Na Zavodu za zapošljavanje, barem s jučerašnjim danom, registrirana je 192.891 nezaposlena osoba, a ista institucija jasna je u rang-listi najtraženijih zanimanja – traže se konobari, kuhari, prodavači, čistačice, pomoćni kuhari, kuhinjski radnici, vozači, zidari, zaštitari i medicinske sestre. Istovremeno s objavom liste nezaposlenih i najtraženijih radnika Hrvatska se suočava sa sve manjim interesom mladih za strukovne škole i brojna strukovna zanimanja.
Znanja prilagođena radu
Sve zato što predugo čekaju na reformu strukovnog obrazovnog sustava! Dapače, hrvatska mladež u apsurdnoj je situaciji, moraju se upisivati u strukovne škole u kojima, bez obzira na odabrano zanimanje većinu svoga vremena provode u učionicama, ne na praktičnom radu, učeći teoriju svoje buduće profesije. Suočeni su naši učenici i s još jednim administrativnim propisom koji su krojili službenici, ne i gospodarstvo – strukovno školstvo kod nas funkcionira na upisne norme, nevezane za potrebe tržišta rada, pa, ako se u određenom gradu, točnije školi ne prijavi dovoljan broj učenika kojima je moguće popuniti razred za određeno zanimanje, naše školstvo, točnije njegovi predvodnici problem rješavaju ukidanjem određenog smjera te upisne godine. Koliko je naš model strukovnog obrazovanja apsurdan i nerealan, svjedoči i podatak da ove školske godine ne školujemo ni jednog jedinog zidara, iako su na listi najtraženijih zanimanja, u čak tri naše županije – Krapinskoj-zagorskoj, Koprivničkoj-križevačkoj i Primorskoj-goranskoj. Za tri godine uz takvu politiku neće biti ni školovanih pekara u Karlovačkoj i Istarskoj županiji, a u istom razdoblju neće biti ni školovanih mesara u čak četiri županije – Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji. No zato u obrazovnom sustavu istovremeno imamo 11.148 ekonomista i 1443 poslovna tajnika. Naši učenici već četiri godine čekaju promjene strukovnog obrazovnog sustava koje su im obećane, no od ove jeseni dočekat će promjene samo u općeobrazovnim predmetima. Naime, najavljeno eksperimentalno uvođenje reforme u prve razrede strukovnih škola odnosi se na predmete koji među strukovnjacima nemaju takav značaj kao među gimnazijalcima. Štoviše, oni općeobrazovne predmete poput matematike ili fizike moraju učiti prilagođene stručnim potrebama zanimanja za koje se obrazuju.
Potrebe tržišta rada
U eksperimentalnom programu koji se najavljuje za ovu jesen neće biti reformiranog dijela strukovnog, odnosno praktičnog dijela iako naši gospodarstvenici već neko vrijeme na vladajuće rade jasan pritisak – treba im školovana radna snaga koja od upisa u srednje škole ima doticaja sa stvarnim radom, koja se u obrazovnom procesu uči procesu rada i koja bez pretjerana prilagođavanja može uloviti korak sa svim ostalim zaposlenicima. Treba im mogućnost da sami definiraju potrebe tržišta rada, ne da to definiraju zaposlenici Ministarstva nudeći učenicima zastarjela zanimanja. To je dualni oblik obrazovanja, a mi ga još uvijek nismo usvojili.
– Uvođenje modela dualnog obrazovanja ovisit će i o stanju gospodarstva u pojedinim sektorima te zainteresiranosti poslodavaca da primaju učenike na praktičnu nastavu – poručili su u Ministarstvu obrazovanja svjesni da su im gospodarstvenici već poručili da su zainteresirani. I da vremena za čekanje više nemaju.
Pogledajte i galeriju: Učionica 2030.: Kako će nam tehnologija transformirati škole
ljudi nedostaju a ne zanimanja