Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Lažni bolesnici državu stoje 300 milijuna kuna godišnje

Od Nove godine u problemima će se naći Hrvati koji su iz različitih razloga na dugotrajnom bolovanju jer će od tada HZZO prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju pacijentima nakon tri godine bolovanja prestati isplaćivati naknade
20. studenoga 2011. u 12:47 106 komentara 198 prikaza
'09.04.2011., Cvjetni trg, Zagreb - Suncano i toplo vrijeme privuklo je mnoge gradjane na zagrebacku spicu u omiljene kafice.  Photo: Goran Stanzl/PIXSELL'
Foto: 'Goran Stanzl/PIXSELL'
Pogledajte galeriju 1/3

Hrvatima koji su se od otkaza, posljedica propasti privatnih tvrtki ili jednostavno kako bi radili u fušu "sklonili" na dugotrajna bolovanja i ondje čekaju mirovinu od 2012. godine je – odzvonilo. Naime, prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji je na snazi od siječnja 2009. godine, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje prestaje isplaćivati naknade za bolovanja dulja od tri godine jer za to nema medicinskog opravdanja.

Kontrola opravdanosti

To je samo jedan od načina kojim je direktor HZZO-a dr. Tihomir Strizrep odlučio doskočiti "lažnim" bolesnicima, sve većem problemu koji državu godišnje stoji i 300 milijuna kuna.

– Prije dvije godine ukinuli smo i tročlana liječnička povjerenstva kojima su liječnici opće prakse slali pacijente kako bi kontrolirali opravdanost ili produljili bolovanja. Liječnici iz povjerenstava postali su ovlašteni liječnici kojima je posao da odlaze u ordinacije obiteljske medicine i opravdanost bolovanja kontroliraju na licu mjesta, iz kartona pacijenta – objašnjava šef HZZO-a. Time su, dodaje, ovlašteni doktori postali i sami odgovorni za kontrolu bolovanja otvorenih u ordinacijama opće prakse, ali je i HZZO, jer ne postoji pojam suodgovornosti, dobio mogućnost da lakše kontrolira njihov rad.

A kada ovlašteni liječnik utvrdi da je obiteljski liječnik pacijentu neopravdano otvorio bolovanje, ono se odmah prekida pa lažni bolesnik već sljedećeg dana mora na posao.

– Liječnik koji je takvo bolovanje otvorio, ako je riječ o prvom prekršaju, dobije opomenu, no ponovi li prekršaj, platit će novčanu kaznu u iznosu od 10 do 30 posto mjesečne glavarine, a Zavod može pokrenuti i postupak raskida ugovora – objašnjava dr. Strizrep i dodaje da najviša kazna koju je obiteljski liječnik platio za otvaranje lažnih bolovanja iznosi 11 tisuća kuna. Lani je, nastavlja, na zahtjev poslodavaca, uz redovne, provedeno i 4500 izvanrednih nadzora bolovanja, a među kontroliranima je otkriveno čak 33 posto lažnih pacijenata.

Spomenute mjere urodile su plodom pa će, za razliku od 2007., kada je u sklopu naknada za bolovanja isplaćeno oko milijardu i pol kuna, ove godine biti isplaćeno oko 965 milijuna.

No, iako je zbog pooštrenih kontrola lažnih bolovanja znatno manje, još ih uvijek ima, a direktor HZZO-a tvrdi kako se najveći problem krije u komisijama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

– Nakon što pacijenti, svakih šest mjeseci, odu na komisiju HZMO-a koja mora procijeniti njihovu (ne)sposobnost za rad, najčešće se vraćaju sa zaključkom: Bolest u fazi liječenja – otkriva dr. Strizrep. Ni danas mu, ističe, nije jasno kako je moguće da su, unatoč izlascima pred HZMO-ovu komisiju, neki pacijenti na bolovanju ostali i dulje od deset godina.

Domišljate kontrole

– Takva su bolovanja vrlo upitna jer, medicinski, pacijent nakon određenog vremena provedenog na liječenju mora biti ili sposoban ili trajno nesposoban za rad – objašnjava šef HZZO-a i dodaje da svaka bolest ima i faze remisije u kojima pacijenti imaju razdoblja normalnog života, pa bi bilo logično da se i dugotrajna bolovanja barem nakratko prekinu.

Iako smo objašnjenje parametara za bolovanja koja su otvorena u prošlom desetljeću pokušali dobiti od direktora HZMO-a Mile Rukavine, oni će do daljnjega ostati tajna. Do direktora HZMO-a, naime, nismo uspjeli doći jer je otišao na sastanak, a bolje sreće nismo bili ni kod HZMO-ove službe za odnose s javnošću.

– Naši vještaci u invalidskim komisijama imaju visoku autonomiju u radu, pa mislim da ni direktor ne bi mogao pomoći oko objašnjenja parametara po kojima je netko na bolovanju 10 godina – rekao je Filip Dujmović i dodao da bismo odgovor na pitanje od HZMO-ovih vještaka mogli dobiti tek idući tjedan.

A među 50 pacijenata koji su na neprekidnom bolovanju u trajanju od tri do gotovo 12 godina više je muškaraca nego žena. Najviše je osoba iz Dubrovnika, a slijede Splićani, Siščani, Zagrepčani, Karlovčani, Osječani. Oboljele, koji su stari od 33 do 59 godina, za rad su najčešće onesposobile različite bolesti psihe, kostiju i mišića, a ima i pacijenata koji nižu dijagnozu za dijagnozom. Jednu bolest taman izliječe, a uhvati ih druga.

