Desetak ubojstava i nanošenja tjelesnih ozljeda, silovanja, stotine ili tisuće delikata s drogom, prijevara, provala, pljački, džeparenja… Ukupno oko 12.000 istražnih postupaka vodilo se ili se vodi protiv oko 2.100 stranaca iz Iraka i balkanskih država koji već imaju rješenje da trebaju napustiti Njemačku ili biti deportirani.
To je objavio kölnski list Kölner Stadt-Anzeiger pozivajući se na podatke Zavoda za borbu protiv kriminala u pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. Podaci se odnose na 6.800 stranaca koji bi trebali napustiti Njemačku, i to iz registra samo dva centra za strance u Unni i Coesfeldu. Iz podataka se ne zna koliko je istraga preraslo u kaznene postupke i koliko je ljudi na kraju osuđeno, navodi Deutsche Welle.
List se posebno bavi istragama protiv ljudi koji žive na prostoru metropole Kölna i navodi da pojedini pripadnici „klanova" imaju po 150 kaznenih prijava. „U to se ubrajaju i bagatelni delikti poput vožnje bez karte ili narušavanja javnog reda i mira." Pikantno je što postoje sumnje da je služba za strance u Kölnu namjerno otezala ili čak sprječavala deportacije pojedinih počinitelja.
Naime, srediünja služba u Coesfeldu – zadužena za odbijene tražitelje azila sa zapadnog Balkana – u studenome 2024. poslala je službi u Kölnu popis s 471 imenom stranaca koji bi trebali napustiti zemlju. Svi su podrijetlom iz Srbije, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Albanije i s Kosova. Coesfeld je ponudio pomoć pri izdavanju privremenih putnih isprava onima koji nemaju putovnice, kako bi bili deportirani. Iz Kölna je stigao jedino odgovor iz odjela koji je zadužen za 218 stranaca koji imaju izgled ostanka. Napisali su da pomoć oko putnih isprava nije nužna. Naprotiv, poručeno je kako razmatraju kako tim ljudima omogućiti trajni ostanak u Njemačkoj. U međuvremenu je 40 osoba s tog popisa, bez javnog objašnjenja, uklonjeno s popisa onih kojima se otvara mogućost ostanka.
Kada je kölnski list ovog kolovoza objavio postojanje tog popisa, slučaj je politički snažno pogodio Köln. „Kritičari su prigovorili gradskoj upravi da svjesno sprječava deportacije i ignorira važeće pravo", piše berlinski list taz (Tageszeitung). Podsjeća se da je Detlef Seif, zastupnik vladajućih demokršćana kancelara Friedricha Merza, nadležnima u Kölnu prigovorio „eklatantno nepoštovanje saveznih smjernica".
Tabloid Bild je ovog utorka (1. rujna) javio: „Umjesto da ih protjera, grad Köln radije ih je htio 'integrirati' – i očito je stavio popis u ladicu. Nevjerojatan skandal institucija!" Mnogi od ljudi s popisa imaju ili su imali tzv. „Duldung" – trpljeni status. To znači da nisu priznati kao izbjeglice ili azilanti, nego se za sada, iz raznih razloga poput zdravstvenih ili nedostatka dokumenata, tolerira njihov boravak u Njemačkoj.
Organizacije koje se zalažu za njihov ostanak upozoravaju da je na popisu gomila istraga zbog sitnih kaznenih djela, a ne najtežih koja bi, prema zakonu, mogla voditi deportaciji. Prva provjera kölnske službe za strance pokazala je da nitko u Kölnu nije paušalno odbacio deportacije kao mogućnost niti ih sprječavao. No, kako piše taz, ipak je nejasno zašto nitko iz Kölna nije centralno i sveobuhvatno odgovorio na upit iz Coesfelda. Kao što nije jasno ni u koliko je slučajeva deportacija uopće pokušana. Da bi uspjela, moraju se poklopiti brojni detalji – zemlja podrijetla mora prihvatiti povratak, a policija, uostalom, mora naći ljude onda kada je planiran deportacijski let. A to je vrlo teško.
Kölnski Stadt-Anzeiger još piše da je u prethodne dvije godine – od slanja popisa – čak 152 osobe s njega (ponovno) bile meta istraga zbog mogućih kaznenih djela. Pojedini mediji navode da se radi gotovo isključivo o Romima iz Srbije i susjednih zemalja. Konzervativni list Welt tvrdi tako da je Köln spriječio deportaciju „Roma koji su počinili kaznena djela i obvezni su napustiti zemlju". Ruždija Sejdović iz organizacije Rom e.V., koja se u Kölnu zalaže za ostanak migranata, pretpostavlja da je velik dio ljudi s ovog popisa zaista romskog podrijetla i dodaje da takvo izvještavanje prate sa zabrinutošću jer se tako paušalno optužuju svi Romi.
Ove srijede slučajem se ponovno bavi gradsko vijeće u Kölnu, a pravnici iz gradske uprave analiziraju cijeli popis. Uzbuna je podignuta i u pokrajinskoj vladi u Düsseldorfu, gdje koaliciju čine demokršćani i Zeleni. Gledano dugoročno, slučaj je politički oštar u vrijeme jačanja desničarske Alternative za Njemačku (AfD), čija su glavna tema upravo „ilegalni migranti" i navodna nespremnost vlasti da ih protjeraju iz zemlje. S područja Kölna je prošle godine deportirano 245 osoba, a ove godine dosad 115 – više od polovice njih vode se kao počinitelji kaznenih djela. Oko trećine tih ljudi vraćeno je u države zapadnog Balkana. Nejasno je koliko se njih poklapa sa spornim popisom koji ovih dana izaziva potres u javnosti.
FOTO Pogledajte kako izgleda sastanak u Gospiću: Stigli Plenković i ministri, dočekali ih lokalni dužnosnici...
Otvori KEKS Pay
Ovakav članak ima problem. Uvijek spomenem što bih napravio s nekim grupama ljudi da imam vlast i odmah ban.