Karamarko: Ne istražujem komunističke zločine zbog izbora
Da sam 2007. bio ministar policije, sigurno bih nešto poduzeo u vezi s Purdom, ustvrdio je Karamarko
Komentari 809
Obavezno prouciti http://europskaunija.yolasite.com/
BRAVAR je BIO BOLJI !
Ako krenemo od najava ministra Karamarka o početku otkapanja masovnih grobnica u svrhu istraživanja mogućih ratnih i poratnih zločina, vidimo da se tu najmanje radi o istraživanju zločina, jer su svi napori usmjereni prema reviziji povijesti koja podrazumijeva čak i reviziju ishoda 2. Svjetskog rata. Cilj je diskvalifcirati NOB i antifašstičku borbu, kao i sam pojam antifašizma, proglašaajući ih zločinačkim, a sve u svrhu rehabilitacije ustaštva i tzv. NDH, prikazujući prve kao borce za Hrvatsku kao žrtve komunističkog terora, a kako su komunisti bili i pokretači i vodeća snaga antifašističke borbe, onda sljedom toga žrtve zločinačkog anifašzma, a potonji fašistički zločin i nacističku kvislinšku tvorevinu kao nekakvu hrvatsku divot-državu. Ja mislim da nitko pametan nema ništa protiv da se istraže i već jedamput stave ad acta sva ona događanja koja su obilježila završetak 2. Svjetskog rata na području nekadašnje države, pa i zločine koje su kroz čin retalijacije počinili neki borc izredova ratnih pobjednika, nad pripadnicima poraženih i odmetnutih kvislinških vojski i civilima kolaboracionistima. Istraživanja da, istina da, ali revizija povijesti i ishoda 2. Svjetskog rata, kao i obračun s antifašizmom kao civilizacijskom tekovinom i svjetonazornim principom slobodnog pojedinca u slobodnom društvu, NE! Događanja iz 1945. treba promatrati isključivo u kontekstu vremena i prilika iz toga doba, bilo je to vrijeme bezakonja i bezvlašća, preslikavati ih na vrijeme sadašnje i današnje prilike je jednostavno nedopustivo za svakoga tko želi istinu. Pobjeda nad fašizmom značila je svladavanje sila mraka, pa se antifašizam danas smatra tečevinom civilizacije. Svagdje u bijelom svijetu, ali ne i u Hrvatskoj u kojopj se antifašizam proglašava zločinom. Kolaboracionisti se u svm državama u narodu prokazuju i doživljavaju kao najveći izrodi i veleizdajnici. Svagdje u bijelom svijetu, ali ne i u Hrvatskoj, gdje se upravo takvi zlikovci proglašavaju \"borcima za Hrvatsku\". Sve ono što recentni \"borci za istinu i pravdu\" traže pod egidom \"zločin je zločin i žrtva je žrtva\" su atake na antifašizam, su pokušaji preživjelih ustaša, neoustaša i klerofašista, da kao ratni gubitnici revidiraju povijest, odnosno ishod 2. Svjetskog rata i sude ratnim pobjednicima. Zanima li ikoga od tih što nariču stvarna istina i što se i zašto dogodilo u svibnju 1945.? Ne, oni samo misle da su danas jači, oni bi se osvećivali za ratni poraz. Cilj je jedan jedini: obračun s antifašizmom. U tom pravcu su i oni obračuni s Titom kao simbolom antifašističke borbe. Koja se to tragedija dogodila na Bleiburškom polju? Konačno su razoružani ostaci odmetnutih kvislinških vojski i to 7 dana nakon završetka 2. Svjetskog rata. I to je tragedija? Za koga? Kojim pravom su oni, koji su organizirali logore smrti i provodili rasne zakone, mogli očekivati da ih netko zaštiti, valjda od progona za najmonstruoznije zločine koje su činili od prvog do zadnjeg dana rata? Nisu oni bježali od zlih partizana, već su pokušali pobjeći od odgovornosti za sva zlodjela koja su počinili. Mogu li se i smiju li se u \"istraživanju komunističkih zločina\" iznositi ordinarne