Lažna bolovanja, uz HZZO, muče i poslodavce, a osim detektivskih tvrtki koje unajmljuju, direktori se na razne načine bore protiv "neradnika".

Pravi rat sa zaposlenicima koji su se "izvlačili" na lažnu bolest vodio je posljednje dvije godine direktor osječkoga gradskog prijevoza Igor Medić. Folirantima je isprva zaprijetio detektivima, a i sama najava kontrole bila je dovoljna da "ozdravi" gotovo četvrtina radnika na bolovanju. Nakon čudesnog ozdravljenja većine bolesnih, 2008. godine, od 408 tada uposlenih, bolovanje je otvorilo njih 195. S posla su izostali ukupno 7342 dana, pa je Medić s kontrolama bolesnih otišao i korak dalje. Angažirao je dvojicu zaposlenika iz administracije GPP-a koji su s košarom voća, kavom i keksima obilazili bolesne kolege.

– Dolazili su im na vrata i pitali treba li što pomoći – otkrio je Medić način rada svojih kontrolora. Neke od teško bolesnih nisu zatekli kod kuće ni nakon dva ili tri posjeta. Ipak, metode su bile učinkovite i danas su u tvrtki zadovoljni.

Frizerka rekorderka: Pa nisam si ja to s

Frizerka rekorderka: Pa nisam si ja to sama prepisivala!

Ana Marija Kalajžić, 57-godišnja frizerka iz Ploča, hrvatska je rekorderka po danima provedenima na bolovanju. Nižući dijagnozu za dijagnozom, ta je žena na bolovanju do danas provela ukupno 11 godina i devet mjeseci.

– Sve je krenulo operacijom kile još 1999. godine – govori Ana Marija. Do tada je radila u svom frizerskom salonu, a posao joj nije najbolje išao.

– Ostala sam dužna porez, zdravstveno i mirovinsko – priznala je. Nakon što je sanirala kilu, Ana Mariji se razboljela štitnjača.

– A to vam je tako. Ja sam školski primjer kako jedna bolest vuče drugu – objasnila je svoje stanje. Poslije joj je zbog štitnjače stradala i psiha, a nije pomogao ni razvod koji se zbog neriješenih imovinskih pitanja i danas vuče po sudu.

– Lomila sam ja i potkoljenicu, a potom i zglob proteklih godina, i tako, malo po malo, eto, nabralo se 12 godina da živim od 2400 kuna naknade za bolovanje – nastavila je frizerka svoju priču. Nadala se, kaže, invalidskoj mirovini, no posljednje dvije godine HZMO joj pošto-poto želi ukinuti bolovanje.

– Došlo je vrijeme da me pošalju u invalidsku mirovinu, a oni su mi umjesto nje poslali rješenje kojim mi daju 250 kuna za profesionalnu invalidnost i drugo kojim mi naknadu za bolovanje sa 2400 smanjuju na 1200 kuna – ljuti se Ana Marija. Tvrdi da je članovi HZMO-ove komisije nikada nisu pozvali i na temelju viđenog procijenili je li sposobna za rad ili ne.

– Mogla sam biti ćorava ili luda! Oni ne znaju ni bježi li mi glava na jednu stranu ili ne. Samo gledaju u papire i produljuju mi bolovanje – ističe. Zbog toga je nedavno angažirala odvjetnika i tužila HZMO. – Pa nisam si ja sve te godine bolovanje sama prepisivala! – poručila je. Ne želi čekati da ode u starosnu mirovinu jer, s obzirom na to da u knjižici ima samo 19 godina radnog staža, a nije sigurna ni koliko joj je zbog neplaćanja doprinosa priznato, od takve mirovine ne bi mogla živjeti.

– Nije da sam ja invalid koji više ništa ne može raditi. Nakon što dobijem mirovinu, mogla bih poučavati mlade frizerskom zanatu – otkrila je svoje želje Ana Marija. Najviše joj je, ističe, žao što država nikada nije cijenila obrtnike, već su uvijek ovisili sami o sebi.

VEČERNJI TV
Ankica Mamić o Marićevu odlasku: Vlada će ovo politički preživjeti
Borba protiv umora
Borba protiv umora
Osjećate umor i teško vam se motivirati? Evo nekoliko savjeta da promijenite svoju svakodnevicu
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • virtuozo:

    da država malo obuzda privatnike poslodavce koji mjesecima ne isplaćuju plaće ili iste daju u bonovima manje bi ljudi biježali na bolovanja

  • kocka:

    Lažni bolesnici državu stoje 300 milijuna kuna godišnje,,,,, A KOLIKO NAS KOŠTAJU POVLAŠTENE MIROVINE I LAŽNI BRANITELJI I INVALIDI

  • jamanuša:

    .....pokvarenost tako daleko ide, izmisli bolest kod liječnika , uzima lijekove u apoteci koje ne koristi nego ih prodaje privatnoj drugoj apoteci za što uzme novce, pa ide na crno raditi isisavajući sa tri strane novac,---tako prazne HZZO,, što češ ... prikaži još! kad nas je tako učilo \"druže snađi se\",