Jesenska sezone branja gljiva trenutačno je na vrhuncu u kojoj se najviše beru vrganji, a listopad je mjesec u kojem se i najintenzivnije beru kesteni. No, kako piše novinar N1 Miroslav Filipović, za sakupljanje kestena i branje gljiva, kao i za sve ostale šumske plodove koji se sakupljaju za osobnu upotrebu, potrebno je imati odgovarajuću dozvolu, inače vas čekaju kazne koje nisu male.
Uvjete određuju Hrvatske šume, a propisane su Pravilnikom o sakupljanju nedrvnih šumskih proizvoda i korištenju šume i šumskog zemljišta. Dozvolu za sakupljanje šumskih plodova za osobne potrebe, uključujući kestene i gljive, također izdaju Hrvatske šume. Dozvola je besplatna, a vrijedi od njenog izdavanja do kraja kalendarske godine, 31. prosinca. Dozvola se izdaje putem aplikacije na mrežnoj stranici Hrvatskih šuma, a nakon popunjavanja zahtjeva, izdanu dozvolu treba ispisati na pisaču ili je preuzeti na mobilni telefon i ponijeti sa sobom prilikom odlaska u sakupljanje šumskih plodova.
Sakuplja li se kestenje za komercijalne svrhe, tada se sklapa ugovor s nadležnom upravom Hrvatskih šuma i plaća odgovarajuća naknada. Postoje četiri skupine nedrvnih šumskih proizvoda. U šumske plodove i voće spadaju pitomi kesten, lješnjaci, orasi, šumske jagode, borovnice, brusnice, kupine, šipak, drenjine i trnine. Druga skupina su sve vrste jestivih gljiva i skupocjeni tartufi. Treću skupinu čine ljekovito i aromatično bilje u koju spadaju čajevi, začini i biljne sirovine poput šparoga, kadulje i majčine dušice. U četvrtoj skupini su ostali šumski proizvodi kao što su šumska smola, mahovina, lišajevi, češeri te sokovi drveća.
Prema Pravilniku o sakupljanju nedrvnih šumskih proizvoda za osobne potrebe dozvoljeno je dnevno ubrati do tri kilograma nadzemnih gljiva, kilogram listova i cvjetova biljaka, pola kilograma sjemena i pupova biljaka te najviše 10 kilograma plodova šumskih biljaka, što uključuje i kestene. Kazne za neovlašteno sakupljanje bez dozvole ili prekoračenje dozvoljene količine propisane su u rasponu od 133 do 933 eura, a izriče je šumarska inspekcija Državnog inspektorata.
A s obzirom koliko pravna država u Hrvata kažnjava one s dna hranidbenog lanca a časti predatore na njegovom vrhu valja biti oprezan i ne treba se šaliti. Kao što bi AP rekao pravedna i učinkovita.