Najčešće se traže stanovi između 50 i 60 kvadrata, najveći porast prodaje lani je zabilježen u Varaždinskoj županiji, a u odnosu na 2022., prošla je godina završila s 2,6 posto manje nekretninskih kupoprodajnih transakcija. Samo neki su od detalja koje je u Večernjakovu studiju jučer otkrila Martina Mataić Škugor iz Opereta nekretnina, autorica Analize stanja hrvatskog tržišta nekretnina.
Na trendove pada transakcija osvrnula se na samom početku. – Na proljeće prošle godine zabilježen je znatan broj kupoprodaja, što je povezano s posljednjim krugom subvencioniranih, APN kredita, za koje je predan rekordan broj zahtjeva. U drugoj polovici 2023. i krajem godine bilježe se trendovi pada broja transakcija, tako da je cijela godina završila s 2,6 posto manje transakcija u odnosu na 2022. Što se 2024. tiče, nije uočena posebna promjena dinamike na tržištu, i dalje postoji potražnja, ali pitanje je što klijentima možemo ponuditi – pojasnila je Martina Mataić Škugor pa dodala da kupci najčešće traže stanove od 50-55, maksimalno 60 kvadrata, a takvi su se uglavnom prodavali i u sklopu subvencioniranih kredita.
APN je, ističe, napravio nešto drukčiju dinamiku na tržištu, koja se očitovala u tome da su oni koji su planirali nekretninu kupiti možda u svibnju ili lipnju malo požurili ne bi li ugrabili subvenciju. Rezultiralo je to koncentracijom kupoprodaje na lanjsko proljeće, ali sad se očekuje redovna dinamika. – To vam je ona koja i inače utječe na kupnju; povećanje obitelji, potreba da se makne iz roditeljskog doma... ljudi će tražiti stanove prema "prirodnim elementima" – kazala je agentica za nekretnine.
Što se cijena kvadrata tiče, kako kaže M. Mataić Škugor, ozbiljniji pad se ne uočava. – Ozbiljni prodavatelji stavljaju cijenu koja je prihvatljiva kupcima i postigne se dogovor. Odnosno, postoji razlika između tražene i postignute cijene. Prema podacima Operete, to je 7,5 posto, što znači da su prodavatelji spremni na korekciju. Ali, ako promatramo samo tražene cijene, one nisu primijenjene – kaže M. Mataić Škugor pa dodaje da kupaca ima i dalje.
VEZANI ČLANCI:
– Koriste se stambenim kreditima ili imaju vlastita sredstva? – upitali smo je. – I jednim i drugim – kaže agentica iz Operete pa ističe da je i u pojam "vlastita sredstva" često uključen kredit. – Kad analiziramo, vidimo da je često riječ o kupoprodajama u nizu. Primjerice, netko kupuje stan vlastitim sredstvima, ali iza toga stoji prodaja njihove prijašnje nekretnine, koju kupuje netko na kredit. U takvom nizu često se dogodi da je osnovni izvor bio kredit. Vlastitim sredstvima često kupuju stranci, ali jesu li oni digli kredit u domicilnoj zemlji, to ne znamo. Ipak su ta "vlastita sredstva" složeniji pojam – kaže M. Mataić Škugor.
U Zagrebu su najtraženiji stanovi od 65 kvadrata. – Onima koji traže stan važno je da ima jednu, idealno dvije spavaće sobe, kuhinju i dnevni boravak otvorenog tlocrta. Kvadratura od 65 četvornih metara odgovara najviše onima koji kupuju prvu nekretninu, a tražena je i za studente. Veliki postotak klijenata iz Dalmacije i Slavonije kupuje takve stanove za djecu koja planiraju studirati – kaže M. Mataić Škugor pa dodaje da se nešto manji stanovi, oni od 30 do 40 kvadrata koriste za najam, s tim da se više klijenata koncentrira na dugoročni, umjesto na dnevni najam.
