Ušli smo u špicu sezone koja je za Hrvatsku uvijek važna zbog brojki i dodatnog priljeva kapitala. No, jesmo li spremni za novo gospodarsko okruženje ili ćemo i dalje previše puno ovisiti o turizmu i potrošnji?
Ježina: Mislim da je turizam super i da treba prvo gledati što daje gospodarstvu. Svaka industrija ima nešto od toga. No, stara je poslovica "nikad sva jaja u istu košaru". Nije problem zašto je turizam tako dobar ili dominantan – i Austrija ga ima, uz manji udio u ukupnom gospodarstvu. Više bih gledao kako pojačati ostale grane. Dapače, neka se turizam razvija i raste, ali poticanjem ostalih grana gospodarstva možemo dobiti neke nove jednoroge. Uostalom, ni ovi sadašnji nisu u turizmu.
Kolak: Turizam je benefit koji smo dobili geografskim položajem, ali i poseban benefit jer svoju robu u trenutku kad se događa ne moramo izvoziti izvan Hrvatske. Mi izvozimo, ali u Hrvatskoj, jer nam kupac iz Njemačke, Austrije, Poljske, Mađarske, Češke, Slovačke... dođe na obalu kupiti naš proizvod. Htio bih demistificirati priču oko turizma. Pitanje je što brojimo pod turizam - turističke kompanije i njihovo poslovanje ili cjelokupni ekosustav koji se naslanja na turizam s prehrambenom industrijom, telekomima i svime što suportira i ima korist od turizma. Turizam nam je odlična platforma za plasman usluga. Međutim... Gledamo li tržišnu vrijednost šest najvećih turističkih kompanija u RH, ona je manja od tržišne vrijednosti Končara i njegovog ekosustava. Dakle, nije točno da je industrija slabija od turizma, nego je ta platforma turizma toliko široka da kroz nju plasirate proizvode i usluge iz čitavog spektra industrije koje imate u RH. Na kraju, činjenica da je Končar svake godine prisutan u više od sto zemalja svijeta govori o konkurentnosti. Nemam podatak, ali nisam siguran da tijekom turističke sezone imamo plasman u više od 100 zemalja svijeta.
Perko: Mogu dodati da je prerađivačka industrija otprilike prva po udjelu koje banke financiraju, ovisno o kvartalu. Dakle, percepcija je jedno, a brojke govore drugo.
U tom kontekstu, a posebno zbog potencijala sjevernog Jadrana, treba li ubrzati napore oko izgradnje nizinske pruge do Rijeke? Koristimo li dovoljno gospodarski potencijal Jadrana i jadranskih luka?
Kolak: Končar je duboko involviran u taj segment razvoja željezničke infrastrukture, a iskoraci koje smo radili kroz proizvodnju baterijskih vlakova upravo su odgovor na činjenicu da velik dio tih pruga nije elektrificiran. I tražili smo rješenja koja mogu premostiti takvu situaciju kakva vlada u većem dijelu Europe. Nama je nužno značajno povećati ulaganja u pojedine koridore. Bez razvoja te infrastrukture nema ni razvoja gospodarstva. Ponajprije govorim o dionici pruge od Rijeke do mađarske granice s kritičnom točkom od Karlovca do Rijeke. Koliko mi je poznato, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture intenzivno promišlja o optimalnom modelu izgradnje te pruge jer su svjesni koliko je to kritična komponenta prometne povezanosti RH u smislu podrške razvoju gospodarstva. Riječka je luka najdublji ulaz u središnji europski teritorij i prirodna je baza za ulazak roba. Hrvatska bi s tom prugom puno dobila i zato se nadam da će država snažno prionuti da se što prije napravi. Mislim da tu nije pitanje da ili ne, nego koliko brzo možemo stvoriti preduvjete da možemo ući u takvu investiciju. A mislim da trebamo što prije.
Perko: Imali smo ove godine u Dubrovniku summit Inicijative triju mora. Jedan njen dio usmjeren je na transport. Zanimljivo, što se više počelo glasnije razgovarati o njoj i što se više priča o Rijeci kao glavnom ulazu kroz Jadran u srednju i istočnu Europu, tako se i Italija poželjela uključiti. Dakle, očito je koliko Rijeka može imati veliki značaj - ne samo kao luka, logistički centar i poveznica.
Otvori KEKS Pay
