Prvi Afroamerikanac imenovan kardinalom, Ruanda i Bronei po prvi puta dobivaju kardinale, zatim kardinali postaju i umirovljeni svećenici koji su djelovali na terenu u misijama u Africi ili Aziji, pa i oni koji nisu ni biskupi, ali imaju određene zasluge. Papa Franjo najavom imenovanja novih 13 kardinala još je dublje izmijenio kardinalski zbor. Njegov sedmi konzistorij održat će se 28. studenoga, tjedan dana uoči adventa, te će po prvi puta u povijesti jedan Afroamerikanac, nadbiskup Washingtona mons. postati kardinal.
Washingtonska nadbiskupija ostala je prazna zbog ostavke kardinala Donalda Wuerla koji je navršio dob za umirovljenje, odnosno 75 godina, ali i zbog krize nastale oko skandala seksualnog zlostavljanja maloljetnika od strane kardinala Theodora McCarricka. Gregory je postao poznat u svijetu nakon što je ove godine stao uz prosvjednike Black Lives Matter protiv američkog predsjednika Donalda Trumpa koga je spočitao i zbog toga što je mahao s Biblijom u ruci ispred nacionalnog svetišta posvećenoga Ivanu Pavlu II. Trump je mahao Biblijom odmah nakon što su prosvjednici protiv njega bili gađani sa suzavcima. Gregory je taj Trumpov potez definirao “zbunjujući i za prijekor”, te naglasio kako katolička institucija ne smije biti manipulirana.
Među 13-oricom novih kardinala ima i šestorica Talijana, ali među njima nema nadbiskupa Milana, Torina i Venecije, gradova koji su uvijek imali kardinale. To znači da ni jedna nadbiskupija koja je bila kardinalska ne znači da će to i dalje biti. Franjo bira kardinale po zaslugama, a ne prema njihovoj karijeri. Također je važno i to da na budućoj konklavi ti kardinali izaberu Franjina nasljednika upravo po logici po kojoj su oni ušli u kardinalski zbor, dakle ne po tome koliko su moćni u pojedinim biskupijama ili koliko bi mogli prikupiti glasova na osnovu utjecaja na pojedine kardinale. Franjin nasljednik mora biti što je moguće više senzibilan za programe obnove, blizak siromašnima, migrantima, koji ima iskustvo “ulične”, ili kako je Franjo kazao, poljske crkve.
Iz Rimske kurije su imenovana dvojica biskupa koji će biti i na budućoj konklavi pošto imaju mnogo manje od 80 godina što je dobna granica za mogućnost biranja i da se bude izabran za papu. Riječ je o Mario Grechu, biskupu malteške biskupije Gozo koji je prije mjesec dana naslijedio kardinala Lorenza Baldisseria na položaju glavnog tajnika biskupske sinode, te o Marcellu Semeraru, bivšem biskupu Albana, koji je na položaju Kongregacije za kauze svetaca zamijenio kardinala Angela Becciua koji je taj položaj morao napustiti zbog pronevjera koje je navodno počinio dok je bio zamjenikom državnog tajnika od 2011. do 2018. i za koje je pod istragom. Franjo je Becciua lišio kardinalskih prava, pa prema tome i više nije članom kardinalskog zbora i neće moći sudjelovati na eventualnoj konklavi.
Dogodilo se da Franjo imenuje kardinalima i one koji nisu ni biskupi, a sada je to potvrdio i imenovanje franjevca Maura Gambettia, čuvara Svetog samostana u Assisiju. Purpurnu odoru dobiva i Enrico Feroci (80), koji dakle neće moći sudjelovati na konklavi, ali je dugo radio u Caritasu, bio je župnikom rimskog marijanskog svetišta Divino Amore, odnosno uvijek je bio uz siromašne i one koji potrebuju.
U međunarodnoj panorami treba spomenuti kako Brunei i Ruanda po prvi puta dobivaju svoje kardinale. Cornelius Sim postaje kardinal u Bruneiu, a Antoine Kambanda u Ruandi. Filipine dobivaju svoga drugog kardinala. Nakon Luisa Antonia Taglea, sada će Jose Fuerte Advincula postati kardinal na Filipinima.
Trenutno ima 219 kardinala mlađih od 80 godina (nakon što je isključen Becciu) koji mogu glasovati i biti izabrani za papu. Pavao VI. je uveo odredbu da u kardinalskom zboru treba biti 120 kardinala izbornika. Sa 13 novoimenovanim, od kojih je devet izbornika, ukupni kardinalski zbor (izbornici i stariji od 80 godina) broji 232 kardinala od kojih su 128 izbornici, dakle osam više od granice koju je odredio papa Pavao VI. 1975. No, nakon oko 15 mjeseci broj kardinala-izbornika bit će točno 120, jer će njih osmorica navršiti 80 godina. S novim kardinalima papa Franjo je od 2013. do danas imenovao 73 kardinala-izbornika. Među kardinalima mlađima od 80 godina ima i 39 koje je proglasio Benedikt XVI., te 16 koje je proglasio Ivan Pavao II. Među tih 16 koje je proglasio Ivan Pavao II. su i zagrebački nadbiskup Josip Bozanić i sarajevski nadbiskup Vinko Puljić. Najveći broj kardinala je iz Europe, pa slijedi Južna Amerika. No, broj kardinala koje je imenovao Franjo je veći od broja kardinala koliko su ih imenovali njegovi prethodnici, što znači da bi i budući papa mogao nastaviti djelovati kao Bergoglio.
Nadajmo se da ćemo i mi dobiti nekog normalnog kardinala kao što je bio Stepinac, Kuharić.