Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Koeficijenti za plaće samo su 20 posto problema u javnom sustavu

Željko Lovrinčević, ekonomist koji je napravio najviše Vladinih ekonomskih analiza, smatra da je prije koeficijenata trebalo propisati koliko razred mora imati đaka...
03. prosinca 2019. u 15:37 5 komentara 533 prikaza
Prosvjed prosvjetara
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

U namjeri da ugasi požar Vlada je u jeku štrajka u školama najavila da će angažirati vanjske konzultante kako bi napravili analizu koeficijenata, odnosno složenosti poslova u školstvu i cijelom javnom sektoru. Ta bi analiza trebala biti pripremljena do sredine iduće godine, a hoćemo li je doista vidjeti u tom roku, veliko je pitanje.

Josip Aladrović KOREKCIJA KOEFICIJENATA Carinski sindikat dao Vladi dali rok, ako ga ne ispoštuje prijete međunarodnom prijavom

Politika odlučuje o uslugama

Bivša ministrica Martina Dalić smatra da se analiza koeficijenata može pripremiti za mjesec dana, no ekonomist koji je dosad najviše sudjelovao u pripremi Vladinih strateških dokumenata i analiza Željko Lovrinčević kaže da su koeficijenti tek manji dio, jedva 20 posto problema u sustavu plaća u javnom sektoru.

Sustav koeficijenata uvela je Račanova vlada 2001. godine, i od tada se uspostavljeni pariteti svako malo krpaju raznim dodacima, najčešće u izbornim godinama te u periodima HDZ-ovih Vlada. Sanaderova i Milanovićeva Vlada pokušale su donijeti novi sustav plaća, no nisu u tome uspjele, dok Andrej Plenković sa svojom tankom većinom nije ni pokušavao ozbiljnije zagristi u tu kiselu jabuku. Štrajk u školama otvorio je, međutim, Pandorinu kutiju na grub način, a što će iz nje izlaziti sljedećih mjeseci, vidjet ćemo.

Željko Lovrinčević | Autor : Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL

– Sustav je trebalo pojednostaviti, nakana je bila da se uredi tako da plaće budu umnožak koeficijenta i osnovice te da se dodaci koji su u međuvremenu ugrađeni u kolektivne ugovore čiste iz sustava – ističe Željko Lovrinčević koji kaže da bilo kakav razgovor o koeficijentima mora u podlozi imati političku odluku države što učiniti s pojedinim sustavom.

– Prije razgovora o koeficijentima u školama treba propisati veličinu razreda, smjenski rad, rasprostranjenost škola. Slično je i sa zdravstvom! Politika mora odlučiti koja će se vrsta usluge nuditi u pojedinoj zdravstvenoj ustanovi, na kojoj udaljenosti će biti bolnice međusobno. Ne može se razgovarati o koeficijentima dok se ne definira teritorijalna organizacija sustava – kaže Lovrinčević.

PREKINUT ŠTRAJK Kompromis Vlade i sindikata: Koeficijenti rastu do 6 posto u tri koraka

Sad je pitanje jesu li sindikati, tjerajući zeca, istjerali lisicu? Iskusnijima je jasno da tako teška društvena pitanja nisu tema za izbornu godinu, iako bi odgovornost prema građanima nalagala da se govori i o tome trebaju li razredi imati 16 učenika ili 25? Trebaju li na udaljenosti od dvadesetak kilometara dvije županijske bolnice u Varaždinu i Čakovcu, a na udaljenosti od 50-ak njih barem šest-sedam?

– Politika mora odlučiti kakve će javne usluge imati u nekom prostoru i to ne samo za škole i zdravstvo nego i za kulturu i socijalnu skrb. Tek kad se donese strateška odluka o tome, može se govoriti o koeficijentima. Priča o koeficijentima priča je o složenosti posla, a kod toga treba uzeti u obzir sve promjene koje su se dogodile zadnjih desetljeća, od demografskih do stanja na tržištu rada. Danas je za trećinu manje učenika u školama nego što smo ih imali prije dvadeset godina. Potražnja za profesorima se smanjuje. Danas se traži policajac više, povlače se ljudi iz mirovine i iz rezervi jer nema tko čuvati granice. Tektonske promjene u broju stanovnika i potražnji za pojedinim vrstama usluga moraju se vidjeti i u koeficijentima – kaže Lovrinčević.