laži i zaobilaziti neprijeporne činjenice: Ako je točno, a je, da se u 2. Svjetskom ratu ginulo \"na buljuke\", a da okupatorima i kvislinzima nije napamet padalo identificirati poginule partizane i sahraniti ih drugačije nego u masovnu grobnicu izvan grobalja i bez oznaka, tko je tu žrtva, a tko zločinac? Nitko! Ako je točno, a je, da se u 2. Svjetskom ratu ginulo \"na buljuke\", a da partizanima nije napamet padalo identificirati poginule okupatore i ustaše (domobrani su imali drugačiji tretman) i sahraniti ih drugačije nego u masovnu grobnicu izvan grobalja i bez oznaka, tko je tu žrtva, a tko zločinac? Nitko! Ako je točno, a je, da su okupatori i kvislinzi gotovo beziznimno bez suda i suđenja strijeljali zarobljene partizane i bez identifikacije ih sahranjivali zajedno s onima poginulim u borbama, strijeljani su žrtve, a egzkutori zločinci, samo kako danas odvojiti one poginule u borbama od onih strijeljanih? Ako je točno, a je, da su partizani gotovo beziznimno bez suda i suđenja strijeljali zarobljene okupatore i ustaše i bez identifikacije ih sahranjivali zajedno s onima poginulim u borbama, strijeljani su žrtve, a egzkutori zločinci, samo kako danas odvojiti one poginule u borbama od onih strijeljanih? Ako je točno, a je, da su poslije završetka rata prijeki vojni sudovi ratnih pobjednika brojne ratne zarobljenike i razoružane odmetnike (one koji nisu položili oružje do 23:01 sati 08. 05. 1945.) osudili na smrt i da je nakon potvrde presude od strane Višeg vojnog suda najveći broj osuđenih strijeljan na licu mjesta i pokopan u masovnu grobnicu, ali to nije zločin. Ako je točno, a je, da su neki iz redova ratnih pobjednika pribjegli retalijacijama i bez suda i suđenja iz osvete ubili neke ratne zarobljenike i razoružane odmetnike, onda su ubijeni žrtve, a egzekutori zločinci. Problem je samo u tome što su i ovako ubijeni najčešće pokopani zajedno s onima na smrt osuđenima i strijeljanima. Od svih navedenih ratnih stradalnika (poginuli u borbama ili strijeljani poslije pravomoćnih presuda) i žrtava (strijeljani bez suda i suđenja) možda bi se mogla odrediti pripadnost prema neistrulilim dijelovima odora ili oznaka, samo tko je onaj tko će odrediti tko su stradalnici, a tko žrtve? Ili takvu identifikaciju i ne treba raditi, već sve pokopane u masovne grobnice proglasiti žrtvama \"partizanskih zločinaca\", za što plediraju brojni \"eksperti\", pa i ekspert koji to baš nije, dr. Ivo Banac? Jer kao što je poznato za njih je antifašizam zločin sam po sebi. Svibanj 1945. je i vrijeme u kojem se kolaboracionistima diljem Evrope presuđivalo po \"kratkom postupku\", u Francuskoj je desnica tvrdila da je francuski \"Maquis\" krajem rata, bez suda i suđenja, likvidirao 105.000 kolaboracionista, General de Gaulle spominje brojku od 10.842, dakle deset puta manju. Pritom je dodao: \"Ta je brojka bolna, ali je ograničena s obzirom na to koliko su groznih zločina počinili (fašisti) i kakve su njihove posljedice\". Smrt fasizmu, sloboda narodu! PLJUC!
g,Pavo pa hrvatskom upravljaju najveće hrvatine 20.g,gdje smo sada objasnite mi jeli to put naprijed,molim odgovor
: :::::kukuriku...pada li ti jos kisa u usta....??? . .
nažalost, o komunističkim zločinima se priča samo radi osvajanja vlasti ili ostanka na njoj. gdje si tomislave bio prije tri i prije 15 godina ili i ti skrivaš oca ili djeda koji su vršili egzekucije od dakse do bleiburga i sve do pedeset i neke.
