Potkraj svibnja u trgovačkom centru u Šibeniku žena je napunila kolica hranom i ne plativši ništa napustila trgovinu. Nikada prije nije učinila takvo što. Očajna, policiji je priznala da ju je na krađu natjerala neimaština i da nije imala izbora. Ako uopće dođe do suđenja, prijeti joj uvjetna kazna ili oslobađajuća presuda jer je počinila bagatelno djelo. U Zagrebu je u svibnju uhićen obiteljski čovjek koji je, pritisnut dugovima kamatarima, tri puta opljačkao poslovnice Splitske banke. Do tada nije imao dosje. Prema podacima MUP-a, broj razbojstava i teških krađa raste! Tako je prvih sedam mjeseci 2012. bilo 818 razbojstava, dok su lani u istom razdoblju bila 723. Zabilježene su i 12.394 teške krađe, dok ih je 2011. bilo gotovo tristo manje, 12.102. Koliko moralna i ekonomska kriza utječu na rast krađa, razbojstava?
>> Usporedba ove i prošle godine
Strah za život
Koliko je bilo pojedinaca koji su prvi put u životu nešto opljačkali iz očaja, ne zna se. Korupcijskih kaznenih djela ove godine, barem prijavljenih, kojih je bilo 349, manje nego lani (431).
– Kudikamo više na porast kriminala, krađa, razbojstava utječe moralna kriza koja potresa hrvatsko društvo već desetljeće nego ekonomska, koja je u nas više posljedica toga da smo pokradeno društvo. Moralna kriza je dovela do toga da su razlike između dobra i zla danas katkad nevidljive. Mlade generacije gledaju kako se bogate oni koji nisu ništa drugo nego zločinci i kriminalci iako nemaju takav status u društvu. Mlađi naraštaji, koji odrastaju bez osjećaja nade, ušli su u sustav vjerovanja da se marljivost i poštenje na isplati, za razliku od korupcije i nepoštenja, pa ne iznenađuje kad pojedinci na neprihvatljiv način pokušaju doći do onog što misle da im je potrebno. Iskustvo življenja u hrvatskom društvu ohrabruje porast kriminala, jer sve dok ne pokaže da se kriminal ne isplati, možemo očekivati sve više razbojstava i različitih oblika kriminala – smatra sociolog Renato Matić.
Objašnjava i slučajeve u kojima su pojedinci ukrali hranu jer je nisu imali čime kupiti ili u kojima su neki zbog duga počinili razbojstvo.
– Neimaština može potaknuti ljude koji prije nisu činili kaznena djela da posegnu za neprihvatljivim načinom u stanju očaja, ali pojedinci koji su ukrali zbog neimaštine istodobno su žrtve zločina ekonomskih i političkih moćnika, koji su dopustili da im se oduzme pravo na rad i da budu bačeni na cestu. Ljude koji su se zadužili kod kamatara, pa opljačkali trgovinu ili banku, nije na pljačku natjerala ekonomska kriza, nego prije strah za život, jer su znali da kriminalci dug ne opraštaju. Ne postoje relevantna istraživanja da siromašni i oni koji žive u neimaštini imaju veću sklonost kriminalu nego bogati i tako zaključivati značilo bi nasjesti na raširenu podvalu kako su siromašni skloniji kriminalu nego bogati. Ne zaboravimo da su najveći zločini posljedica sklonosti nekritičkog gomilanja kapitala i da to ne čine oni koji nemaju, nego oni koji imaju previše – kaže Matić.
Zločin bijelih ovratnika
To što je korupcijskih nedjela manje objašnjava:
– Korupcija je povezana s političkim kadroviranjem, sa zločinom tzv. bijelih ovratnika. Represivni organi dobili su odrješenije ruke i sve je manje nedodirljivih i dužnosnika koji će biti amnestirani za takva djela i ako se nešto pomaknulo nabolje, onda je to borba protiv korupcije.
a jel.....pa da svakako ima se sve više i više