Na pitanje o tome što se mogu očekivati klijenti Sberbanke u srijedu, nakon isteka dvodnevnog moratorija na poslovanje, Marija Hrebac, direktorica Hrvatske agencije za osiguranje depozita (HAOD) poručuje:
– Moratorij, koji je na snazi, instrument je sanacije, ide se prema sanaciji – kaže te pojašnjava da će u tom slučaju klijentima njihov novac biti dostupan, a da moratorij služi da se stane na loptu i da se banka ne rastrga ugrožavanjem likvidnosti.
O mogućnosti da Jedinstveni sanacijski odbor ne odobri sanaciju, kaže da bi to dovelo u pitanje svrhu njegova postojanja.
– Čemu onda sanacijski fond ako u kriznim situacijama ne radi? To bi bila zloporaba diskrecijskog prava – kaže M. Hrebac te pojašnjava da to europsko tijelo trenutačno raspolaže s više od 50 milijardi eura i da u tom smislu ne postoji opasnost da nema dovoljno sredstava.
Kod sanacije se, kaže, prvo cilja na vlasnički kapital tako da se mijenja i struktura vlasništva jer regulator u takvim situacijama, kad više nisu ispunjeni uvjeti koje traži, može zatražiti da dioničar proda vlasništvo nekome drugome.
– Sberbanka je pravna osoba za sebe, vlasnik je drugo, vlasnik je koncesionar koji od HNB-a dobiva dozvolu da smije biti dioničar. Ako HNB zaključi da nije primjeren, može zatražiti da proda nekome drugome – precizira M. Hrebac.
Sberbank Europe je ove godine trebao prijeći u ruke AIK Banke u vlasništvu Miodraga Kostića, srpskog poduzetnika s razgranatim polivalentnim biznisima. Transakcija nije dovršena i čekala su se odobrenja regulatora po zemljama u kojima banka ima podružnice, no iz AIK-a nisu otkrili postoji li klauzula da u izvanrednim okolnostima od kupoprodaje odustanu i je li dio novca već uplaćen Sberbanci Rusije. Još u petak su nam rekli da vjeruju da će transakcija biti zaključena kako je planirano, u ovoj godini, no jučer su poručili da će se odvijati u skladu s regulatorno definiranim procedurama u okviru svake jurisdikcije te da prate razvoj situacije u regiji.
– Uvijek postoji mogućnost da odustanu ako transakciju nisu dovršili. A kad je viša sila, sve se mijenja – zaključila je Hrebac.
Ako bi, kojim slučajem, Sberbanka Hrvatske ipak završila u stečaju, štediše imaju pravo na isplatu svojih osiguranih uloga do iznosa od 100.000 eura, uključujući kamate po dospijeću u trenutku otvaranja stečaja. Sve iznose iznad 100.000 eura trebali bi potraživati u stečajnom postupku.
– No velike banke, u koje se ubraja i Sberbanka, prvo idu u sanaciju, gotovo je nemoguće da odu u stečaj – kaže čelnica HAOD-a. Na pitanje o tome što se događa u slučaju lančane reakcije, ako je iznos potraživanja klijenata veći od iznosa kojim raspolažu u HAOD-u, napominje da imaju novca za još jednu veliku banku ili čak za tri ako su manje od jedan posto tržišnog udjela.
– Imamo novca i za tri simultana stečaja – kaže.
Kad bi potraživanja premašila raspoloživi iznos u HAOD-u, pojašnjava, po Zakonu o sustavu osiguranja depozita agencija može unaprijed naplatiti tri godišnje premije, što je oko tri milijarde kuna, ostalim financijskim institucijama. Prema novom zakonu koji je u primjeni od 1. siječnja 2021. više ništa ne smije biti na teret proračuna i državnih obveznica, banke financiraju rizike i same snose troškove kad do njih dođe.
Video: Viceguverner HNB-a, Roman Šubić, o moratoriju Sberbanke