Karamarko zašto Boljkovac,Manolić,Hršak,Bulat ne spavaju večeras u pritvoru?
u koliko sati su večernje vijesti? Moram vidjeti da li su Manolić ,Boljkovac,Hršak,Bulat pa i Mesić privedeni u policiju sa lisičinama na rukama?
pavo nadajmo se da ce nakon jama doci popis partizana i kamocedosa u hrvatskoj...pozdrav
+ - 14.02.2011. u 00:16h Ahil je napisao/la: druže hrabri hmmmm komunisto! zaboravio si: ____________________________________ Nisi sve procitao i drug iz HDZ (jos u ratnim god.) a nikada gosp. danasnjeg ADZ-a.
hmmmm Hrvatska nije zastitnica niti nasljednica NDH-a,ali nije izgradjena niti na \"antifasistickim\" tekovinama,nego na vjekovnoj volji i zelji Hrvatskog naroda za svojom drzavom.
\"Kao što su Srbi 90-tih godina moštima cara Lazara pokušavali homogenizirati svoju naciju, tako naši \'lazari\' s kostima iz Drugog svjetskog rata pokušavaju homogenizirati HDZ-ov birački korpus\"
Karamarko: Ne istražujem komunističke zločine zbog izbora i gušta nego zbog toga da bi domači domoljubno hendikepirani i oni u Briselu savremeno pravni imali osječaj da se u našim balkanskim zavičajima nešto radi, otkriva i promjenjuje..
E, blago Hrvatskoj s ovoliko mnogo političkih analitičara...! Kak bi bilo da malo zasučete rukave i bacite se na svoje poslove i zaradite nešto za ovu državu? Niš ne pada s neba. Stanje države je odraz njenih stanovnika. Dosta brbljanja i na posao!
Cijeli bitan vrh HDZ-a je sastavljen od bivših komunista. Kao i sve stranke u Hrvata. Vuk dlaku mijenja ali ćud nikada.
ne nikako to ne kopas zbog izbora,nego imas Karamarko previse slobodnog vremena,pa eto malo kopas po njivama,hehehheheheh
\"neznam da li ću ući u hdz\"...daj špijunčino molim te a di bi ti ušao?
Iz ovih logora su svi zločinci kažnjeni. Sada još ostaje da se kazne komunistički zločinci i onda duga i mirna ljubav među Hrvatima..
PARTIZANI I OVI SU NOSILI --ZVIJEZDU CRVENU ZVIJEZDU PETOKRAKU .............U zatvoreničkom logoru u Nišu tijekom rata u Hrvatskoj, JNA je držala između 700 i 1200 hrvatskih civila i vojnika, a ne 400, kao što je objavljeno u srbijanskim medijima, tvrdi Zadranin Milan Palada (56) koji je četiri godine proveo robijajući u srbijanskim logorima. Najprije dvije godine u kaznionici u Nišu, a zatim dvije godine u Sremskoj Mitrovici, iz koje je krajem 1993., čak godinu dana nakon što je ta zloglasna kaznionica “službeno” prestala djelovati, uspio spektakularno pobjeći! Palada nam se obratio nakon što je Balkanska regionalna istraživačka mreža (BRIN) objavila da je nekadašnja JNA u Nišu držala zatočeno 400 hrvatskih civila i vojnika te da je najmanje jedna osoba pritom preminula. Špalir batina - Jedne noći sredinom studenoga 1991. u niški su zatvor počeli stizati autobusi sa zarobljenim Hrvatima iz istočne Slavonije i Vukovara. Bilo je deset do petnaest autobusa. Gledao sam ih s prozora, bilo je žena, djece, tek tu i tamo pokoji mlađi muškarac. Na izlazu iz autobusa dočekao ih je uobičajeni “špalir” psovki, udaraca i batina. Svaki dan su prolazili saslušanja i mučenja, prisjeća se Milan iako se, kaže, ne voli vraćati u taj “film”. - Nakon što su žene i djecu odvojili od muškaraca, jedan čuvar je stao pokraj vrste u kojoj su bile žene, okrenuo se prema zatvorenicima