Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 57
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
SUSJEDI JOJ DALIĆ, SOSA, BADELJ...

Iznenadila javnost podatkom o frapantnoj ušteđevini pa kupila luksuzni stan u elitnom kvartu

Zagreb: Sučeljavanje za EU izbore, Marijana Petir i Hrvoje Zekanović
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
1/14
19.05.2024.
u 12:29

U rujnu 2020. prvi put se spominje njezina imovina u negativnom kontekstu. Tada je prijavila štednju od 5.2 milijuna kuna, a Petir je štednju raspodijelila u kune i eure pa tako ima 811.975 kuna i 590.000 eura. Valja naglasiti da je u Europskom parlamentu mjesečno zarađivala 8700 eura bruto

Sretan Yom Ha'atzmaut: Dan neovisnosti Izraela – napisala je prije nekoliko dana na društvenoj mreži Marijana Petir čestitajući praznik državi koja se zbog ofenzive na palestinska područja suočava s osudama mnogih zemalja. Na poruci podrške izraelskom narodu zahvalio joj je izraelski veleposlanik u Zagrebu Gary Koren, koji joj je napisao: "Hvala ti, draga prijateljice".

 Premda se na nedavno održanim parlamentarnim izborima izborila za ulazak u Sabor, nezavisna zastupnica svoje mjesto pod političkim suncem ponovo traži na predstojećim izborima za Europski parlament kao posljednja, 12. na listi HDZ-a, koju naziva pobjedničkom. S koalicijskim partnerom trenutačno obilazi Hrvatsku, a s predizbornih skupova poručuje kako će joj u fokusu biti i očuvanje hrvatskog sela i razvoj poljoprivrede. - Stalo mi je da se stanovnike sela pita što njima treba da ostanu živjeti na selu, da se poljoprivrednike pita što njima treba da i dalje nastave proizvoditi hranu - rekla je Petir, koja u pohodu na EU parlament još jednom računa na preferencijalne glasove koji su je tijekom prvog europskog mandata 2014. - 2019. doveli do cilja s čak 42.683 glasova građana.

Po struci je profesorica biologije i teologinja, a ranije je poznata kao aktivistkinja ekološke udruge koja se bori protiv širenja GMO-a. Njezin dugogodišnji politički rad je otpočeo u Račanovoj vladi nakon 3. siječnja 2000. godine, kad je postala glasnogovornica HSLS-ovog ministra zaštite okoliša Bože Kovačevića, a obnašala je potom i funkcije glasnogovornice Tomčićevog HSS-a te glasnogovornice izbornog stožera Stipe Mesića, u kampanji za drugi mandat šefa države. U Hrvatski je sabor ušla 2002., sa svega 26 godina i to sa zajedničke liste HSS-a i HSLS-a, čime je postala najmlađa zastupnica na Markovom trgu. U siječnju 2008. ponovo je izabrana u Sabor te postaje predsjednica Kluba zastupnika HSS-a, ali je u srpnju 2009. smijenjena s te dužnosti jer je jedina glasala protiv Zakona o suzbijanju diskriminacije, promovirajući generalne stavove većih vjerskih zajednica u Hrvatskoj koje su u zakonu prepoznale promicanje homoseksualnosti.

Petir je u Saboru ostala kao zastupnica do 2011., no na sljedećim izborima nije osvojila mandat i posvetila se Županijskoj organizaciji HSS-a Sisačko-moslavačke regije koju je vodila, bila je i dožupanica, a istodobno i potpredsjednica HSS-a. U to vrijeme vodila je i Ured za socijalni nauk Crkve Sisačke biskupije, a kao predstavnica Hrvatske biskupske konferencije postaje i vanjski član saborskog Odbora za ljudska prava i manjine, što je tada izazvalo velike prijepore. Uskoro je ponijela ''titulu'' homofoba desetljeća na LGBT Prideu u Zagrebu 2011. godine. Potom djeluje u Saboru kao članica Odbora za ljudska prava u svojstvu predstavnice Katoličke crkve, a 2014. je s kandidacijske liste HDZ-a i HSS-a po prvi put izabrana i za zastupnicu u EU parlamentu.