Prosvjed prosvjetara u Zagrebu | Autor : Goran Stanzl/PIXSELL Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Sindikatima se sigurno neće svidjeti potreba da se broj zaposlenih prilagodi sve manjem broju učenika. Već i sada niz profesora ne može osigurati satnicu jer njihovi predmeti ne odgovaraju potrebama tržišta rada. Čemu onda uopće školovati djecu za nastavnike koji nam ne trebaju?

– Razgovor o koeficijentima besmislen je i njih ne treba izvlačiti iz konteksta dok se ne napravi analiza javnog sektora i usluga koje država nudi. To bi trebao biti kontinuiran posao svakog ministarstva, ali se ne radi – kaže Lovrinčević koji predviđa veliko razdoblje nesigurnosti i pritisaka na Vladu jer se sustav plaća razbio, pa sindikati mogu u svakom trenutku i u svakom sektoru pokrenuti prosvjede.

Rast plaća usporava euro

– Neovisno o tome postoji li granski kolektivni ugovor ili ne postoji, svatko može krenuti u štrajk u bilo kojem trenutku što će ne samo ovu nego i buduće Vlade dovesti u nezgodnu situaciju. S ovakvim presedanom proizlazi da je svatko pozvan da se za sebe bori individualno – kaže Lovrinčević.

Veliki prosvjed Hrvatska mora bolje popunio glavni gradski Trg NISU SVI ZADOVOLJNI Donosimo reakcije na dogovor Vlade i sindikata: 'Osjećamo se prodano. Osjećamo sram'

Kad se posljednja ponuda Vlade stavi na papir, Lovrinčević je izračunao da će u siječnju 2021. godine masa plaća biti 10 do 11 posto veća nego na kraju ove godine, što će na godišnjoj razini donijeti povećanje izdataka za plaće 4,5 do 5 milijardi kuna, i to pod pretpostavkom da se sljedeće izborne godine neće uvoditi nova prava.

– Toliki rast mase plaća povećat će strukturni deficit za jedan postotni poen, država će morati izdvojiti više sredstava i za mirovine jer će rast plaća utjecati na indeksaciju mirovina. Dođe li do bilo kakvog vanjskog šoka, bitno će se povećati ranjivost zemlje – kaže Lovrinčević koji povlači sličnost sa Sanaderovom Vladom koja je također znatno povećavala plaće i sve je završilo dugotrajnom recesijom i dramatičnim povećanjem javnog duga.

– Svaka odluka ima lice i naličje, a naličje rasta plaća u javnom sektoru u nesuglasju je s idejom i planom brzog uvođenja eura. Cijela koncepcija rasta javnih izdataka može držati vodu dok se proračun bude punio prihodima od turizma.

Kakve će sve posljedice proizaći iz štrajka na javne financije i državnu politiku?

1. Raspada se postojeći sustav plaća i ulazimo u nered jer će i drugi sindikati krenuti u borbu za veće koeficijente.. Pitanje je i što s postojećim dodacima

2.Trajni izdaci, odnosno strukturni deficit, dići će se za jedan postotni poen BDP-a, za 4,5 do 5 milijardi kuna godišnje, doći će u pitanje brzo uvođenje eura

3.Koeficijenti se ne mogu odrediti bez političke i strateške odluke koliko ćemo učenika imati u jednom razredu, koji nam nastavnici trebaju, kolika mora biti sredina da bi imala bolnicu

KiK prosinac
PROMO
Prolistajte novi KiK katalog i ne propustite super popuste!
  • Petarstijena-HR:

    Nikome ne treba povećavati plaće u javnom sektoru, jer je njihova usluga na razini 60-ih godina. Imaju otvorene granice i neka idu u Njemačku i Irsku, ako im je mala plaća...I mi svi radimo u privatnom sektoru, i znamo kako ... prikaži još! je teško zaraditi novac i naplatiit se...

  • ljutko:

    Problem je da je u OŠ koja ima 133 učenika i ima 40 djelatnika

  • Zir:

    Cudno, imali su strucnjaci i novinari 36 dana i mogli su svakodnevno pisati sto treba, i savjetovati sindikate, ucitelje, profesore i Vladu!!!