevozom, stipendijama, osobnim asistentima u vrtićima te drugim mjerama. Naknada vijećnicima je najmanja u Hrvatskoj.
– Umjesto na smanjenje broja županija i općina, pozornost treba usmjeriti na njihove funkcije, jer učinkovitost upravnih jedinica ne ovisi o njihovoj veličini, nego o tome kako se njima upravlja – kaže Posavec.
>> Zero Waste koncept provediv je i u Hrvatskoj
Plaće u Hrvatskoj su prevelike i guše gospodarstvo. Kada su iste u realnim okvirima, dolaze i investitori i otvaraju se nova radna mjesta, kako nam pokazuje primjer Medjimurja.