Ondje je dobila EU Oscara kao najbolja europska zastupnica za poljoprivredu, ruralni razvoj i ribarstvo kojeg dodjeljuje The Parliament Magazine. Kao prva zastupnica u Europskom parlamentu, Marijana Petir dobila je u Washingtonu nagradu za prijateljstvo Ujedinjene makedonske dijaspore (UMD) za podršku Makedoniji na njenom euro-atlanskom putu.

VEZANI ČLANCI:

Aktivna je i u civilnom društvu, kao voditeljica i glasnogovornica antinuklearne kampanje u Hrvatskoj kojom je spriječena izgradnja odlaglišta nuklearnog otpada u Moslavini i voditeljica kampanje koja je rezultirala proglašavanjem Hrvatske državom slobodnom od GMO-a. Kako navodi na svojoj web stranici, u svom se političkom i javnom radu zalaže za razvoj ruralnih područja i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, kao i za zaštitu tradicionalnih, kršćanskih i općeljudskih vrijednosti. Godinama je zagovarala i zabranu rada nedjeljom.

U rujnu 2020. godine prvi put se spominje njezina imovina u negativnom kontekstu. Naime, tada je prijavila štednju od 5.2 milijuna kuna, a Petir je štednju raspodijelila u kune i eure pa tako ima 811.975 kuna i 590.000 eura. Valja naglasiti da je u Europskom parlamentu mjesečno zarađivala 8700 eura bruto, a nakon svih davanja i poreza, ostajalo joj je oko 4500 eura. Uz plaću, eurozastupnici imaju pravo i na dnevnice koje iznose oko 300 eura. U sabor je došla na neto plaću od 17.510 kuna.

Početkom prošle godine tijekom gostovanja u emisiji HRT-a "Nedjeljom u 2" ponovno je privukla pažnje javnosti podacima o prilično frapantnoj ušteđevini, kada je voditelju Aleksandru Stankoviću otkrila da posjeduje oko 700 tisuća eura ušteđevine. Tumačeći u to vrijeme kako je uspjela na stranu staviti toliki novac, pojasnila je kako njezini izvori prihoda ne potječu samo iz blagajne Europarlamenta.

- Nikad nisam imala kredit i živim u roditeljskoj kući, te nemam nekretnina dok ih mnogi moji kolege imaju. I tu nije riječ samo o prihodima iz Europskoga parlamenta, nego o plodovima mojega 20-godišnjeg rada - poručila je tada javnosti zastupnica Petir. No, samo nekoliko dana kasnije, predala je Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa novu imovinsku karticu. Štednja koju je prijavila iznosila je 285 tisuća eura, znatno manje od iznosa otkrivenog u televizijskoj emisiji, a razlog bi mogao biti u stanu koji je prvi puta unijela u popis imovine.

Do stana u Zagrebu veličine 81,28 četvornih metara, procijenjenog na 337.204 eura, došla je "kupnjom iz primitaka ostvarenih od nesamostalnog rada" ili, u prijevodu, kupila ga je od svoje plaće, kao i garažu u vrijednosti 53.317 eura. 

No, Petir se ovom kupnjom, na koju je otišlo više od pola njezine ušteđevine, smjestila među hrvatsku elitu. Riječ je o stanu na elitnoj zagrebačkoj lokaciji čime je skrenula pozornost na kompleks u kojem su stanovi s možda i najskupljim "kvadratima" u metropoli. Riječ je o projektu koji je nazvan Park Kneževa zbog imena ulica između kojih se nalazi, smještenom uz Branimirovu cestu, nedaleko od glavnog željezničkog kolodvora u Zagrebu. Tvrtka VMD je tu izgradila oko deset tisuća četvornih metara stambenih prostora, a unatoč visokim cijenama, liste čekanja su bile dugačke i stanovi su bili rezervirani daleko prije nego su prvi stanovi izgrađeni. Prema riječima potencijalnih kupaca u razgovoru s novinarom 24sata, cijene variraju ovisno o položaju stanova, ali su se kretale iznad pet do šest tisuća eura po četvornom metru. Njezini novi susjedi su poznati vlasnici tvrtki, odvjetnici, direktori, menadžeri, a svakako najpoznatiji među njima je izbornik nogometne reprezentacije Zlatko Dalić, ali i nogometaši Milan Badelj, Andrej Kramarić i Igor Bišćan.

