U ljeto 1054. nebo iznad sjeverne hemisfere obasjala je neobično sjajna zvijezda. Bila je toliko svijetla da je tjednima bila vidljiva i danju. Kroničari iz Kine, Japana i arapskog svijeta bilježili su taj astronomski fenomen s velikim zanimanjem. Riječ je bila o supernovi – eksploziji masivne zvijezde u zviježđu Bika, koja je za sobom ostavila ono što danas poznajemo kao Rakovu maglicu. Ta pojava spada među najčešće spominjane astronomske događaje srednjeg vijeka, no zanimljivo je da gotovo nijedan europski izvor iz tog vremena ne govori o tom događaju. Gotovo. U posljednjem desetljeću pojavila su se nagađanja da su srednjovjekovni stećci – karakteristični nadgrobni spomenici s područja današnje Bosne i Hercegovine, južne Hrvatske, Crne Gore i zapadne Srbije – možda jedini vizualni trag tog događaja u tadašnjoj Europi. Neke gravure na stećcima, osobito one u obliku zvijezda, sunaca i krugova s isijavajućim zrakama, potaknule su pretpostavke da je riječ o prikazima izvanredne nebeske pojave koju su lokalni stanovnici doista vidjeli i nastojali trajno zabilježiti.
Kriju li bosanski stećci jedine europske zapise o eksploziji supernove od prije tisuću godina?
Arheološki lokaliteti kao što su Radimlja kod Stoca, Boljuni ili Zgošća obiluju stećcima ukrašenima simbolima koji odstupaju od uobičajenih kršćanskih motiva toga vremena
Komentara 4
Ja vidim kako čovjek sa stećka maše i kaže odoh ja u bolji svijet, kakva supernova.
Naravno, pa šta bi bilo drugo?
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
jedino sto ja vidim je da smo bili jedan narod "područja današnje Bosne i Hercegovine, južne Hrvatske, Crne Gore i zapadne Srbije "