Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 2
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
nulta stopa

Kako se živi u gradovima bez prireza? Ostali su bez desetaka milijuna kuna, ali sve su nadomjestili...

Koprivnica: Reportaža
Foto: Damir Spehar/PIXSELL
1/4
02.05.2023.
u 18:25

U Hrvatskoj prirez nema oko 30 gradova, dakle četvrtina. Najveću stopu ima Zagreb, 18 posto, pa će taj grad i najviše novca izgubiti ukoliko se ostvare najave da bi Vlada mogla ukinuti prirez u sklopu mjera rasterećenja plaća, računajući na to da će im se dugoročno isplatiti.

Bjelovar, Čakovec, Samobor, Vukovar, Koprivnica, Sveta Nedelja, Krapina, Opatija... Dio je to gradova koji su odustali od prireza na dohodak kao jednog od sigurnih i stalnih prihoda koji se slijevaju u proračune. Iskustva su pokazala su da im se nulta stopa prireza – isplatila. Gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić (SDP) kaže nam da nikad nisu imali prirez i da nisu ni razmišljali o tome da ga uvedu.

- Koprivnica je grad snažnog gospodarstva i bez obzira što je bilo i kriznih godina, koje je dobrim dijelom uvjetovala i država svojim poreznim politikama i uzimanjem novca, no nekako smo uvijek uspijevali ići naprijed, nekad brže, a nekad sporije. Proračun nam je izuzetno stabilan. Ono što smo radili proteklih nekoliko godina pokazalo je rezultate jer smo  ozbiljno pristupili proračunu i preslagivanju financijske slike za razdoblje u kojem očekujemo pojačano trošenje europskih sredstava. Činjenica je da su se sve dosadašnje vlade isključivo "igrale" sa stopama poreza na dohodak i da je bilo godina kad nas je to jako "lupilo" po glavi jer nam se uzimalo iz proračuna. Ministar financija izađe s najavom povrata poreza i povećanja plaća kroz porez na dohodak, samo nikad nitko od ministara ne kaže da to nije prihod države, nego jedinica lokalne samouprave. Sad će ministar Primorac Koprivničancima, Čakovčancima ili Varaždincima davati veće plaće, samo im zaboravlja reći da će se sve to osjetiti na kraju u proračuna tog istog Čakovca, Koprivnice i Varaždina. Sigurno je da s poreznim politikama moramo nešto napravitri jer ovakav sustav nije dobar. No, volio bih da se priča o jasnijoj decentralizaciji države na način da PDV i porez na dobit barem dijelom ostaju tamo gdje nastaju. Idemo napokon razgovarati o, ne nužno porezu na nekretnine, nego o porezu na bogatstvo i rentijerstvo jer nije normalno da su neki u razdoblju promjene kuna u euro i inflacije pokupovali po 10, 20 ili 30 stanova i apartmana za rentanje, a plaćaju minimalni porez državi i minimalnu komunalnu naknadu gradovima. To su teme o kojima bi trebalo razgovarati – smatra Jakšić.

Gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak (HSLS) veli da su prije šest godina, kad je došao na vlast, imali 133 milijuna kuna ukupnih prihoda, s time da je prirez bio oko 12 milijuna kuna, a sad je gradski proračun preko pola milijarde kuna. - Super sve funkcionira bez prireza. Nismo izgubili prihode ukidanjem prireza, nego su nam prihodi znatno narasli. Kaže se da je teorija porezne politike da što su manji porezi, jače se razvija gospodarstvo i više se uplaćuje u proračun. Kompenzira se s pojačanom gospodarskom aktivnošću. Naš proračun je rastao više od drugih gradova u regiji koji su imali prirez i imaju ga i danas. Nama je ukidanje prireza bilo pozitivno iskustvo. Gospodarska aktivnost se pojačala, sve se nadomjestilo s novcem iz europskih fondova. Već petu godinu smo među deset posto najuspješnijih gradova po izvlačenju sredstava iz EU fondova. Naravno da onima neuspješnima u povlačenju novca iz EU fondova nedostaje prirez. Zaustavio sam sve projekte u kojima Grad daje 100 posto novca, a provodimo samo one koje sufinanciramo s deset, 20 ili 30 posto, kako bismo pokupili 70, 80 ili 90 posto novca. Jednostavno nemamo potrebe za prirezom – kaže nam gradonačelnik Hrebak.

U Hrvatskoj prirez nema oko 30 gradova, dakle četvrtina. Najveću stopu ima Zagreb, 18 posto, pa će taj grad i najviše novca izgubiti ukoliko se ostvare najave da bi Vlada mogla ukinuti prirez u sklopu mjera rasterećenja plaća, računajući na to da će im se dugoročno isplatiti. Od najvećih gradova, Split ima stopu od 15 posto, Rijeka i Osijek po 13, Zadarv, Pula i Velika Gorica 12, Dubrovnik, Sisak, Šibenik , Vinkovci 10, Karlovac 9, Varaždin 7,5, Slavonski Brod 6... Od onih koji obračunavaju prirez, najmanju stopu ima Vis – tri posto.  

Većina gradova je negdje na sredini, na desetak posto. U posljednje tri godine dvadesetak gradova se odlučilo na smanjenje prireza kao dio mjera pomoći građanima i gospodarstvu. Gradovi poput Grubišnog Polja i Čazme stopu su prepolovili. Iako su na početku izgubili milijune kuna, prihodi su im kasnije porasli zbog rasta investicija, a dijelom i zbog porezne reforme. Okrenuli su se privlačenju novca iz EU fondova. Grad Čakovec imao je stopu od deset postu koju je ukinuo početkom 2021. godine, ostavši bez oko devet milijuna kuna. To će nadomjestiti EU projektima. Inače, visinu prireza koji se obračunava na sve primitke podložne obvezi poreza na dohodak, određuje predstavničko tijelo grada ili općine, a plaćaju ga građani prema prebivalištu ili boravištu. Za općine je maksimalna stopa 10 posto, za gradove ispod 30.000 stanovnika 12, a za one iznad 30.000 stanovnika 15 posto. Zagreb ima posebno pravo na 18 posto.

Video: Pogledajte atraktivne pokazne vježbe HV-a i policije te nastup akrobatske skupine 'Krila Oluje' u Okučanima

 

Komentara 4

ST
sttipe
19:11 02.05.2023.

Hrvatski porezni sustav je za neke porezna oaza, a za neke, Reket, kojeg ne možeš platiti...

ST
sttipe
19:10 02.05.2023.

Narast će "komunalna naknada, ili neki od haraća, kojih "ne možeš potrošiti manje"!!! Suma sumarum, uhljebe više ni malo neće plaćati poslodavci, nego samo radnici..

ZA
zagi101
17:27 02.05.2023.

jedno su manji gradovi a Zagreb je ipak velegrad i javni prijevoz bez prireza ne možeš nadomjestiti, kaj bi ko Kinezi biciklima po gradu, pa i oni više ne bicikliraju

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije