Naslovnica Vijesti Hrvatska

Kakvi su turisti na Jadranu? Rusi su najbolji potrošači, Talijani zavodnici, Bosanci zabavni...

Ako smo se o nekog ogriješili kao turistički domaćini, onda su to svakako Česi. Na goste koji su nam se među prvima počeli vraćati nakon rata često se gledalo s podcjenjivanjem
15. srpnja 2019. u 08:20 41 komentara 14371 prikaza
Češke turistkinje fotografiraju se s mobitelom na rivi
Foto: Nel Pavletić/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/5

Heraklitova “Samo mijena stalna jest” svakako se nije odnosila na promjene mjesta boravišta njegovih suvremenika, a ni Petar Preradović svojim stihom “Stalna na tom svijetu samo mijena jest” nije se referirao na turizam, ali malo se čime može bolje i prikladnije opisati moderne nomade i današnji svijet putovanja. Sve se, naime, stalno mijenja. I to doslovce svakodnevno.

Plaža PREMA DZS-u: U svibnju najosjetniji izostanak Nijemaca

Želje i prohtjevi gostiju nikada dvije sezone zaredom nisu isti. Ako tu mijenu ne iznjedri njihova svakodnevica, pobrinut će se turistička konkurencija koja se neprestance međusobno nadmeće dodatnim sadržajima, novim pogodnostima, neviđenim atrakcijama ne bi li privukli goste, maksimalno im ugodili i eventualno ih vezali i za dogodine. Iako, ta je misija s nikad razmaženijim putnicima i teža nego ikad. Inače, upravo su hrvatski gosti bili poznati po iznadprosječnoj odanosti svojim domaćinima. Brojni su slučajevi, pogotovo među Nijemcima, da neki gosti i ostare dolazeći u Hrvatsku na odmor i po 30-40 godina zaredom.

Recimo, do prije nekoliko godina tek je svaki deseti strani turist u Hrvatsku dolazio prvi put. U međuvremenu broj povratnika pada, a broj onih koji prvi put dolaze kod nas na odmor u 2017. se popeo iznad 30 posto. Tako je sve teže dobro poznavati goste, a i velike gužve s kojima se naš turizam suočava posljednjih godina, ne pomažu da im se domaćini detaljno posvete. Za to bi mogla biti dobra prilika baš u ovoj sezoni budući da, kako stvari trenutačno stoje, pretjerane gužve ne prijete...   

Predstavnici Koordinacije ugostitelja Hrvatske predali u Banskim dvorima svoje zahtjeve Vladi ZAHTJEVI Ugostitelji traže niži PDV i kupone za povremene poslove

RUSI

Biraju najbolja jela i vina, ali ne žele se gnjaviti vizama

Godine u kojima se činilo da će od Talijana preuzeti titulu najvećih galamdžija na Jadranu davno su prošle. Nakon ulaska u EU dobar dio gostiju iz Rusije vize su odvratile od Hrvatske i nikad se nije dogodio bum kao u nekim talijanskim ili španjolskim destinacijama u kojima je broj slavenski širokogrudnih i bučnih Rusa prvo višestruko nadmašio sve druge goste, a onda svojom dominacijom počeo i rastjerivati druge nacije. U Hrvatskoj je fascinacija gostima iz Rusije, koji spadaju u ponajbolje potrošače i dnevno troše više 120 eura, preskočila tu fazu, a u međuvremenu su i Rusi usvojili neke nove navike i više ih nije tako lako uočiti već izdaleka kao u devedesetim godinama.

No, i dalje se prepričavaju epizode iz tog vremena kad su ovi novopečeni, dobrostojeći svjetski putnici, još uvijek pomalo u nelagodi, gotovo s grižnjom savjesti što su se izdigli i više nisu radnička klasa, ostavljali goleme napojnice svima koji su ih posluživali. Danas su Rusi profinjeniji turisti, i dalje se vole provesti, ne žale potrošiti, jedu najbolja jela i piju najbolja vina i druga pića, ali više nisu toliko željni svijeta. Putuju masovno u Tursku, Španjolsku, Egipat, Italiju, Francusku... Ljubav prema Jadranu nije nestala, lani ih je došlo oko 135.000, ali mnogi si danas mogu priuštiti maksimalan komoditet, ne žele se gnjaviti s vizama ili, recimo, s jelovnicima koji, kao što je slučaj kod nas, nisu na ruskom.

Dubrovnik TURIZAM U prvih šest mjeseci u Hrvatskoj je bilo 400.000 više turista nego lani u isto vrijeme

TALIJANI

Opravdavaju imidž latino zavodnika

Već dugo se ne strahuje da će nam turisti s kojima dijelimo Jadransko more pojesti najbolju ribu, škampe i jastoge kad dođu k nama na odmor. Kriza je Italiju protresla do kosti, životni standard pao je znatno ispod zlatnih vremena kad su talijanski turisti u jadranske restorane zalazili bezbrižno galameći, uz smijeh, i ne proučivši cjenik. Talijanski BDP i dalje raste skromno, nezaposlenost se lani vrtjela oko deset posto, a ni 2019. za tu zemlju neće biti godina gospodarskog čuda. Europska komisija Italiji je za 2019. prognozirala rast BDP-a od mršavih 1,1 posto. Istina, Talijani nisu racionalni Nijemci pa ih je tako i prije dvije godine u inozemstvo na odmor putovalo oko 7,3 milijuna. Hrvatsku je, pritom, izabralo njih približno 1,2 milijuna.

