Aktualni predsjednik Emmanuel Macron ne može u drugom krugu predsjedničkih izbora više računati na tradicionalni front francuskih birača protiv ekstremne desnice i morat će ojačati kampanju ako želi pobijediti Marine Le Pen koja je uspješno ublažila svoj imidž, ocjenjuje u nedjelju agencija Reuters.
Emmanuel Macron po djelomičnim službenim rezultatima u prvom krugu izbora održanom u nedjelju dobio je 27,4 posto, ispred kandidatkinje desničarskog Nacionalnog okupljanja (RN) Le Pen koja je dobila 25,54 posto.
Iako bi Macron na kraju mogao imati i bolji rezultat od očekivanog u prvom krugu, s vjerojatnim rezultatom od oko 28 posto glasova, čime poboljšava rezultat iz 2017., Macron ne može računati na sigurnu pobjedu u drugom krugu 24. travnja: ankete pokazuju vrlo tijesnu borbu protiv Le Pen.
A to je i sam priznao u izbornoj noći. "Još nije gotovo", rekao je Macron pred svojim pristašama. "Debata koju ćemo voditi tijekom 15 dana bit će odlučujuća za našu zemlju i za Europu", istaknuo je.
Na zadnjim izborima na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini glasači ljevice i desnice povijesno su se ujedinjavali kako bi blokirali dolazak na vlast krajnje desnice, što je fenomen poznat kao "republikanski front".
Svi su mainstream kandidati, uključivši konzervativne republikance i socijaliste, dali potporu Macronu za drugi krug, no nije sigurno da će ih birači slijediti.
"Među političarima republikanski front se kreće. Ostaje vidjeti hoće li ga glasači slijediti", rekao je Mathieu Gallard iz francuskog Ipsosa.
Istraživanja javnog mnijenja Ipsosa i OpinionWaya pokazuju da će Macron dobiti 54 posto, a Le Pen 46 posto u drugom krugu. Ali anketa Ifopa kaže da će Macron dobiti drugi krug s 51 posto glasova, što je unutar granice pogreške.
Dodatno komplicira situaciju Macronu to što je Le Pen uvelike odbacila svoje odbojne protuimigrantske stavove, antieuropsku retoriku i fokusirala se na pitanja troškova života koja više zanimaju birače.
U govoru u nedjelju prikazala se kao figura koja ujedinjuje, koja će zaliječiti francuske rane i zaustaviti "kaos" koji je donio Macron, bivši bankar za koga kaže da utjelovljuje "moć novca" i radi za manjinu.
Macron ne može ni potporu ljevice uzeti zdravo za gotovo.
Kandidat koji je u prvom krugu došao na treće mjesto, Jean-Luc Mélenchon, zatražio je od birača da blokiraju Le Pen, ali se suzdržao od potpore Macronu, povećavajući nesigurnost kome će dati glas njegovih oko 21 posto glasača.
Ankete pokazuju da bi mogli odlučiti ne izaći na drugi krug.
"Macronova politika ojačala je krajnju desnicu", rekla je Lea Druet (27) Reutersu u Mélenchonovu stožeru. Za Macrona je glasala 2017., ali ovaj put neće izaći u drugom krugu na birališta.
Drugi Mélenchonovi pristaše su nesigurni. "Vidjet ću kako će ići sljedeća dva tjedna. Ako će ankete govoriti 49-51, tada ću glasati za Macrona", rekao je Guillaume Raffi (36), glazbeni producent iz Montpelliera.
Macronovi pristaše kažu da će on morati provesti puno više vremena na terenu nego što je to učinio u kampanji za prvi krug ako želi pobijediti Le Pen. On je priznao da je prekasno ušao u kampanju jer se fokusirao na rat u Ukrajini.
"U drugom krugu Emmanuel Macron morat će malo više zasukati rukave nego u prvom", rekao je bivši francuski veleposlanik u Washingtonu Gerard Araud na Twitteru.
Otvori KEKS Pay
Odbacila je svoje odbojne protuimigrantske stavove? Pa što je onda ostalo od izvornog programa njezinoga oca? Zar se svi političari moraju međusobno natjecati oko toga tko će više ugoditi neradnicima štampanjem novaca i podizanjem poreza? Europa je toliko otišla u socijalizam i bolesno ljevičarenje da kada bi vremenski putnik od prije 70 godina vidio današnje tzv. desne stranke i to u cijeloj Europi, mislio bi da su u pitanju neki mutirani komunisti. A za lijeve i zelene bi mislio da su pobjegli direktno iz azila za psihičke bolesnike. Toliko su nas društveno uvjetovali i sterilizirali da više nemamo nikakva mjerila.