Više od sto hrvatskih iseljenika te hrvatskih uglednika kroz četiri dana će na Hrvatskom iseljeničkom kongresu u Zagrebu pokušati osmisliti, ali i potaknuti izradu nove strategije prema višemilijunskom hrvatskom iseljeništvu. Stav je organizatora da treba raditi na globalnom umrežavanju više od 2,5 milijuna hrvatskih iseljenika diljem svijeta, ali i iskoristiti goleme razvojne, kulturne i demografske potencijale koje tako veliko iseljeništvo nosi.
Prvi dan skupa, danas, uzvanike je pozdravio i predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko koji je ustvrdio da je iseljavanje mladih i obrazovanih zbog ekonomskih razloga i danas ozbiljan problem, a upravo bi ti mladi ljudi mogli promijeniti tijek povijesti i zemlju izvući iz dugogodišnje gospodarske krize. I dok je Leko pohvalio donošenje strategije za iseljeništvo te to ocijenio kao prvo sustavno osmišljavanje pristupa države prema iseljenoj Hrvatskoj, predsjednik Organizacijskog odbora Kongresa Marin Sopta zasad strategiju vidi samo kao "lijepo slovo na papiru" bez konkretnih rezultata, pa od države očekuje pozitivan odnos i učinkovitije djelovanje prema iseljenicima. Sopta je poručio da je posljednjih godina povjerenje između institucija u Hrvatskoj te zajednica iseljenika ozbiljno narušeno, pa tvrdi da treba uložiti dodatni trud da bi se ta neophodna suradnja ponovno uspostavila. Posebno je pozdravio zagrebačkog nadbiskupa, kardinala Josipa Bozanića koji je i sam nazočio ovom kongresu, te ustvrdio da je Katolička crkva kroz svoje misije širom svijeta igrala ključnu ulogu u očuvanju nacionalnog identiteta iseljenih Hrvata.
Zastupnik u Australskom parlamentu Toni Krstičević ustvrdio je da će naši iseljenici uvijek biti povezani sa svojom domovinom, čak i ako se neće vraćati živjeti u nju, dolazit će na odmore i širiti dobar glas o Hrvatskoj. O velikom potencijalnu iseljenika svjedoči i njihov uspjeh u zemljama u kojima žive, dodao je.
- Tako i australska reprezentacija ima šest Hrvata i kapetana Hrvata, a i hrvatski tim je imao Australce, možda bi mogli osvojiti prvenstvo kada bi se svi skupili u jedan tim – pokušao je Krstičević dočarati nužnost jače suradnje.
Ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar Vlado Šakić primijetio je da do danas hrvatske institucije nisu izgradile jasan odnos prema dijaspori.
- Hrvatska glavni potencijal ima na iseljenicima, a institucijski kapaciteti prema dijaspori još nisu izgrađeni. Tu uvijek prevladavaju stranački, a ne nacionalni interesi – poručio je Šakić.
Demograf Anđelko Akrap je pak kazao kako je migracija u svjetskim uvjetima normalna pojava, no u hrvatskim uvjetima "nenormalna" jer čini sastavni dio ukupnog razvoja našeg stanovništva.
- Hrvatske političke elite moraju shvatiti da moraju početi voditi računa o ekonomskoj i demografskoj politici, i tu treba misliti o iseljenicima da popune praznine koje su u Hrvatskoj sve veće te da osjete "zov majke" i vrate se u Hrvatskoj koja će uskoro trebati uvoziti radnu snagu –zaključio je Akrap.
"Leko pohvalio strategiju za useljeništvo".Gospodine Boze sacuvaj nas od te strategije koje su nam Strukture osmislile!