Tipični su Mediteranci, glasni, tamnokosi, ušminkani u svakoj prigodi. Temperament im je često iznad racija, a godinama su na Jadranu srčano opravdavali imidž latinozavodnika koji, pritom, u novčanik potežu i dublje nego što bi trebali. Hrvatska im je drugi izbor kad putuju izvan zemlje na ljetovanje, nakon Španjolske, a o njima dosta govori i to što su iako se već dulje žale na cijene, posebice u restoranima, svojom dnevnom potrošnjom od 76 eura za euro izdašniji od Nijemaca.

Turizam SPUŠTAJU CIJENE Teža turistička sezona: Na Jadranu sniženja do 20 posto

NIJEMCI

Ne žele iznenađenja, ne razbacuju se novcem

Najvjernije i najbrojnije, a po nekim istraživanjima, i najomiljenije hrvatske goste, Nijemce, uvijek se dočekivalo raširenih ruku. Za probirljive jadranske domaćine, dakako, imaju i oni svojih mana. Nekako se to, međutim, sve iznivelira i, na koncu, svi zadovoljni, pluseva i minusa podjednako. Nijemci se novcem ne razbacuju, ali prema imovini domaćina brižni su kao da su u vlastitom domu. Neće za svaki obrok u restoran, jest će i iz dućana, nešto će prezalogajiti i na plaži, ali sa sobom neće ostaviti ni papirića. Ne vole neugodna iznenađenja i žele precizno znati što će ih dočekati na odredištu, a svoj će odmor bukirati praktički već zimi, pa domaćini ne strepe do zadnjeg trena hoće li soba ostati prazna.

Štucne li malo njihovo gospodarstvo, odmah će stegnuti pojas, srezati putne troškove, ali će svejedno doći. I u najboljim godinama, s rastućim standardom, vole unaprijed znati koliko će potrošiti. Daleko su od našeg mentaliteta i teško ih je razgaliti da posegnu u novčanik dublje nego što su namjeravali, ali, opet, puno ih je i njihovih 75 eura po danu, koliko potroše na odmoru kod nas, nikako nije za bacanje. Legenda, pak, o tome da vole šljivovicu više je legenda nego stvarnost. Iako, svakog se ljeta nekom omakne čašica previše. Ali, kome to odmah dobronamjerno zaboraviti ako ne ponajvećim svjetskim putnicima, koji se jedino u krajnjoj nuždi odriču odlaska na odmor i kojih samo u Hrvatsku godišnje dođe 2,9 milijuna?

'bih...makarska...05.07.2009...makarska, plaza donja luka, prepuna gostiju, za razliku na radne dane vikendom se tesko pronalazi mjesto na plazi, preovladavaju gosti iz bih i poljske, njemaca i ostali Turizam Britanci bježe iz skupe eurozone – prilika za hrvatski turizam

ČESI

O njih smo se najviše ogriješili

Ako smo se o nekog ogriješili kao turistički domaćini, onda su to svakako Česi. Na goste koji su nam se među prvima počeli vraćati nakon rata često se gledalo s podcjenjivanjem, žučljivo im se brojilo svako pivo i salama koje bi donijeli sa sobom, a nije ih se štedjelo ni u razgovorima o tome koliko koja nacija troši kad se nađe za stolom. Naglas ih se ogovaralo kako u restoranima sjede za jednom bocom mineralne cijelu večer, a, kao da sve to nije dovoljno, s podsmijehom se komentirala i odjevna kombinacija naših gostiju s Istoka. Ponekad su negativni publicitet skromni češki gosti dobivali i zahvaljujući svojim nerealno odvažnim sunarodnjacima koji bi se u sandalama uputili na Velebit ili bi hrabro isplovili na otvoreno more a da nisu ni planinari ni morski vukovi i, eto, problema.