S prelaskom na euro, početkom prošle godine, Marijana Petir je u svojoj posljednjoj imovinskoj kartici prijavila plaću u iznosu 2450 eura i 26 centi. Uspije li se na predstojećim EU izborima s posljednjeg mjesta na HDZ-ovoj listi po drugi put dokopati Europskog parlamenta, saborsku će plaću ponovno zamijeniti puno unosnijom, a onda je nekadašnjoj ekološkoj aktivistkinji samo nebo granica.

FOTOGALERIJA Čudo ispod mora: Ovdje živi više ovaca nego ljudi, a imaju tunel vrijedan 557 milijuna eura

Zagreb: Sučeljavanje za EU izbore, Marijana Petir i Hrvoje Zekanović
1/4
Ključne riječi

Komentara 75

Avatar Viktor999
Viktor999
13:14 19.05.2024.

ne vidim pravog razloga za detaljno seciranje imovine gosp. pehir, kad ćemo čitati tako detaljno izvješće o imovini druga slučajnog, i oslalih ˝uglednika˝sa tzv. ljevice ?

Avatar BookSpider
BookSpider
13:22 19.05.2024.

Jel tko pitao Bauka kakav je financijski? ..... Prije 10-tak godina je rekao da je u jednom mandatu u Hrvatskom Saboru uštedio milijun kuna 🤔 Kako sad drug Arsenije stoji?!

D1
Dinamo 1982
13:29 19.05.2024.

Bolje imati nego nemati.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Video sadržaj
65 GODINA VEČERNJEG LISTA

Heroji oluje 1973.: Putnici su u kabini žičare satima visili 60 metara, a spasioci i građani su im pomagali

Večernji list ove godine slavi svoj 65 rođendan. U šest i pol desetljeća naši su novinari ispisali oko milijun stranica, objavili smo oko 25.000 različitih izdanja. Za vas smo pratili koloplete tema, od politike i gospodarstva, preko sporta do mode, kulinarstva, noviteta u autoindustriji i tehnologiji. Naši su novinari i fotografi izvještavali s lica mjesta - bili su na požarištima, klizištima, na područjima razorenim potresima i poplavama te na prvoj crti bojišnice. Istraživali smo, pisali smo o bolnim trenucima, tragedijama i katastrofama, ali pisali smo i priče koje su vam, nadamo se, uljepšale dan, izmamile osmijeh, vratile nadu i vjeru da dobri ljudi nisu vrsta koja izumire, da će uvijek biti onih koji su spremni riskirati vlastiti život kako bi spasili život često potpunog stranca. Upravo smo te priče odlučili 'reprizirati', jer njihovi su glavni akteri oni, koje popularno, ali nepravedno često nazivamo 'malim ljudima', iako su itekako veliki. Za 65. rođendan Večernjaka, iz naše bogate arhive, donosimo serijal od 65 top-priča o lokalnim herojima, ljudima koji su spasili nečiji život, o znanstvenici koji su pomaknuli granice, o pobjednicima koji su nemoguće učinili mogućim. Priče o tim velikim 'malim' ljudima, složit ćete se, zaslužuju biti bar još jednom pročitane. Neke ljude koji su svojim humanim djelima stvorili te priče, uspjeli smo pronaći i par desetljeća kasnije, pa su priče o njima dobile i nastavak, no nekima od heroja s naših naslovnica, nismo uspjeli ući u trag. Možda su neki od njih baš vaši rođaci, susjedi prijatelji ili poznanici - ako ih čitajući ove životne priče prepoznate, budite naš 'joker zovi' i pišite nam na mail dojavi@vecernji.net, jer to su ljudi koji zaslužuju bar još koji napisani redak, uz jedno veliko – hvala!