na prozorima i povikao: “Evo vam hrvatskog mesa da se ‘ispraznite’.” Ne znam koliko je zarobljenika likvidirano i gdje su ih vodili, ali se po zatvoru govorilo da su završavali na poligonu niških specijalaca, kazuje Milan. Ubrzo je iz Niša prebačen u kaznionicu u Sremskoj Mitrovici gdje je opet svjedočio dolasku zarobljenih Hrvata nakon pada Vukovara. I sam je prolazio užasne torture i mučenja, no to je, kaže, bilo ništa prema onome što su prolazile zarobljenice, a među njima vukovarska heroina Manda Marić i liječnica Vesna Bosanac. Silovane žene - Često smo puta slušali čuvare i zatvorenike Srbe koje bi čuvari noću puštali da upadaju u te sobe i siluju, iživljavaju se. Bilo je tužno gledati sve te žene, djevojke, neke možda još samo djevojčice, kako u dronjcima stoje na prozorima. Nikakvu odjeću nisu dobivale, govori Milan. Dok je mogao, dodaje, pomagao je doktorici Bosanac čija je soba bila u zgradi iznad njegove. Ona bi noću spuštala konop do njegova prozora, a on bi joj tako slao cigarete, žigice, komprese od gaze koje bi ukrao u ambulanti, lijekove, pa i hranu kad bi se došlo do nje. Ipak, najteže se sjeća razdoblja kada je bio raspoređen na poslove čišćenja prostorija u kojima su bili saslušavani hrvatski zarobljenici. Zašto su baš njega izabrali za taj posao, ni danas mu nije jasno. - Nakon saslušavanja, najprije sam s poda sobe morao oprati krv. Krvi je uvijek bilo. Ponekad bismo u lokvama krvi nalazili komade kostiju lubanje, dijelova mozga. Jednom sam usred sobe za saslušanje naišao na četvrtinu ljudske glave, s kosom, i gotovo cijeli mozak. Užas, zgrozio sam se. Jednog je dana tako bio poslan da čisti ambulantu. Zidovi ambulante bili su često obloženi smotuljcima od deka. Iako je naslućivao što bi moglo biti unutra, jednog je dana iskoristio trenutak dok je čuvar bio na hodniku i odmotao jednu deku. Iz nje je ispao ljudski leš. - Izbrojio sam ukupno 40 leševa, kazuje Milan Palada, kojemu hrvatske vlasti nisu nikad priznale status civilne žrtve Domovinskog rata.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
13.02.2011. u 20:40h juragura je napisao/la: Da bi dokazao da nije predizborna kampanja, KaraMarko će najprije istražit: KRONOLOGIJA POKOLJA HRVATA 1991-1993 Svibanj 1991. pokolj u Borovu Selu 2. svibnja 1991. 12 osoba. Napad na policijsku ophodnju. Srpanj 1991. pokolj u Kuljanima 26. srpnja 1991. Počinili pobunjeni Srbi. Kod Dvora na Uni. Masakr zarobljenih civila. Pokolj u Zamočama 26. srpnja 1991. Četnici. Masakr hrv. policajaca. Pokolj u Strugi 27. srpnja 1991. 12 osoba. Četnici iz Dvora na Uni. Hrv. civili iz Zamlaća kao živi zid. Masakrirano 5 hrv. policajaca. Istog dana su ubijene još 3 osobe u Dvoru. Pokolj u Kozibrodu 26. srpnja 1991. 10 osoba pripadnika hrvatskog MUP-a. Pokolj u Dalju 1. kolovoza 1991. Pokolj pripadnika hrvatskog MUP-a i ZNG-a. Pokolj 25 civila. Pokolj u Lovincu 8. kolovoza 1991. 5 osoba. Radnici na željeznici, ubili ih kolege s posla, iz susjednog sela. Pokolj u Kraljevčanima 14. kolovoza 1991. 5 osoba. 5 staraca. Pokolj u Bjelovcu 14. kolovoza 1991. Kod Petrinje. Pokolj u Lovincu 14. kolovoza 1991. Kod Gospića. Pokolj u Pecki 16. kolovoza 1991. 4 osobe. Srp. vojska. 4 starije osobe. Čuntić i Dragotinac. 