A što se samog najma tiče, u cijenama nije došlo do većeg porasta, ali je došlo do porasta potražnje. – Kad na jedan stan imate više klijenata, dođe do manjih povećanja cijena. U najam nekretninu traže najčešće studenti, mladi ljudi, kojima je važna blizina tramvaja, odnosno javnog prijevoza i onda takvi stanovi imaju i nešto višu cijenu – kaže agentica za nekretnine.
Sami stanovi najčešće se traže na području Trešnjevke-sjever. – Velika je ondje ponuda, ali četvrt je popularna i zbog blizine sadržaja, centra, zbog tramvaja. Lokacija je to koja zadovoljava potrebe, praktički je središte grada, kamo god idete, doći ćete brzo – objašnjava M. Mataić Škugor. Osim Trešnjevke – sjever, vjerne kupce ima i Trešnjevka – jug, a i Maksimir te centar. Određeni pad, pojašnjava agentica za nekretnine, dogodio se u Podsljemenu. Ta je zona postala zanimljiva uglavnom onima koji grade kuće i žele dvorište, a stanovi se ondje baš i ne traže.
Promatra li se Zagrebačka županija, sve veći interes bilježe Zaprešić i Velika Gorica, u kojima u ovom trenutku cijene stagniraju. Odmaknemo li se od metropole, županija koja u 2023. bilježi najveći porast prodaje nekretnina jest Varaždinska. – Ondje je zabilježena 50 posto veća prodaja lani u odnosu na 2022., a Varaždinsku županiju slijedi Šibensko-kninska s porastom od 40 posto, a više se nekretnina prodavalo i u Istarskoj. Najveći pad zabilježile su Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Ličko-senjska županija, između 13 i 16 posto. Što se samog Zagreba tiče, prodaja nekretnina i ovdje je pala, u 2023. sedam posto u odnosu na 2022. – kaže M. Mataić Škugor, koja kaže i da je lani za pet posto porasla prodaja građevinskog zemljišta, sedam posto pala prodaja stanova, a 11 posto prodaja kuća.
– Jesu li zemljišta, dakle, hit? – zanimalo nas je. – Poljoprivredna nešto manje, ona su u 2023. ostala na istoj razini kao u 2022., ali neki klijenti žele ulagati jer misle da je to dobra investicija, budući da je prehrambena industrija uvijek potrebna – naglasila je agentica iz Operete.
A kad je pravo vrijeme za kupnju nekretnine, odnosno treba li čekati i nadati se padu cijena? – Kad se kupuje, uvijek je pravo vrijeme da se izađe na tržište i pogleda što se događa. Ako netko razmišlja o nekretnini, nema čekanja jer često se pokaže da klijenti vrlo brzo nađu stan koji im cjenovno odgovara. Također, bitno je provjeriti kreditnu sposobnost, odrediti si budžet pa ići u razgledavanje. Jer kad dođete u stan, nametnu vam se nova pitanja. Zato je iskustvo bitno – zaključila je Martina Mataić Škugor.
GALERIJA Ovo su najduži mostovi u EU, znate li da to u Hrvatskoj nije Pelješki most?
Cuj ovo, "pitali su agenticu za nekretnine" hoce li cijene padati. Pitaju osobu koja zivi od prodaje stanova i koja dobije postotak od prodaje. Sto bi takva osoba trebala reci? Zar ocekuju objektivnost? Pa naravno kako ce reci da cijene nece padati i da se stanovi kupuju i dalje jer od prodaje istih zivi. Stranci sto su kupili, kupili su, nemaju ni oni novaca dovijeka...oni sto imaju, nece vise stan kupiti vec vilu. Nema vise u EU novaca za kupnju nekretnina kao nekada davno, proslo zauvijek. Nemaju ni domaci ljudi vise za te cijene. Cijene ce padati kao i svugdje u svijetu, a kad se uvede porez na nekretnine, a hoce kada, tada (ako lijeva opcija pobjedi onda ce ih uvesti brzo), cijene ce nemilo pasti jer ce se puno ljudi pokusati rijesiti nekretnine. Nece padati drasticno kao 2008. ali pada ce lagano i postepeno, sigurno.