Okretanje gospodarstvu s niskim otiskom energenata na atmosferu donosi brojne izazove za dionike tržišta, konsenzus je koji se mogao čuti na konferenciji Poslovnog dnevnika Energetski put u održivu budućnost, koja je okupila dionike energetskoga tržišta i koja se, u gotovo svemu, uklopila u globalne trendove, s obaveznim aktivističkim folklorom.
Globalan je i trend društvenoga dogovora prelaska na zeleno gospodarstvo i anuliranja izazova pred kojima se nove tehnologije nalaze. Različite zemlje različito su pristupile usmjeravanju prilagodbe na novu klimatsku realnost, a u Europskoj smo se uniji odlučili na regulatorni i financijski pritisak glede usmjeravanja industrije u tom smjeru. Stoga će uspjeh tih napora ovisiti, u glavnini, o društvenom dogovoru i svijesti o cijeni koju su porezni obveznici i korisnici energenata spremni platiti ne bismo li postigli političke i klimatske ciljeve niskougljičnog gospodarstva u sljedećim desetljećima.
Koliko su porezni obveznici spremni platiti klimatske ciljeve
Izdavanje dozvola za nove elektrane u Hrvatskoj čeka se nekoliko puta dulje nego u zemljama članicama Unije
Komentara 5
Govoriti o klimatskim ciljevima u društvu u kojem većina građana spaja kraj s krajem je bezobrazono. To je u rangu izjave Marije Antoanete: "ako nemaju kruha neka jedu kolače" ili gospođe Milanović "neka građani režu kruh na tanje šnite daa im duže traje". Nama u Hrvatskoj prioritetni ciljevi su uglavnom: pronalazak stalnog posla, steći krov nad glavom, kakav takav, te uspjeti pokriti režije i da ti ostane da možeš jesti svaki dan. Kad to riješite, onda možemo o klimatskim ciljevima.
Ko pita poreske obveznike.Njims se sami servira,i to je to ,vase je samo da platite imali ili nemali novca to se mora platiti.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
I zelenoj i klimatskoj agendi je cilj drastično povećati poreze građanstvu. Sebi ne, naravno.