16. kolovoza 1991. pokolj policajaca u Žutoj Lokvi. 24. kolovoza 1991. 4 osobe. Pokolj pripadnika hrvatskog MUP-a. od Srp. Vojske. Pokolj u Skeli kod Gline 29. kolovoza 1991. 10 osoba. Rujan 1991. pokolj u Graboštanima, Stublju i Majuru. 3. rujna 1991. 20 Hrvata. Pokolj u Četekovcu kod Kostajnice, od Srp. Vojske. 3. rujna 1991. 24 Hrvata.. Balincima i Čojlugu, kod Slatine, Srp. vojske. Pokolj u Kusonjama 8. rujna 1991. 20 masakriranih hrv. gardista. Tijela su otkrivena potkraj siječnja 1992. Petrinja, položaj oko nove bolnice. 18. rujna 1991. 17 masakriranih osoba pripadnika ZNG. Autokamp Grabovac, Plitvička Jezera 25. rujna 1991. 3 malodobne osobe. Srp. vojska. (JNA) Listopad 1991. pokolj u Gornjem Viduševcu kod Gline 1. listopada 1991. pokolj u Čorcima 4. listopada 1991. pokolj u Vagancu 9. listopada 1991. pogrom u Lovasu 10. listopada 1991. pokolj u Širokoj Kuli kod Gospića 13. listopada 1991. pokolj u Bukovcu 16. listopada 1991. U općini Perušić, pokolj u Novom Selu Glinskom 16. listopada 1991. 32 osobe, kod Gline. Pokolj u Karancu 17. listopada 1991. 4 hrv. civila Mučeni u policijskoj postaji Beli Manastir i smaknuti na farmi. Pokolj u selima Skakavcu i Brešanima. sredina listopada Pokolj kod Baćina 20. listopada 1991. Pokolj u Lipovači 28. listopada 1991. Lipovača/Drežnik. Pokolj u Petrinji 4. studenog 1991. 76 osoba. Pokolj u Poljanku 7. studenog 1991. 6 civila. U općini Korenica. Pokolj u Petrinji 8. studenog 1991. 42 osobe (16 djece). Pokolj u Erdutu 9. studenog 1991. 15 osoba. TO SAO SBZS i arkanovci. Žrtve su Hrvati i Mađari. Pokolj u Erdutu 11. studenog 1991. 5 civila. TO SAO SBZS i arkanovci. Žrtve su Hrvati i Mađari.] Pokolj u Saborskom 12. studenog 1991. JNA i pobunjeni Srbi iz Plaškog. Ovčara 18. studenog 1991. Masakr u Škabrnji 18. studenog 1991. Pokolj u selu Klancu sredina studenog 1991. 20 hrv. civila. Četnici. Kod Slunja. Pokolj u Dabru 21. listopada 1991. 7 osoba. Kod Vrhovina. Ekshumirani su 4. travnja 1992. Pokolj u Vrhovinama 22. i 23. studenog 1991. 8 hrv. civila. Četnici. Vrhovine i Dabar. Pokolj u Smoljancu 4. prosinca 1991. 7 osoba. Plitvički kraj. Pokolj u Čanku 10. prosinca 1991. Uk. 7 civila. U općini Korenica. Pokolj u Gornjim Jamama 11. prosinca 1991. 15 hrv. civila (3 malodobne djece) Pripadnici postrojbe t.zv. RSK t.zv. \"šiltovi\". Gornje Jame, Glina. Pokolj u Voćinu i Humu kod Slatine 12.-14. prosinca 1991. 47 hrv. civila. Voćin i Hum kod Slatine. Pokolj u Kostrićima 15. prosinca 1991. 16 hrv. civila (2 djece od 2 i 4 godine.) Srp. odmetnici. Kod Hrv. Kostajnice. Pokolj u Joševici 16. prosinca 1991. 21 hrv. civil (4 djece). IDG Jose Kovačevića i \"Šiltovi\". Joševica na Banovini, od Gline. Pokolj u Erdutu 26. prosinca 1991. 7 osoba. Žrtve su Hrvati i Mađari. Pokolj u Jasenicama 30. prosinca 1991. 5 hrv. civila (5 staraca). U zadarskom zaleđu Siječanj 1992. pokolj u Polju i Lađevačkom selištu 16.-21. siječnja 1992. 10 osoba. Četnici. 10 hrv. civila. Kod Slunja. Pokolj od strane Četnika u zaseoku Šašići kod Ervenika (Knin). 18. siječnja 1992. 4 osobe (2 malodobne djece.) 1993. Pokolj u Medviđi 9. veljače 1993. 10 civila. Rujan 1993. pokolj u Kusonjama 8. rujna 1993. 3 civila, 11 ranjenih od mine, prigodom počasti. (Hvala ”ribnik”).