Njihova kultura, nenametljivost, radoznalost i zaljubljenost u Jadran, koji im je ljetna destinacija broj jedan, dugo nisu bili posebno na cijeni. U međuvremenu se Češka svrstavala u najrazvijenije zemlje u Europi, s iznadprosječnim gospodarskim rastom i prosječnom plaćom od 1225 eura (u Pragu čak 1512 eura), a i većina naših domaćina preležala je dječje turističke bolesti, pa Česi više nisu na tapeti. S dnevnom potrošnjom u Hrvatskoj od 71 euro nadmašili su i domaćine kad se nađu u turističkoj ulozi. A koliko god ih se nekad glasno ogovaralo, imidž gostiju, kojih je samo lani kod nas na odmoru bilo zamalo 800.000, u posvemašnjoj se tišini polako promijenio nabolje.

dubrovnik Statistika Njemački su turisti i dalje najbolji gosti u Hrvatskoj

BOSANCI

Šišaju nas u otvorenosti, šteta što su im plaće niske

Sa zamalo pola milijuna turista iz susjedne Bosne i Hercegovine, koliko ih je prošle godine došlo na odmor na hrvatski Jadran, dijelimo toliko sličnosti da svako portretiranje već u drugom, trećem potezu počinje nalikovati na autoportret. I oni i mi rado idemo na more, ali ni jedni ni drugi to ne planiramo puno unaprijed, niti za putovanje štedimo mjesecima prije. U skladu s tim, koliko ćemo potrošiti na odmoru, uglavnom ne ovisi o racionalnoj odluci i nama samima, već o situaciji, raspoloženju, kako nas ponese. Na povratku kući, minus često krpamo još koji mjesec. Iskažu li se domaćini – a i gosti iz BiH poput nas domaćih često biraju zimmer frei, pa pruže i malo više od običnog gostoprimstva, skloni smo se sprijateljiti, a na isto mjesto dolaziti godinama.

Ako smo se istrošili, preživjet ćemo bez kompleksa dan samo na pašteti i paradajzu. U moru sličnosti ima, dakako, i nešto razlika. Gosti iz BiH, gdje se regrutira i dio jadranskih konobara i kuhara, šišaju nas u otvorenosti i druželjubivosti. Oduvijek se zna da su Bosanci duhoviti, da se ‘raja’ odlično zabavlja i da je s bosanskom ekipom smijeh zagarantiran. Jedini hendikep gostiju iz BiH su plaće. Prosječna iznosi nepune 3500 kuna, pa mnogi more, i to uglavnom makarsko, nažalost, vide samo na jedan dan.

'05.07.2010., Sibenik -  U Sibeniku sve vise turista iz Japana koji sa zadovoljstvom razgledaju stari dio grada Sibenika Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL' Dulja sezona Padaju rekordi: na Jadranu 
62 posto više gostiju iz Koreje

KINEZI

Još uvijek su enigma, najviše vole ići u šoping

Iako Hrvatsku iz daleke Kine već posjećuje zamalo četvrt milijuna turista, gosti iz te zemlje i dalje su za veliku većinu naših domaćina poprilična enigma. U zemlji s nepune 1,4 milijarde stanovnika putovnicu ima tek deset posto građana i Kinezi su se relativno kasno uključili u svijet inozemnih putovanja. To se stubokom mijenja, Kina je, recimo, s oko 130 zemalja sklopila različite sporazume o izuzećima ili olakšavanju viznih procedura i u 2017. kineski su turisti u inozemstvo putovali 135 milijuna puta. Te su godine na putovanjima potrošili 315 milijardi američkih dolara, a procjenjuje se da će ih 2021. u inozemstvo putovati 192 milijuna i da će potrošiti 458 milijardi USD.

Kineski turisti zarađuju 650 do 1300 eura, a imaju manji broj dana godišnjeg odmora od Europljana. Ali, zato uživaju u većem broju državnih praznika koje u pravilu spajaju u cijeli neradni tjedan. To, recimo, vrijedi za Kinesku novu godinu i Nacionalni dan u listopadu. Većina još uvijek voli grupne ture. Tijekom jednog putovanja vole vidjeti više destinacija, bitno im je da se radi o razvikanim atrakcijama, ali nisu vjerni gosti i rijetko će se dvaput vratiti na isto mjesto. Na listi motiva nakon razgledavanja za njih 56 posto je šoping. Suveniri im nisu na prvom mjestu, najviše troše na odjeću i modne dodatke te na parfeme i beauty kozmetiku. Nisu poligloti, a dobro je znati da u restoranima vole popiti toplu vodu te da ih u hotelskoj sobi čeka komplet za pripremu i posluživanje čaja.

Plaža usporeni buking Za špicu sezone i do 20 posto manje rezervacija gostiju
COTRUGLI Business School
TOP MENADŽERI
Kako uštediti 2000 € i besplatno u Hrvatskoj isprobati vodeći MBA program regije?

A1 izdvaja za Vas

  • Avatar kiselica
    kiselica:

    Ne znam zasto se u analizi zaboravili Poljake.

  • kapunjohan:

    Mislim da su članci toga tipa besmisleni jer se ljude - turiste ne da tako sortirati, svaki čovijek je jedinka za sebe a državljanstvo često nema ništa sa stvarnim kultorološkim porijeklom opisanog.Stereotipi ,bosanac , slovenac , austrijanac ne skoro i ne postoje više.

  • Avatar babinjak1984
    babinjak1984:

    Najvjernije i najbrojnije, a po nekim istraživanjima, i najomiljenije hrvatske goste, Nijemce, uvijek se dočekivalo raširenih ruku. Istina.I 41.