Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Naši iseljenici imaju novac i žele kupiti autoceste i HPB

Danas je održna prva sjednica Savjeta Vlade RH za iseljene Hrvate.
19. prosinca 2013. u 11:25 143 komentara 18516 prikaza
hpb
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

Hrvatsko iseljeništvo kreativna je klasa hrvatskog naroda, klasa koja ima i kapital i, dok se ne zaustavi odseljavanje te klase iz Hrvatske, napretka neće biti – kaže povratnik u Hrvatsku i glazbenik Nenad Bach ističući da su iseljenici zainteresirani za rješavanje gorućih financijskih problema države, za ulaganja u, primjerice, monetizaciju hrvatskih autocesta ili za kupnju državne Hrvatske poštanske banke. Pomalo provokativan nastup poznatog umjetnika mogao bi izazvati uvrijeđenost Hrvata koji su ostali u Lijepoj Našoj iako bi bilo puno bolje da se iseljenici konačno jače povežu s domovinom, onako kako je to počelo u jeku rata, kad je njihova pomoć bila jako važna u obrani.

Povratak rijedak

Nakon toga priča s povratkom iseljenika pomalo je jenjala, ostajala na nekolicini primjera ulaganja ili inicijative za povratak znanstvenika u vrijeme ministra Dragana Primorca, no sad se možda ipak nešto kreće. Danas se održala prva sjednica Savjeta Vlade RH za odnose s iseljeništvom koji će se baviti povezivanjem iseljenika s domovinom i u kojem su predstavnici Hrvata iz BiH, predstavnici hrvatskih manjina u drugim zemljama, predstavnici europskih te prekomorskih iseljenika.

– Iseljenici su veliki kapital Republike Hrvatske, a i Hrvatska njihov kapital pa bi se boljim povezivanjem puno moglo postići – kaže Darija Krstičević, predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan RH. Podsjeća da je 2011. godine donesena strategija, zatim Zakon o odnosima RH s Hrvatima izvan Hrvatske, osnovan je državni ured, a sad se formira i Savjet. Hoće li biti pomaka? Ili je još na djelu nesposobnost hrvatskog društva da se poveže s iseljeništvom, kako to u svojoj knjizi “Modernizacija u Hrvatskoj i hrvatska odselidba” tvrde Ivan Rogić i Ivan Čizmić zaključujući kako modernizaciju u Hrvatskoj otežava ustrajnost totalitarnog naslijeđa u hrvatskom društvu, koje nema dovoljno receptivnih sposobnosti za prihvaćanje socijalnog, humanog i gospodarskog kapitala hrvatskih iseljenika.

Slabljenje domovine

Tuga Tarle hrvati u beču 'Tek kad izgubi svoju domovinu, čovjek spozna istinu koliko mu znači' Vancouver Sve poželjnija Koliko Hrvata doista emigrira u Kanadu?

A iseljavanje je zaista oslabilo obrazovanost populacije. U početku, u 19. stoljeću, iseljavali su se nepismeni, ali za vrijeme SFRJ sve obrazovaniji, što se nastavilo i devedesetih i sve do danas, u formi odljeva mozgova. Time se, kažu autori, smanjuje ukupan intelektualni i profesionalni kapital, a poopćuje se nesposobnost za autonomno oblikovanje i upravljanje društvenim razvitkom. Iako se mnogi iseljenici planiraju vratiti, podaci govore da ih samo 20 posto to i učini. A tome svakako valja dodati i redovite sječe elita sa svakom političkom promjenom, 1945., 1971., 1991., pa i nakon toga, što cijele naraštaje vodećih ljudi u gospodarstvu, znanosti, državnoj upravi prije vremena odstranjuje. Sociolog Rogić i povjesničar Čizmić potkrepljuju tvrdnju Nenada Bacha koji kaže da se izvan Hrvatske nalazi kritična masa hrvatske kreativnosti i kapitala. Bach kaže i da iseljenici čekaju stvaranje institucionalnog okvira za investicije, no predstojnica Krstičević ističe kako svi investitori, bili oni Hrvati ili neki drugi, moraju imati isti položaj. Bach kaže da bi možda i Hrvati u domovini bili voljni sudjelovati u monetizaciji autocesta kad bi se ta ideja provela tako da bude, primjerice, osnovan fond ili neki drugi okvir za ulaganje.

U povezivanju Hrvata pomoći će i Iseljenički adresar u kojem će se moći naći adrese i kontakti Hrvata u iseljeništvu i u BiH. Adresar u izdanju Patria promocije, uz pomoć državnog ureda, izlazi u petak, u njemu će biti 2700 adresa, uskoro i na internetu, s dodatnim adresama diljem svijeta, a urednica Kata Oreč kaže da je ideja stara 18 godina.     

Iseljenički kapital u monetizaciji

Svađe o davanju u koncesiju i novi referendum mogu se izbjeći ako se iskoristi volja iseljenika za ulaganjem     

Može li ova banka ostati hrvatska?

Ulaganjem iseljenika u HPB ta bi banka mogla biti privatizirana i ujedno ostati hrvatska, za razliku od drugih banaka     

oglasila se
Nakon teškog razdoblja Nives Ivanišević zavapila: 'Ne mogu i ne želim više'
NOVA REVOLUCIJA POLJOPRIVREDE
Star Trek na hrvatskoj njivi: Dronovi snimaju štetnike, AI zbraja kukuruz, traktor sam vozi...
  • Avatar El Indio
    El Indio:

    Hoce Mesic bit blagajnik?

  • Avatar Jura z bregov
    Jura z bregov:

    Ne želim biti pesimist, ali nekako mi se jako čini da od svega toga neće biti ništa. Naime, koji bi pametan hrvatski iseljenik svoj kapital povjerio Grčić dr. Brnkecu, Vrdoljak Iveku, Hajdaš dr. Siniši udanomu Dončić, Jakovina Tići, a pogotovo ... prikaži još! Linić Slaveku? Pa oni su u krtkom roku kadri upropastiti sve čega se dotaknu.

  • marcellus:

    da, uzeli ste im pravo glasa, gnojili kako onaj tko ne plaća porez u hrvatskoj ne treba ni glasati (iako ustav svim državljanima jamči pravo glasa), vrijeđali ih, a sad bi njihove pare. Idiot je svatko tko uloži jedan euro u ovu državu.