Hrvatska je u ovu godinu ušla s približno 195 tisuća zaposlenih kod obrtnika ili vlasnika obrta, a njihov se broj tijekom ljetnih mjeseci prošle godine penjao i do 220 tisuća, prema jučer objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku. Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil nedavno je izjavio da su obrtnici "nikad traženiji, cjenjeniji i plaćeniji" te da ih je u registru HOK-a krajem prosinca bilo više od 135 tisuća, odnosno desetak posto više nego godinu prije. Obrt kao način poslovanja doživio je snažan procvat nakon što je bivši ministar financija u Plenkovićevoj Vladi, Zdravko Marić, uveo paušalno oporezivanje obrta, pojednostavio administrativne uvjete poslovanja i smanjio javna davanja obrtnika.
Od ukupno 135 tisuća vlasnika obrta, lani je njih oko 102 tisuće bilo u paušalnom poreznom režimu, dok je tridesetak tisuća vodilo poslovne knjige. Iako se rast broja obrta često predstavlja kao pokazatelj poduzetničkog uzleta, dostupni podaci upućuju na drukčiji zaključak. Naime, taj rast nije rezultirao znatnijim povećanjem klasične zaposlenosti, nego je velikim dijelom potaknuo širenje nesigurnog samozapošljavanja koje u praksi često funkcionira kao zamjena za radni odnos. Potkraj 2014. godine Hrvatska je imala oko 97.000 radnika zaposlenih kod obrtnika, a danas ih je samo 3000 više – oko stotinu tisuća. Zahvaljujući poreznim olakšicama i nižim davanjima, obrt je u brojnim slučajevima postao prihvatljiviji oblik angažmana za poslodavce i naručitelje posla.
U tom se razdoblju udvostručio i broj obrta – s 20 na 40 tisuća – čiji su vlasnici zaposleni kod drugih poslodavaca dok im je obrt sporedna djelatnost. Zajedno s vlasnicima obrta, obrtništvo je krajem 2014. godine zapošljavalo približno 157 tisuća osoba, a danas zapošljava nešto manje od dvjesto tisuća. Zahvaljujući Marićevu poreznom potezu, stasao je novi krug obrtnika od približno pedesetak tisuća osoba koji zapošljavaju samo sebe i pretežno prodaju intelektualne usluge. U desetak godina broj obrta u Hrvatskoj porastao je za 57 tisuća, a broj zaposlenih kod obrtnika samo za tri tisuće!
Detaljnije podatke o strukturi obrtništva, pod nazivom "Obrtništvo u brojkama", objavljuje Hrvatska obrtnička komora, a posljednji dostupni podaci odnose se na sredinu prošle godine. Prije desetak godina Hrvatska je imala oko 78 tisuća obrta, među kojima je bilo približno 20 tisuća onih čiji su vlasnici bili zaposleni drugdje, dok su ostali obrtnici obrtništvo obavljali kao osnovnu djelatnost. Svaki deseti među njima bavio se prodajom intelektualnih usluga, koje su danas – s oko 38 tisuća takvih obrta – postale dominantan oblik rada u obrtništvu.
Za proizvodnju i trgovinu registrirano je po oko devet tisuća obrta, po približno 12 tisuća djeluje u građevinarstvu te u ugostiteljstvu i turizmu, a desetak tisuća u frizerstvu, kozmetici i fitnessu. Samo pet tisuća registriranih obrta bavi se popravcima, a samo oko tisuću klasičnim zanatskim uslugama koje postupno odumiru, poput postolarskih, urarskih ili klobučarskih djelatnosti. Četiri tisuće obrta registrirane su za poslove čišćenja, a oko tri tisuće za iznajmljivanje. Oko devet tisuća obrta prijavilo je sezonsko poslovanje. DZS navodi i da Hrvatska ima oko 17 tisuća zaposlenih u slobodnim profesijama te oko 18 tisuća registriranih poljoprivrednika koji plaćaju socijalne doprinose kao poljoprivredni osiguranici.
Otvori KEKS Pay
